Ngaahi Fehuʻi Angamaheni fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ngaahi Tui Faka-Kalisitiané

ʻIo! ʻOku mau tui ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ʻoku mau fāifeinga ke muimui kiate Ia. Hangē ko e ngaahi siasi faka-Kalisitiane lahi, ʻoku kehe ha ngaahi meʻa pau ʻi heʻemau tuí mei homau ngaahi kaungāʻapí. Ka ko ha kau muimui mateaki kimautolu ʻo Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi konga makehe mo fakaʻofoʻofa ʻo ʻemau tui fakalotú ke fakaloloto e mahino ʻoku mau maʻu kia Sīsū mo ʻEne ongoongoleleí.
Ko e Tolu Tahaʻi ʻOtuá ko e lea ia ʻoku ngāue ʻaki ʻe he lotu Faka-Kalisitiane lahi ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mau tui ʻoku ʻi ai ʻa e toko tolú ni, ka ʻoku mau tui ʻoku Nau māvahevahe mo kehekehe ka ʻoku nau taha ʻi he taumuʻá. Ko ʻenau taumuʻá ke tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e fiefia moʻoní—ʻi he moʻuí ni mo e hili ʻetau maté.

Ako lahi ange
ʻIo!  Ko Sīsū ʻa e fakavaʻe ʻo ʻemau tuí—ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku mau tui ʻoku hoko ʻa e moʻui taʻengata mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí ʻo fakafou ʻi hono tali ʻEne ongoongoleleí. Ko e hingoa kakato ʻo homau Siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo fakahaaʻi ai Hono tefitoʻi fatongia ʻi heʻemau moʻuí. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi, pea ʻoku mau fakatou fakamahuʻingaʻi ia.

ʻOku tokoni e veesi ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná ke fakahaaʻi ʻemau tuí: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

Ako lahi ange
ʻOku mau tui ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo ha taha ʻiate kitautolu pea ʻe lava ke hokohoko atu e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku tau faʻu ʻi he moʻui ní hili ʻa e moʻui ko ʻení. Koeʻuhí ko e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisi maʻatautolú, te tau toetuʻu kotoa ke moʻui ʻo taʻengata ʻi ha sino kuo fakahaohaoaʻi ʻo hao mei he mahamahakí mo e mamahí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá ke tau moʻui angatonu, fakatomala mei he faihalá, pea hoko ʻo hangē ange ko Iá kae lava ke tau maʻu ʻa e faingamālie ke nofo mo e ʻOtuá mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí ʻo taʻengata.

Ako lahi ange

Tōʻonga moʻuí

Ko e foʻi lea “Māmongá” ko ha hingoa fakatenetene ia ʻoku maʻu mei ha tohi folofola ʻoku makehe ki homau Siasí ʻoku ui ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke mau faʻu ʻa e hingoa fakatenetené, ka naʻe fakaʻaongaʻi ia ʻe ha kakai tokolahi ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Siasí mo hono kāingalotú. ʻI he kuohilí, kuo mau tali ʻa e foʻi leá pea aʻu ʻo mau fakaʻaongaʻi ia, ka ʻoku mau kole ʻi he taimí ni ki he kakaí ke nau ui ʻa e Siasí ʻaki hono hingoa kakató: Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. 

ʻOku tokoniʻi kimautolu ʻe he fakamamafa ko ʻeni ki hono fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí ke mau muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4). ʻOku toe tokoni foki ia ke fakapapauʻi ko Sīsū ʻa e uho ʻo ʻemau tui fakalotú mo e tuí.

Ko e “Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” ko ha founga lelei ia ke ui ʻaki ho ngaahi kaungāmeʻa ʻoku kau ki heʻemau tuí.
ʻOku tatau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ha taha pē ho ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. ʻOku mau ngāue, ʻalu ki he akó, feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, kau ʻi ha ngaahi sipoti, mo fiefia ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ʻoku mau manako aí.

ʻOku mau aʻusia ʻa e fiefiá mo e ngaahi faingataʻá ʻo hangē ko e kakai kotoa, ka ʻoku mau tui ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha mahino mo e ivi lahi ange ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku mau maʻu foki ha haʻofanga fepoupouʻaki ʻo e siasí ke falala ki ai.

ʻOku mau feinga ke fakatefito ʻemau moʻuí ʻia Sīsū mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku kaunga ʻemau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ki heʻemau ngaahi fili fakaʻaho ʻi he anga ʻemau leá, valá, mo e tōʻongá. Hangē ko ʻení, ʻoku mau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngāue pe fakatau ʻi he Sāpaté kae lava ke tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he Tohi Tapú. Ko ʻemau tui fakalotú ʻoku malangaʻi ia ʻi he Sāpaté pea moʻui ʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē.


