Malumalu o Navu: Atinaega o Sauniga o le Malumalu

O le Malumalu o Navu sa avea ma se mea e masani ai i le nuu e pei lava ona i ai le Malumalu o Navu Ilinoi ua toe faafouina i le taimi nei.
Painting depicts Joseph Smith examining the progress of the construction of the Nauvoo Temple.
O le aso 6 o Aperila, 1841, o le tausaga lona sefulutasi o le faatulagaga o le Ekalesia, o se aso o le fiafia, faamanatuina, ma le faafetai i Navu ma le eria lata ane. Na amata le aso i se solo a fitafita a le Au Paia o Aso e Gata Ai mai nuu i itu uma e lua o le Vaitafe o Misisipi. Sa latou savavali atu i ni gaoioiga faamaopoopo i lotoa o le malumalu, lea sa latou faatasi ai ma le tusa ma le 10,000 o le Au Paia ma uo o e na faapotopoto e molimauina le faataatiaina o le maatulimanu o le malumalu. Na amata le fonotaga i le tatalo ma pesepesega, a o lei tuuina atu e Sini Rikitone se lauga faagaeetia. 1 Sa latou faapotopoto, na fai mai Rikitone, ”ia usiusitai i le finagalo ma le poloaiga a le Alii o le mamalu” e fausia se malumalu e tusa ai ma le fuafuaga na tuuina mai e ala i faaaliga. Ina ua maea le lauga, sa faataatia maatulimanu e fa ma sa folafola atu e Iosefa Samita se faamanuiaga e mafai ona latou ”tumau ai seia maea le ie atoa [o le malumalu] . . . ina ia maua e le Au Paia se nofoaga e tapuai ai i le Atua, ma ua i ai i le Atalii o le Tagata se mea e taoto ai lona ao.” 2

O le fausiaina o se malumalu i Navu na mulimuli i le mamanu na faatuina i nuu na fausia muamua e le Au Paia i Ohaio ma Misuri. Ina ua poloaiina e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio i le 1831, sa Ia folafola mai o le a tuuina atu ia i latou Lana tulafono ma o le a ”faaeeina i latou i le mana mai lugā” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32). A o faapotopoto le Au Paia anamua i Katelani, Ohaio, sa faatonuina i latou e le Alii e ”faatu se fale . . . o le Atua” lea e mafai ona aoaoina ai i latou i le talalelei, le mea e mafai ona tuuina atu ai le tulafono, ma le mea e mafai ona faatino ai sauniga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88; faatusatusa i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109). I le va o le 1833 ma le 1836, sa galulue malosi ai le Au Paia e fausia le Maota o le Alii i Katelani ; o se galuega sa le’i i ai ia i latou le tomai po o mea tautupe e faataunuuina ai. E ui lava i lo latou mativa, ae sa latou fausia se fale matagofie lea na taliaina e le Alii ma lea na latou maua ai ki faaopoopo o le perisitua lea o le a mafai ai ona faatinoina sauniga folafolaina (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110). O nei sauniga, lea o le a faaalia uma ma faatinoina muamua i Navu, na aofia aipapatisoga mo e ua maliliu, le faaeega paia atoa, ma le sauniga o le faamauga.

Papatisoga mo e ua Maliliu

Ia Ianuari 1836, a o latalata i le faamaeaina o le Malumalu o Katelani, sa faalauiloa atu ai e Iosefa Samita ni sauniga fou e ta’ua o le “mulumuluina ma le faauuina” i se vaega o taitai o le Ekalesia i le fogafale lona tolu o le malumalu. I le taimi o lenei fonotaga muamua, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga e faaali atu ai ia te ia o i latou o e na maliliu e aunoa ma ni avanoa e talia ai sauniga o le talalelei o le a tuuina atu i ai le avanoa e faia ai i le isi olaga. E ala i le Perofeta o Iosefa Samita, sa faaali mai ai e le Alii “o i latou uma o e na maliliu e aunoa ma se malamalama e uiga i lenei talalelei, o e semanu latou te mauaina pe ana faatagaina i latou e ola, o le a avea ma suli o le malo selesitila o le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7). Peitai, pe faapefea ona tupu lenei mea ma po o a sauniga o le a mafai ai, sa tumau pea le le manino i le taimi o lenei faaaliga.

I le aso 15 o Aokuso, 1840, na talosagaina ai Iosefa Samita e lauga i le falelauasiga o Seymour Brunson. I le taimi o lana lauga, na vaai ai Iosefa ia Sieni Neyman, o se tuafafine o lona atalii o Kuresa na maliu talu ai nei e aunoa ma le papatisoina. I le iloaina ai sa popole Sieni ia Kuresa, sa faitau ai Iosefa mai le 1 Korinito 15:29 ma aoao atu e mafai e alii ma tamaitai soifua ona auai i sauniga e fai ma sui o o latou aiga ma uo ua maliliu. E lei leva ona uma le lauga, ae alu atu Sieni i le Vaitafe o Misisipi lea na papatisoina ai o ia mo Kuresa.3
Drawing of how Joseph Smith wanted the baptismal font in the Nauvoo Temple to look.

O uluai fuafuaga mo le faatanoa mo papatisoga lea na fausia i le fogafale i lalo o le Malumalu o Navu.
Ina ua maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo faatonuina ai e tatau ona fausia se malumalu i Navu, sa aofia ai faatonuga faapea o sauniga o papatisoga mo e ua maliliu ”e mo lo’u fale” ma poloaiina le Au Paia e fausia se faatanoa i totonu o le malumalu mo lenei faamoemoega (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:29–36 ). O faaaliga faaopoopo, na maua i le 1842, na faamalamalama atili ai le auala e tatau ona faatino ai ma faamaumauina ai le sauniga (Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 127 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128 ).

