Ko e ʻOtuá ʻa e Tupuʻanga ʻo e Moʻoni Kotoa Pē
Te tau lava ʻo hanga ki he ʻOtuá; ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní.
Ko e Meʻa ʻOku Mau Tui Ki Aí: Ko e ʻOtuá ʻa e Tupuʻanga ʻo e Moʻoní
Mahalo te tau ongoʻi puputuʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí pe taʻepauʻia fekauʻaki mo e kahaʻú. Te tau lava ʻo ʻilo e founga ke fakalakalaka aí ʻo fakafou ʻi heʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e tupuʻanga ʻo e moʻoní.
Ko e Hā ʻa e Moʻoní?
Ko e moʻoní ko e ʻiloʻi ia ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ʻi honau anga-moʻoní. Hangē ko ʻení, ʻoku moʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe pea te Ne lava ʻo tokoni ke liliu hoʻo moʻuí. ʻOku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne fakaʻaongaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní.
Ko au ko e maama ‘o māmani: ko ia ‘oku muimui ‘iate aú, ‘e ‘ikai ‘alu ia ‘i he poʻulí, ka ‘e ‘iate ia ‘a e maama ‘o e moʻuí.
Ko Sīsū hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e founga ke moʻui aí. ʻOku hoko ʻEne ngaahi akonakí ko ha maama fakahinohino te ne lava ʻo tataki kitautolu ki he melinó. ʻE lava ʻe ha taha pē ʻoku loto ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻo maʻu ʻa e maama ko ʻení; ʻokú Ne talaʻofa mai ko kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi kiate Iá, te nau ʻilo Ia.
ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní
‘Oku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e talafekau ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻe lava ke ʻomi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ofi ange ki he ʻOtuá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní:
- Fakafiemālie (vakai,
Sione 14:16–17, 26 ;Molonai 8:26 ;Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:2 ). - Fakahā mo fakamoʻoni ki he moʻoní (vakai
2 Nīfai 32:4–5 ;ʻAlamā 5:46–47 ;Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3 ). - Fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló (vakai,
Sione 15:26 ;3 Nīfai 11:32, 36 ). - Fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamaʻa (vakai,
ʻAlamā 13:10–12 ;3 Nīfai 27:19–20 ;Molonai 6:4 ).
Te U ʻIlo Fēfē ʻa e Meʻa ʻOku Moʻoní?
Lotu ki Hoʻo Tamai Hēvani ʻOfá
ʻOku ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea finangalo ke fanongo meiate kitautolu. ʻOkú Ne talaʻofa mai ko e taimi te tau lotu aí, te Ne ʻomi ha ngaahi tali mo ha fakahinohino.Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻi he Tohi Tapú ʻa e founga ke tau lotu aí (
Ke Ke Faivelenga
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e “tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā mai” (Fakatokangaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻOku fetuʻutaki mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku faʻa fakamatalaʻi ia ko ha “kihiʻi leʻo-siʻi” (vakai,- Ngaahi ongo ʻo e ʻofa, fiefia, melino, mo e angalelei (
Kalētia 5:22-23 ). - Mahino mo e fakahinohino ki hoʻo moʻuí (
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3 ). - Ngaahi fakakaukau ʻi ho ʻatamaí mo e ngaahi ongo ʻi ho lotó (
1 Kolinitō 2: 9–11 ). - Fetongi ʻa e fakapoʻulí ʻaki ʻa e māmá (
ʻAlamā 19:6 ).
Muimui ‘i he Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí
Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e sīpinga taupotu tahá maʻatautolu kotoa. Kapau ʻoku tau fie ʻilo ki he meʻa ʻoku moʻoní, te tau lava ʻo muimui ʻi Heʻene sīpingá pea fai ʻa e meʻa naʻá Ne faí.ʻOku founga fēfē nai ʻeni?
- Fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá ki he niʻihi kehé pea ki he ʻOtuá.
- Vakai ki he ongo ʻokú ke maʻu mei he ngaahi angafai ko iá.
- Fakakaukau ki he founga ʻoku liliu ai ʻe he ngaahi angafai ko iá hoʻo moʻuí.