Ako lahi ange
ʻI he ngaahi taimi ʻi he Tohi Tapú, naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fakahinohino ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ke nau fakaʻehiʻehi mei ha meʻakai pau (vakai, Levitiko 11). ʻOku hokohoko atu ʻa e sīpinga ko iá ʻi he ʻahó ni ʻi he Lea ʻo e Potó, ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui leleí naʻe ueʻi fakalangi kuo foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki heʻetau lelei fakatuʻasino mo fakalaumālié fakatouʻosi. ʻOku kau ʻi he Lea ʻo e Potó ʻa e fakahinohino mei he ʻOtuá ki he ngaahi meʻa hangē ko e maʻu meʻatokoni moʻui leleí mo e fakamālohisinó, pea pehē ki he fakahinohino ke fakaʻehiʻehi mei he kofí, tií, tapaká, kava mālohí, mo e faitoʻo konatapú.

Ko e ua ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú ko hotau sino fakamatelié mo ʻetau tauʻatāiná. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he Lea ʻo e Potó ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo tokangaʻi hotau sinó pea tauhi hotau ʻatamaí ke maʻa ke tau lava ʻo ongoʻi tauʻatāina ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku toe tokoni foki ia ke tau fakaʻehiʻehi mei he maʻunimaá, ʻa ia te ne lava ʻo holoki ʻetau tauʻatāiná.

Ako lahi ange
Members are shaking hands and greeting each other in a foyer of a meetinghouse in India.

Ngaahi Houalotu ʻa e Siasí

ʻOku kehekehe pē ʻa e taimi kamata ʻemau lotu ʻi he Sāpaté ʻo fakatatau mo e feituʻú. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku tokolahi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻe lava ke ʻi ai ha ngaahi haʻofanga lotu lahi te nau lotu ʻi he taimi kehekehe ʻi he falelotu tatau. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e feituʻu mo e taimi lotu ʻo e haʻofanga lotu ofi taha atu kiate koé ʻi heni: Find a Church
ʻOku muimui e ngaahi haʻofanga lotu ʻi he funga ʻo e māmaní ki ha sīpinga tatau ʻo e houa ʻe ua ki he ngaahi houalotu ʻi he Sāpaté. Lolotonga e meʻa ʻoku mau ui ko e houalotu sākalamēnití, ʻoku fakataha ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku kau ʻi he fakatahá ha fua lotu mo e lotu tuku, ko ha ngaahi himi, mo ha ngaahi malanga nounou ʻoku fai ʻe he kau mēmipa ʻo e haʻofangá.

Ko e konga mahuʻinga taha ʻo e houalotu sākalamēnití ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia ʻoku faitatau mo e sākalametá ʻi he ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Lolotonga ʻa e sākalamēnití, ʻoku mau manatu kia Sīsū Kalaisi pea toe tukupā ke muimui kiate Ia ʻi heʻemau toʻo ha kiʻi konga mā mo ha ipu vai ko ha fakataipe ʻo e sino mo e taʻataʻa naʻá Ne feilaulau maʻatautolú.

Makehe mei he houalotu sākalamēnití, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau nofo ʻi ha houa hono ua ʻo e akó ʻi ha tūkunga tokosiʻi mo fevahevaheʻaki ange. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kalasi kehekehe ʻoku ʻatā maʻá e kakai lalahí, toʻu tupú, mo e fānaú ʻa ia ʻoku mau ako ai ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea aleaʻi e founga te mau lava ai ʻo muimui ʻia Sīsū Kalaisí.