O Le Faaeega Paia

I uluai tausaga o le Ekalesia, sa saili ai ma le filiga le Au Paia mo le faataunuuina o le folafolaga o se faaeega o le mana mai luga. E ui lava ina sa faateteleina feteenaiga ma o latou tuaoi i ni fetauaiga matautia, ae sa pipiimau pea le Au Paia i le faamoemoe e mafai ona tuuina atu le faaolataga i tagata uma e ala i sauniga o le malumalu. Sa faapaiaina nofoaga mo malumalu i Initipene, Atamu-oni-Amani, ma Sisifo Mamao, Misuri, ma le faamoemoe o le a faaalia mai sauniga faaopoopo folafolaina ma auala mo le ofoina atu o le faaolataga i tagata uma.
Several historic events took place within the walls of the Red Brick Store. On Thursday, March 17, 1842, 18 sisters gathered in the upstairs assembly room to witness the organization by Joseph Smith of “The Female Relief Society of Nauvoo.” Nine men gathered in a sacred meeting on May 4–5, 1842, in the upstairs rooms, where they received their temple endowment from the Prophet. These brethren, including Brigham Young, were later able to carry on this sacred work within the walls of the Nauvoo Temple after the Prophet’s assassination. Photo taken May 2022.

Fale pito i luga o le toe fausiaina o le Faleoloa Piliki Mumu.
O le mulumuluina ma le faauuina na faaalia i le Au Paia i Katelani o le amataga lea o le faaeega paia o le mana, ae peitai, na iloa e Iosefa Samita ma le Au Paia e le atoatoa. Ina ua taunuu i Navu, sa la faamoemoe e fausia se isi malumalu e auai ai i nei sauniga ma maua ai le vaega e le’i faailoaina mai lava. Ia Ianuari 1842, e lei leva ona tatalaina e Iosefa Samita lona faleoloa, ae, ia faatonuina sui o le Korama a le Toasefululua e saunia i latou lava e maua le faaeega paia.4 I le aso 4 o Me, 1842, na taitai atu ai e Iosefa Samita se vaega filifilia o taitai o le Ekalesia i le potu pito i luga o lona faleoloa. O iina, i se fonotaga faapitoa, sa ia tuuina atu ai le faaeega paia o le malumalu ua maea ona faaalia talu ai nei ia te ia. Na amata le sauniga i mulumuluga ma faauuga e pei o na sa faia i Katelani ma faaauau ai i se sauniga fou lea, i le faaaogaina o tusitusiga paia, aoao atu e uiga i le faatulagaga o le lagi ma valaauina tagata auai e ulu atu i feagaiga paia e ola amiotonu ma auauna atu i le malo o le Atua.5

Na iu lava ina faalauteleina lenei sauniga ina ia aofia ai tagata uma o le Ekalesia—alii ma tamaitai—o e na naunau e ulu atu i feagaiga paia. O se lomiga o lenei sauniga o loo faatinoina i le asō i malumalu i le lalolagi atoa e fai ma sui o e o ola ma e ua maliliu.

O Le Sauniga o le Faamauga

Image of Moses Elias and Elijah descending into the Kirtland Temple and appearing to Joseph Smith.

Faaaliga i le Malumalu o Katelani.
I le aso 3 o Aperila, 1836, na o atu ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i pulelaa o le Malumalu o Katelani lea na la punonou ai i laua lava i le ”tatalo paia ma le filemu.” Ina ua la tulai mai i le la tatalo, sa tatalaina se faaaliga vaaia o le Faaola o Iesu Keriso o le na taliaina le malumalu e avea ma Ona fale. Ona sosoo ai lea ma Keriso ma isi agelu asiasi e toatolu o e na tuuina atu ki o le perisitua ia Iosefa ma Oliva. O le lona tolu o nei tagata asiasi, o le perofeta o le Feagaiga Tuai o Elia, na tuuina mai se ki lea na aoao mulimuli ane e Iosefa Samita sa i ai le mana e tuu ai ”faamaufaailoga o le perisitua Mekisateko i luga o le aiga o Isaraelu.”6

Na amata mai i le 1843, na aoao mai ai Iosefa Samita e faapea, o le faaaogaina o lenei ki, e mafai ai ona faavavau le sootaga faaipoipo. O le taimi lava e ”faamauina ai,” o le a maua ai e aiga o alii ma tamaitai o e na faaipoipo i lenei auala le folafolaga e mafai ona latou faatasi e faavavau. O uluai sauniga o faamauga, e pei o le faaeega paia, sa faatinoina i le fale pito i luga o le faleoloa o Iosefa Samita. Ae peitai, i aso nei, o nei faaipoipoga e na o malumalu e faia ai mo e o ola ma e ua maliliu.
  1. ”Celebration of the Aniversary of the Church,” Times and Seasons2, nu. 12 (15 Aperila, 1841): 375–76.
    1. “Celebrating of the Aniversary of the Church—Military Parade—Prest. Lauga a Rigdon—Faataatiaina o Maa Tulimanu o le Malumalu,” Times and Seasons 2, nu. 12 (14 Aperila, 1841), 377.
    2. Tagai Au Paia 1:421–422, 426–427; Matthew McBride, “Letters on Baptism for the Dead,” Revelations in Context.
    3. Au Paia 1:442--445.
    4. Au Paia 1:453--455
    5. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume E-1 [1 July 1843–30 April 1844],” 1922, josephsmithpapers.org; spelling standardized; Joseph Smith journal, Sept. 1, 1842, in Journal, December 1841–December 1842, 189, josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Letter to ‘The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,’ 6 September 1842 [D&C 128],” josephsmithpapers.org.