Ngaahi Fehuʻi Angamaheni fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ngaahi Tui Faka-Kalisitiané
Ko ha kau Kalisitiane nai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
Ko ha kau Kalisitiane nai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
ʻOku mou tui ki he Tolu Tahaʻi ʻOtuá?
ʻOku mou tui ki he Tolu Tahaʻi ʻOtuá?
ʻOku mou tui nai kia Sīsū?
ʻOku mou tui nai kia Sīsū?
ʻOku tokoni e veesi ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná ke fakahaaʻi ʻemau tuí: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).
Ko e hā ʻoku hoko hili ʻetau maté?
Ko e hā ʻoku hoko hili ʻetau maté?
Tōʻonga moʻuí
Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou ui ai kimoutolu ko e kau Māmongá?
Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou ui ai kimoutolu ko e kau Māmongá?
ʻOku tokoniʻi kimautolu ʻe he fakamamafa ko ʻeni ki hono fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí ke mau muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (
Ko e “Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” ko ha founga lelei ia ke ui ʻaki ho ngaahi kaungāmeʻa ʻoku kau ki heʻemau tuí.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
ʻOku mau aʻusia ʻa e fiefiá mo e ngaahi faingataʻá ʻo hangē ko e kakai kotoa, ka ʻoku mau tui ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha mahino mo e ivi lahi ange ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku mau maʻu foki ha haʻofanga fepoupouʻaki ʻo e siasí ke falala ki ai.
ʻOku mau feinga ke fakatefito ʻemau moʻuí ʻia Sīsū mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku kaunga ʻemau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ki heʻemau ngaahi fili fakaʻaho ʻi he anga ʻemau leá, valá, mo e tōʻongá. Hangē ko ʻení, ʻoku mau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngāue pe fakatau ʻi he Sāpaté kae lava ke tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he Tohi Tapú. Ko ʻemau tui fakalotú ʻoku malangaʻi ia ʻi he Sāpaté pea moʻui ʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē.
Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou inu kava mālohi pe kofi aí?
Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou inu kava mālohi pe kofi aí?
Ko e ua ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú ko hotau sino fakamatelié mo ʻetau tauʻatāiná. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he Lea ʻo e Potó ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo tokangaʻi hotau sinó pea tauhi hotau ʻatamaí ke maʻa ke tau lava ʻo ongoʻi tauʻatāina ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku toe tokoni foki ia ke tau fakaʻehiʻehi mei he maʻunimaá, ʻa ia te ne lava ʻo holoki ʻetau tauʻatāiná.
Ngaahi Houalotu ʻa e Siasí
Ko e fē taimi ʻoku fakahoko ai hoʻomou lotú?
Ko e fē taimi ʻoku fakahoko ai hoʻomou lotú?
Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻi he lotú?
Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻi he lotú?
Ko e konga mahuʻinga taha ʻo e houalotu sākalamēnití ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia ʻoku faitatau mo e sākalametá ʻi he ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Lolotonga ʻa e sākalamēnití, ʻoku mau manatu kia Sīsū Kalaisi pea toe tukupā ke muimui kiate Ia ʻi heʻemau toʻo ha kiʻi konga mā mo ha ipu vai ko ha fakataipe ʻo e sino mo e taʻataʻa naʻá Ne feilaulau maʻatautolú.
Makehe mei he houalotu sākalamēnití, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau nofo ʻi ha houa hono ua ʻo e akó ʻi ha tūkunga tokosiʻi mo fevahevaheʻaki ange. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kalasi kehekehe ʻoku ʻatā maʻá e kakai lalahí, toʻu tupú, mo e fānaú ʻa ia ʻoku mau ako ai ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea aleaʻi e founga te mau lava ai ʻo muimui ʻia Sīsū Kalaisí.
Ko e hā ʻa e vala ʻoku totonu ke u tui ki he lotú?
Ko e hā ʻa e vala ʻoku totonu ke u tui ki he lotú?
ʻE ʻilo nai ʻe he taha kotoa ko ha ʻaʻahi au?
ʻE ʻilo nai ʻe he taha kotoa ko ha ʻaʻahi au?
ʻE fiemaʻu nai ke u kau ʻi he lotú?
ʻE fiemaʻu nai ke u kau ʻi he lotú?
ʻE kole mai nai ke u foaki ha paʻanga ʻi he lotú?
ʻE kole mai nai ke u foaki ha paʻanga ʻi he lotú?
ʻE lava ke u ʻomi ʻeku fānaú?
ʻE lava ke u ʻomi ʻeku fānaú?
ʻE talitali lelei nai ha taha hangē ko aú ʻi he lotú?
ʻE talitali lelei nai ha taha hangē ko aú ʻi he lotú?
ʻOku maʻu nai ʻe he houʻeiki fafiné ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí?
ʻOku maʻu nai ʻe he houʻeiki fafiné ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí?
ʻI he muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi hono ui ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá, ko e houʻeiki tangatá pē ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻaho ní. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lakanga mo e ngaahi fatongia fakataki ʻi he Siasí ʻoku fakahoko pē ʻe he houʻeiki tangatá. Ka ʻoku toe ʻi ai mo ha ngaahi lakanga mo e fatongia mahuʻinga kehe ʻoku maʻu mo fakahoko pē ʻe he houʻeiki fafiné. ʻOku tokoni, taki, fakamoʻoni, mo faʻa faiako ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Kapau ʻokú ke loto fiemālie ke tokoni ʻi homou haʻofanga lotu fakalotofonuá, ʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke fai ia.
Ko e hā ʻoku ou fiemaʻu ai ha tui fakalotu ʻoku māú?
Ko e hā ʻoku ou fiemaʻu ai ha tui fakalotu ʻoku māú?