Ako lahi ange
ʻOku talitali lelei koe ke ke haʻu pē ʻi ho tuʻunga totonú. Kapau ʻokú ke hohaʻa te ke makehe, ʻoku mau feinga ke tui ha vala ʻoku lelei ange ʻi homau vala ʻi he toenga ʻo e uiké, ke fakahaaʻi ʻemau ʻaʻapa ki he ʻOtuá. Ko e teunga angamaheni taha te ke sio ki ai ʻi he lotú ko ha sote mo e hēkesi maʻá e houʻeiki tangatá mo ha piva pe kofu maʻá e houʻeiki fafiné.
ʻOku ʻi ai ha kau ʻaʻahi ʻi he meimei haʻofanga kotoa pē, ko ia ʻoku mau anga ʻi he sio ki he ngaahi fofonga foʻoú. Mahalo he ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kakaí ko ha tokotaha ʻaʻahi koe, ʻi ha haʻofanga tokolahi. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, ʻe ala fakatokangaʻi koe ʻe he kakaí pea fakalea atu. Tatau ai pē pe ko e hā, ʻoua naʻá ke momou ke fakafeʻiloaki koe mo fai ha ngaahi fehuʻi te ke ala maʻu.
ʻIkai. ʻI he taimi ʻoku tufa ai ʻa e mā mo e vai ʻo e sākalamēnití ki he haʻofangá, te ke lava pē ʻo ʻave ʻa e laulaú ki he tokotaha hokó pea tangutu ʻo fiefia ʻi he toenga ʻo e lotú. Te ke sio ki ha kakai ʻoku nau loto-fiemālie ke kau ʻi ha ngaahi founga kehe, hangē ko hono tali ʻa e fehuʻi ʻa ha faiako lolotonga ha kalasi, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke hiki ho nimá kapau ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻokú ke fie fakahoko.
ʻIkai. ʻOku mau tui ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú. Ka ko homau kāingalotu ʻoku fili ke totongi vahehongofulú ʻoku nau fakahoko fakafoʻituitui ia, kae ʻikai ko ha konga ʻo e lotú. He ʻikai kole atu ke ke fai ha ngaahi foaki lolotonga ha fakataha.
ʻIo! Ko ha siasi ʻeni ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he fāmilí. ʻOku tangutu fakataha ʻa e fānaú mo ʻenau mātuʻá lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití pea nau toki kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī mo e fānaú pe toʻu tupu ʻoku nau toʻú kae ʻalu ʻa e kakai lalahí ki he Lautohi Faka-Sāpaté. ʻOku tataki maʻu pē ʻa e ngaahi kalasi ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ʻe ha kakai lalahi ʻe toko ua pe lahi ange. ʻOku ʻomi ʻe he loki maʻá e faʻeé ha feituʻu mavahe ki hono fafanga ʻo e fānau valevalé pe ki he ngaahi fiemaʻu kehé.
ʻIo! ʻOku mau tui ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻatā ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí kiate kitautolu kotoa ʻi heʻetau feinga ke muimui ki Heʻene folofolá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau ʻulungāngá pe ko hotau kuohilí. Ko e Siasí ko ha feituʻu ia ke ako mo tupulaki ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Mahalo te ke maʻu ha fakakaukau pau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke ʻi ai, ka ko hono moʻoní ʻoku haʻu homau kāingalotú mei he ngaahi puipuituʻa mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku nau mahuʻingaʻia ai. Haʻu ʻo ʻaʻahi mai, pea mahalo te ke ʻohovale ʻi he tokotaha ʻe tangutu ʻi he sea ʻi ho tafaʻakí.
ʻIo. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi homau haʻofangá, ha faingamālie ke tokoni. ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki fafiné mo tangatá ha ngaahi lakanga fakataki, ngāue ʻi ha ngaahi kōmiti, akoʻi ha ngaahi kalasi, lea mei he tuʻunga malangá, fai ha ngaahi lotu, mo fokotuʻutuʻu mo tataki ha ngaahi ʻekitivitī. Naʻa mo e fānaú mo e toʻu tupú ʻoku nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke fai e ngaahi meʻá ni.

ʻI he muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi hono ui ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá, ko e houʻeiki tangatá pē ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻaho ní. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lakanga mo e ngaahi fatongia fakataki ʻi he Siasí ʻoku fakahoko pē ʻe he houʻeiki tangatá. Ka ʻoku toe ʻi ai mo ha ngaahi lakanga mo e fatongia mahuʻinga kehe ʻoku maʻu mo fakahoko pē ʻe he houʻeiki fafiné. ʻOku tokoni, taki, fakamoʻoni, mo faʻa faiako ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Kapau ʻokú ke loto fiemālie ke tokoni ʻi homou haʻofanga lotu fakalotofonuá, ʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke fai ia.

Ako fekauʻaki mo ʻemau kulupu houʻeiki fafiné.
ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau fiemālie ʻi he tui fakalotu ʻoku māú pea nau saiʻia ange ke aʻusia ʻa e tuʻunga fakalaumālié mo moʻui lelei ʻiate kinautolu pē. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fiemaʻu fakatouʻosi ia.

Ko e ngaahi aʻusia fakalaumālié mo e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he uike takitaha ko e fakavaʻe ia ʻo ha vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Ka ko e niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, hangē ko e papitaisó mo hono maʻu ʻo e sākalamēnití naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e faʻunga mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fiemaʻu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fekau ko iá. ʻOkú ne toe ʻomi foki ha ʻātakai ʻofa mo poupou te ke lava ai ʻo ngāue ke hoko ko ha tokotaha lelei ange mo fanongo ki ha ngaahi fakakaukau naʻe ʻikai te ke maʻu lolotonga hoʻo ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻiate koe peé. Ko ha lelei ʻe taha ʻo e tui fakalotu ʻoku māú ko e founga ko ia ʻokú ne poupouʻi mo fakaʻaiʻai ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue tokoní.
Ko e konifelenisi lahí ko ha fakatahaʻanga fakamāmani lahi ia ʻo e kakai tuí. ʻOku tuʻo ua ʻi he taʻu ʻemau fakaʻaongaʻi e fakaʻosinga ʻo e uiké ke fanongo ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí, kau ʻaposetolo, mo e kau taki kehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke vahevahe ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻa hotau kuongá. ʻOku lauiafe ha kakai ʻoku nau kau tonu ki ai ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, kae mamata ha lauimiliona mei ha feituʻu mamaʻo pe ako ʻa e ngaahi pōpoakí ʻiate kinautolu pē ʻi ha ʻaho kimui ange.

Ako lahi ange fekauʻaki mo e konifelenisi lahí.
Mamata pe lau ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahi kuo ʻosí.
Joseph Smith, Jr. kneeling in the Sacred Grove during the First Vision.  There are shafts of light shining down on Joseph.

Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻI he 1820, naʻe kamata ke fakafehuʻia ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefa Sāmita ʻa e tuʻunga lelei ʻo hono laumālié mo fifili pe ko e fē ʻa e siasi ʻe kau ki aí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne lau ʻa e Sēmisi 1:5:

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”

Naʻe ongo mālohi ʻa e folofolá kia Siosefa, ʻo ueʻi ia ke ne kumi ki ha vaoʻakau lōngonoa pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻene moʻuí ke ne lotu leʻolahi ai. Naʻe hā mai ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho ko iá, ʻo fakahā kiate ia kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku totonu ke ʻoua te ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi kuó ne ako ki aí.

Naʻe fili ʻa Siosefa ke hoko ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1830.

Ako lahi ange
ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi malanga naʻe fai ʻe he palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí ʻaki haʻo vakai ki he ngaahi ʻākaivi ʻo e konifelenisi lahí. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e lea fakamuimuitaha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mavahe mei he konifelenisi lahí—hangē ko e ngaahi fakatapui ʻo e temipalé pe ngaahi polokalamá—ʻaki haʻo ʻaʻahi ki he Church Newsroom. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fekumí ʻi he ChurchofJesusChrist.org vakai ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, ngaahi fakamatala ʻi he makasiní, pea mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻo fakatatau ki he tefitó.
ʻI he taimi ʻoku pekia ai ʻa e palōfitá mo e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku hoko leva ʻa e ʻaposetolo fuoloa tahá (fua fatongia fuoloa tahá, kae ʻikai ko e taʻu motuʻá) ko e palōfita foʻoú. ʻI he taimi ʻoku ʻatā ai ha tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fili ʻe he palōfitá ha tokotaha foʻou ke faifatongia, ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá.

Ko e ngaahi fatongia kehe ʻi he Siasí—ʻa e meʻa ʻoku mau ui ko e “ngaahi uiuiʻí”—ʻi ha lēvolo fakavahelahi mo fakalotofonuá, ʻoku fili foki ia ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻe ala lotua mo ongoʻi ʻe he pīsope ʻokú ne tataki ha haʻofangá ke kole ki ha fefine pau ke ne tataki e houalotu ʻa e houʻeiki fafiné ʻoku ʻiloa ko e Fineʻofá. Te ne lotua leva ha fakahinohino pe ko hai ʻoku totonu ke tokoni ki ai ko e ongo tokoní, kau sēkelitalí, kau faiakó, pea mo e ngaahi fatongia kehé.

Ako lahi ange
A bible and triple combination on a table with papers.

Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná

ʻIo! ʻOku mau tui ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mau ako maʻu pē ia ʻi homau ngaahi ʻapí pea ʻi he lotú, pea ʻoku mau feinga ke moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí. ʻOku mau tui ʻoku ngāue fakataha ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí, ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū pea ʻomi ha mahino kakato ange ki he palani ʻa e ʻOtuá.

Ako lahi ange
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi folofola māʻoniʻoni ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekau kiate kitautolú. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻene ʻomi ha mahino lahi ange ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú—hangē ko e fakamatala ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sione fekauʻaki mo e ngāue mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe ke ʻomi ha fakatātā kakato angé.

ʻI hono fakatahaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, tataki, mo e fakahinohino ʻi ha ngaahi taʻu ʻe lauafe. ʻI hono ako fakatouʻosi ʻa e ongo tohí, te ke lava ʻo maʻu ha mahino lelei ange ki he ʻOtuá mo Hono finangalo kiate koé.

Ako mo e kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú.
Hangē ko e Tohi Tapú, ʻoku tokolahi e kau faʻu tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohinoa mo ha hisitōlia naʻe tukuʻau mai mei he tokotaha faʻu tohi ʻe taha ki he tokotaha hokó ʻi ha vahaʻataimi ʻo ha taʻu nai ʻe 1,000. Ko e ʻuluaki tokotaha naʻá ne tohí ko e palōfita ko Nīfaí, ʻa ia naʻá ne mavahe mei Selusalema mo hono fāmilí ʻi he 600 BC pea folau ki he ongo ʻAmeliká. Naʻe ʻoange ʻe Nīfai ʻa e lekōtí ki hono tehiná, ʻa ia naʻá ne toki ʻoange ia ki hono fohá. Naʻe ʻoange ʻe he tokotaha faʻu tohi takitaha ʻa e lekōtí ki ha taha naʻa nau falala ki ai. Ko Molomoná ko e hingoa ia ʻo e palōfita naʻá ne tānaki kotoa ʻa e ngaahi tohí ki ha tohi ʻe taha, ʻa ia ko hono ʻuhinga ia ʻoku ui ai ko e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he 1823, naʻe tataki ʻa Siosefa Sāmita ki he feituʻu naʻe fūfuuʻi ai ʻa e lekooti fakakuongamuʻá, peá ne liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. 

Ako lahi ange.
Maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.
ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi, ʻo hangē pē ko e Tohi Tapú. Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisí—kau ai ʻEne ngaahi akonakí mo e ngāue fakafaifekaú—ki he kakai tui ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku kamata ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha talanoa ʻo ha fāmili. Ko e tamai ʻi he fāmili ko iá, ko Līhai, ko ha palōfita ia ʻi Selusalema ʻi he kuonga muʻá ʻi he 600 BC nai. ʻOku fakatokanga ʻa e ʻOtuá kia Līhai ʻi ha misi ke ʻave hono fāmilí pea mavahe mei Selusalema, koeʻuhí ʻe vavé ni hano fakaʻuha ʻa e koló pea ʻe ʻave pōpula ʻa e kakai tokolahi ʻe ha puleʻanga ʻe taha. Naʻa nau folau ʻi he tahí ki he ongo ʻAmeliká.

Naʻe faifai pea mavaeua ʻa e hako ʻo Līhaí mo hono uaifi ko Selaiá ki ha puleʻanga ʻe ua: ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻI he ngaahi senituli siʻi ka hokó, ʻoku faʻa fetauʻaki ʻa e ongo puleʻanga ko iá, pea ʻoku siviʻi maʻu pē ʻenau tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakafonu ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻa e ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he sīpinga ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga, kikite, ngaahi lēsoni ki he moʻuí, mo e ngaahi talanoa.

Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsū ʻi Selusalemá, ʻokú Ne hā ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká. ʻOkú Ne akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e papitaisó mo e fakamolemolé. ʻOkú Ne fakamoʻui honau kau mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānaú. ʻOkú Ne fokotuʻu ʻa Hono Siasí. Hili iá, ʻoku nau nofo melino ʻi ha ngaahi taʻu ʻe laungeau. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻoku mole ʻa e tui ʻa e kakaí pea mate ʻa e tokolahi ʻi he taú. Naʻe tanu ʻe ha palōfita mei he taimi ko iá ko Molonai ʻenau ngaahi lekōtí ke fakatolonga ia ki ha taimi mo ha kakai ʻi he kahaʻú—maʻatautolu!

Ako lahi ange.
Maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.
A father and mother  talk and interact with their children as the walk around the grounds in front of the Oakland Temple.

Ngaahi Temipalé mo e Malí

Ko e lahi taha ʻo ʻemau lotú ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻi he ngaahi lotú, ʻa ia ʻoku faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi falelotu, ʻapisiasi, pe ngaahi siteiki senitā. Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fale ko ʻení ʻaki e ngaahi lea “Talitali Lelei ʻa e Kau ʻAʻahí” mo e “Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” ʻoku tuʻu ʻi he hūʻanga ki he ngaahi fale lahi. ʻOku mau fakahoko ʻi loto ʻa e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté, ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú ʻi he lolotonga ʻo e uiké, ngaahi fakataha fakasōsialé, ngaahi faiva fakafonuá, mo ha ngaahi polokalama kehe ʻoku ʻatā ki he tokotaha kotoa pē ʻi he koló.

ʻOku ʻi ai ha taumuʻa pau ange ʻo e ngaahi temipalé. Ko ha ngaahi feituʻu ia kuo vaheʻi makehe ki he ngaahi ngāue mo e ngaahi ouau toputapú. ʻOku fili ia ʻe he ʻEikí mo fakatapui ki Heʻene ngaahi taumuʻá. Ko e ngaahi temipalé pē ʻa e feituʻu ʻoku fakamafaiʻi ke fakahoko ai ha ngaahi ouau ʻe niʻihi. ʻOku langaki mo ueʻi fakalaumālie ʻe he ngaahi ouau toputapú ni ʻa kinautolu ʻoku kau ki aí ʻi heʻenau fai ha ngaahi tukupā ke muimui ʻi he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻi ai ha ʻaʻapa makehe ʻi he ngaahi temipalé—he ʻikai ke ke maʻu ʻe koe ha kakai ʻoku nau talanoa noaʻia pē fekauʻaki mo e faiva fakamuimuitahá, fakaʻaongaʻi ʻenau telefoní, pe kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakaʻaho kehé. Ka ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau ngāue ke teuteuʻi kinautolu ki he aʻusia toputapú, ʻoku nau nofotaha ʻi he kau atu ki he ngaahi ouaú mo fekumi ki ha fakahā fakataautaha mei he ʻOtuá.

ʻOku langa ʻa e ngaahi temipalé ke fenāpasi mo e ʻātakaí, anga fakafonuá, mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e feituʻú, ko ia ʻoku nau fōtunga kehekehe. Ka ko e lahi taha ʻoku langa ʻaki ha maka māpele hinehina mo ha ngaahi taua maʻolunga. Te ke lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí, ko e Fale ʻo e ʻEikí” ʻi tuʻa ʻi ha temipale.
ʻI he taimi ʻoku fuofua langa ai e ngaahi temipalé pe hili hano fakaleleiʻi lahi, ʻoku fakahoko ha ngaahi ʻoupeni hausi maʻá e kakaí ke nau ʻaʻahi ki loto. ʻIkai ngata aí, ʻoku lahi ha ngaahi temipale ʻoku ʻi ai ha ngaahi senitā takimamata, ngaahi feituʻu talitaliʻanga, pe kelekele ʻoku ʻatā ki he tokotaha kotoa pē.

Hili e kakato ʻa e temipalé, ʻoku fakatapui ia ki he moihū toputapú. Koeʻuhí ko e natula māʻoniʻoni ʻo e ngāue ʻoku mau fai ʻi he ngaahi temipalé, ʻoku fakaʻatā pē ia ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau mateuteu ki he aʻusia ko iá. Neongo he ʻikai te ke lava ʻo hū ki he temipalé ʻi he taimí ni, ka ʻoku fakaafeʻi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke nau ako lahi ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kau ki he ngaahi vā fetuʻutaki fakafuakavá te ne fakaʻatā koe ke kau kakato ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.
ʻOku kehe ʻa e ngaahi temipalé ia mei homau ngaahi falelotu fakaʻaho ʻoku fai ai ʻemau ngaahi lotu ʻi he Sāpaté. Ko homau feituʻu māʻoniʻoni tahá ia, kuo tuku mavahe ki he ngāue toputapu taha ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻākilotoa e ngaahi meʻa ʻoku mau fai ʻi he temipalé ʻe he talaʻofa ko ia te tau lava ʻo nofo mo e ʻOtuá mo homau ngaahi ʻofaʻangá ki he taʻengatá.

ʻOku mau tukupā kakato ange ʻi he temipalé ke muimui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau fai ha ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá, hangē ko e palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakatapui kitautolu mo e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú kiate Ia. ʻOku fakatahaʻi ʻa e husepānití mo e uaifí pea mo e mātuʻá pea mo e fānaú, pe “silaʻi” ki he taʻengatá. Pea ʻoku mau fai ʻa e ngāue tatau ki heʻemau ngaahi kuí, ʻo ʻoange ʻa e faingamālie ke nau tali ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he moʻui ka hokó kapau te nau fili ki ai.

Ako lahi ange
Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ʻa e papitaisó kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e langí (vakai, Sione 3:5). Kae fēfē ʻa e kakai naʻe pekia teʻeki papitaiso pe ʻilo kau kia Sīsuú?

Fakamālō, kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ke maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí—naʻa mo e hili ʻa e maté. ʻOku fakahoko ʻi he temipalé, ʻa e papitaiso maʻanautolu kuo pekia teʻeki ke nau maʻu e faingamālie ke papitaiso ʻi he moʻuí ni. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Tohi Tapú (vakai, 1 Kolinitō 15:29), pea ʻoku hokohoko atu ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e founga tatau ʻi he ngaahi temipalé ʻi he ʻaho ni. 

Ko e founga ʻeni ʻene ngāué: ʻoku ako ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e hisitōlia fakafāmilí pea ʻiloʻi e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe pekia teʻeki ke papitaisó. ʻOku papitaiso leva kinautolu maʻá e ngaahi kui ko iá ʻi he temipalé. ʻOku fakahoko ʻa e ngāue tokoni ko ʻení maʻá e niʻihi kehé ʻi he ʻofa—pea koeʻuhí ʻoku hokohoko atu ʻa e moʻuí hili ʻa e maté, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe kinautolu kuo pekiá ʻa e ngaahi ouaú pea te nau lava ʻo fili pe te nau tali ia pe ʻikai. 

Ako lahi ange.
ʻI he temipalé, ʻoku haʻi ʻo taʻengata ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi he temipalé. ʻOku ui ʻa e ouau mali ko ʻení ko e “sila” ʻi he temipalé koeʻuhí he ʻoku fakatahaʻi ʻa e ongomeʻa malí ki he moʻuí ni pea mo ʻitāniti. Lolotonga ha ouau nounou mo faingofua, ʻoku pikinima ʻa e fefine malí mo e tangata malí ʻi ha funga ʻōlita. ʻOkú na fuakava mo e ʻOtuá te na fefakaʻapaʻapaʻaki mo feʻofaʻaki kakato mo tukupā ke muimui ki he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsuú. ʻOku talaʻofa ange leva kiate kinaua ʻe tuʻuloa ʻena nofo-malí pea ʻe kātaki hona fāmilí ʻi he moʻui ka hokó pea ki he taʻengatá. 

ʻOku faʻa fakafiefiaʻi ʻe he ngaahi hoa mali ʻoku mali ʻi he temipalé mo ha kulupu tokolahi ange ʻo e fāmilí mo e kaungāmeʻá hili e malí ʻaki ha kai ʻi he malí pe tukufakaholo fakafonua kehé. ʻE lava foki ʻa e ngaahi hoa mali naʻe mali fakapuleʻanga kimuʻa ʻi tuʻa ʻi he temipalé (hangē ko kinautolu naʻe kau ki he Siasí hili ʻenau malí) ʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e sila ʻi he temipalé.

Ako lahi ange.
Ko e fakataipe ʻo e teunga mo e siueli fakalotú ko ha founga angamaheni ia ki he kakai tui tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní, kau ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tui ʻe he kāingalotu lalahí ʻa e kāmeni temipalé ko ha fakamanatu fakataautaha honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ngaahi palōmesi naʻe fai kiate Ia ʻi he temipalé, pea mo ʻenau tukupā ke muimui kia Sīsū Kalaisi mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku konga ua ʻa e kāmeni temipalé, ʻo meimei tatau mo ha falani mo e talausese loto. ʻOku lau ia ʻoku toputapu ki he kāingalotu ʻoku nau tui iá.

Ako lahi ange
ʻIo. ʻE lava e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo mali mo ha taha pē ʻoku nau fili. Ka neongo ia, ko e mali temipale toputapu ki ʻitānití ʻoku toki fakahoko pē ia maʻá e tangata mo e fefine, ʻa ia ʻokú na fakatou mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea kuó na teuteuʻi kinaua ke fakahoko ha tukupā taʻengata ʻiate kinaua pea mo e ʻOtuá. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku tokolahi ha kau taautaha ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau saiʻia ke nofotaha ʻi he teiti mo e kakai ʻoku nau tui tataú pea mo taumuʻa ke mali ʻi he temipalé.

Kau Faifekaú

Ko e taumuʻa ʻa e faifekau kotoa pē ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau fakahokó ʻa e fetaulaki mo e talanoa mo e kakai ʻoku nau fie ako lahi ange, akoʻi kinautolu, ako fakataha ʻa e folofolá, mo ngāue tokoni ʻi he koló.

ʻOku kiʻi kehe ʻa e ngaahi misioná ʻo fakatatau mo e feituʻú. Hangē ko ʻení, ʻoku lue lalo pe heka pasikala ha kau faifekau ʻe niʻihi kae fakaʻuli meʻalele ha niʻihi. ʻOku vahe ha niʻihi ki he ngaahi feituʻu ʻutá, pea niʻihi ki ha ngaahi kolo lalahi. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e fetuʻutaki mo e kakaí ʻi he mītia fakasōsialé; ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku kau ai ʻa e tukituki ʻi he ngaahi matapaá pe takimamata holo ʻa e kakaí ʻi he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí.

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku faitatau ai e kau faifekaú kotoa ko ʻenau fie tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo mo fakatupulaki ha vā fetuʻutaki mo Sīsū. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuí, ʻokú ke fekumi ki ha taha ke lotu mo ia, pe fie ʻalu ki he lotú mo ha taha, fetuʻutaki mai! ʻOku fiefia ʻa e kau faifekaú ke talanoa mo koe!

Fetuʻutaki mo e kau faifekau ʻi homou feituʻú.
ʻOku poupouʻi ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e niʻihi kehé. ʻOku fakaafeʻi ha kāingalotu ʻe niʻihi pea te nau lava ʻo fili ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ha vahaʻataimi pau (meimei ko ha māhina ʻe 18 pe 24). Ko e tokolahi taha ʻo ʻemau kau faifekaú ko ha kakai lalahi taautaha taʻu hongofulu tupu lahi pe uofulu, pea ʻoku ngāue foki mo e kāingalotu matuʻotuʻa angé mo e ngaahi mātuʻa malí. Koeʻuhí ʻoku kehekehe ʻa e tūkunga ʻo e tokotaha kotoa pē, ʻe lava ke fili ha niʻihi ke ngāue fakafaifekau ʻi ha ngaahi houa siʻi ʻi he uike. ʻOku tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí kuo teʻeki ai ke nau ngāue fakafaifekau fakaʻofisiale ka ʻoku nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó.

Ako lahi ange fekauʻaki mo e kau faifekaú pe feʻiloaki mo e kau faifekau ʻi homou feituʻú.
Mahalo te ke fakatokangaʻi ʻoku ʻiloʻi e kau faifekaú ʻaki e ʻEletā pe Sisitā fakataha mo honau fakaikú. Ko ha hingoa ʻeni ʻoku mau fakaʻaongaʻi ko ha fakaʻilonga ʻo e fakaʻapaʻapa mo e lāngilangi. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e ui ʻaki e Brother pe Sister kae ʻikai ko Misa pe Misi ke fakaʻapaʻapaʻi hotau vā fetuʻutaki ko e fānau ʻa e ʻOtuá.
Christ being Baptised - A young being baptized

Papitaisó

ʻIo. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ʻa e papitaisó kae toki hū ki he puleʻanga ʻo e langí, mo akoʻi kuo pau ke “fanauʻi ʻa [kitautolu] ʻi he vai pea mo e laumālie” (Sione 3:5). Naʻe papitaiso tonu ʻa Sīsū—neongo naʻá Ne haohaoa—ke tā ha sīpinga maʻatautolu.
ʻIo. Ko e tokolahi kuo papitaiso ʻi ha siasi kehé naʻa nau fakahoko ia ʻi he tui, mo ha holi moʻoni ke tali mo muimui kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku mau tui ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi ouau toputapú pe ngāue ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻui taʻengatá, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá pea ʻi ha founga ʻoku fenāpasi mo e founga naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú (ʻi he fakauku).

Ko e papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻaki hono maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai meia Sīsuú, ko e founga ia naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ke hoko ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí.

Ako lahi ange
ʻOku fakaafeʻi mo poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke lotu mo kimautolu, ka ʻoku fiemaʻu ki he hoko ko ha mēmipa totonu ʻo e Siasí ke tau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, fili ʻa e papitaisó, mo hono maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ʻuluaki sitepu ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi palōmesi mo e tukupā ʻokú ke fai ʻi hoʻo papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tāpuekina ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e kakaí ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei, fiefia, mo ha mahino lahi ange ki he taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻI hoʻo mateuteu ke ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tāpuekina ai koe ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo ako mo e kau faifekaú ʻa ia te nau lava ʻo tokoni ke fakafeʻiloaki koe ki heʻemau tuí mo homou haʻofanga lotu fakalotofonuá.

Ako lahi ange fekauʻaki mo e kau faifekaú pe feʻiloaki mo e kau faifekau ʻi homou feituʻú.

Maʻu ha Ngaahi Tali Lahi Ange

Kei ʻi ai ha ngaahi fehuʻi lahi ange maʻamautolu? ʻE lava ke ke talanoa mo e kau faifekau ʻi homou feituʻú ʻi he ʻinitanetí pe talanoa tonu ke tali hoʻo ngaahi fehuʻí mo vahevahe ha pōpoaki fakalaumālie.