Ko e ngaahi aʻusia fakalaumālié mo e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he uike takitaha ko e fakavaʻe ia ʻo ha vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Ka ko e niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, hangē ko e papitaisó mo hono maʻu ʻo e sākalamēnití naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e faʻunga mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fiemaʻu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fekau ko iá. ʻOkú ne toe ʻomi foki ha ʻātakai ʻofa mo poupou te ke lava ai ʻo ngāue ke hoko ko ha tokotaha lelei ange mo fanongo ki ha ngaahi fakakaukau naʻe ʻikai te ke maʻu lolotonga hoʻo ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻiate koe peé. Ko ha lelei ʻe taha ʻo e tui fakalotu ʻoku māú ko e founga ko ia ʻokú ne poupouʻi mo fakaʻaiʻai ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue tokoní.
Ko e hā ʻa e konifelenisi lahi?
Ko e hā ʻa e konifelenisi lahi?
Hisitōlia ʻo e Siasí
Naʻe kamata fēfē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
Naʻe kamata fēfē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”
Naʻe ongo mālohi ʻa e folofolá kia Siosefa, ʻo ueʻi ia ke ne kumi ki ha vaoʻakau lōngonoa pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻene moʻuí ke ne lotu leʻolahi ai. Naʻe hā mai ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho ko iá, ʻo fakahā kiate ia kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku totonu ke ʻoua te ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi kuó ne ako ki aí.
Naʻe fili ʻa Siosefa ke hoko ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1830.
Te u lava fēfē ʻo lau ʻa e meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi onopōní?
Te u lava fēfē ʻo lau ʻa e meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi onopōní?
ʻOku fili fēfē ʻa e kau taki ʻo e Siasí?
ʻOku fili fēfē ʻa e kau taki ʻo e Siasí?
Ko e ngaahi fatongia kehe ʻi he Siasí—ʻa e meʻa ʻoku mau ui ko e “ngaahi uiuiʻí”—ʻi ha lēvolo fakavahelahi mo fakalotofonuá, ʻoku fili foki ia ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻe ala lotua mo ongoʻi ʻe he pīsope ʻokú ne tataki ha haʻofangá ke kole ki ha fefine pau ke ne tataki e houalotu ʻa e houʻeiki fafiné ʻoku ʻiloa ko e Fineʻofá. Te ne lotua leva ha fakahinohino pe ko hai ʻoku totonu ke tokoni ki ai ko e ongo tokoní, kau sēkelitalí, kau faiakó, pea mo e ngaahi fatongia kehé.
Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná
ʻOku mou tui nai ki he Tohi Tapú?
ʻOku mou tui nai ki he Tohi Tapú?
Ko e hā ka u ka fiemaʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kapau kuó u ʻosi maʻu ʻa e Tohi Tapú?
Ko e hā ka u ka fiemaʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kapau kuó u ʻosi maʻu ʻa e Tohi Tapú?
ʻI hono fakatahaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, tataki, mo e fakahinohino ʻi ha ngaahi taʻu ʻe lauafe. ʻI hono ako fakatouʻosi ʻa e ongo tohí, te ke lava ʻo maʻu ha mahino lelei ange ki he ʻOtuá mo Hono finangalo kiate koé.
Ko hai naʻá ne hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná?
Ko hai naʻá ne hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná?
ʻI he 1823, naʻe tataki ʻa Siosefa Sāmita ki he feituʻu naʻe fūfuuʻi ai ʻa e lekooti fakakuongamuʻá, peá ne liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá.
ʻOku fekauʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e hā?
ʻOku fekauʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e hā?
ʻOku kamata ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha talanoa ʻo ha fāmili. Ko e tamai ʻi he fāmili ko iá, ko Līhai, ko ha palōfita ia ʻi Selusalema ʻi he kuonga muʻá ʻi he 600 BC nai. ʻOku fakatokanga ʻa e ʻOtuá kia Līhai ʻi ha misi ke ʻave hono fāmilí pea mavahe mei Selusalema, koeʻuhí ʻe vavé ni hano fakaʻuha ʻa e koló pea ʻe ʻave pōpula ʻa e kakai tokolahi ʻe ha puleʻanga ʻe taha. Naʻa nau folau ʻi he tahí ki he ongo ʻAmeliká.
Naʻe faifai pea mavaeua ʻa e hako ʻo Līhaí mo hono uaifi ko Selaiá ki ha puleʻanga ʻe ua: ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻI he ngaahi senituli siʻi ka hokó, ʻoku faʻa fetauʻaki ʻa e ongo puleʻanga ko iá, pea ʻoku siviʻi maʻu pē ʻenau tui ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakafonu ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻa e ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he sīpinga ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga, kikite, ngaahi lēsoni ki he moʻuí, mo e ngaahi talanoa.
Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsū ʻi Selusalemá, ʻokú Ne hā ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká. ʻOkú Ne akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e papitaisó mo e fakamolemolé. ʻOkú Ne fakamoʻui honau kau mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānaú. ʻOkú Ne fokotuʻu ʻa Hono Siasí. Hili iá, ʻoku nau nofo melino ʻi ha ngaahi taʻu ʻe laungeau. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻoku mole ʻa e tui ʻa e kakaí pea mate ʻa e tokolahi ʻi he taú. Naʻe tanu ʻe ha palōfita mei he taimi ko iá ko Molonai ʻenau ngaahi lekōtí ke fakatolonga ia ki ha taimi mo ha kakai ʻi he kahaʻú—maʻatautolu!
Ngaahi Temipalé mo e Malí
ʻOku kehe fēfē ha temipale mei ha falelotu angamaheni?
ʻOku kehe fēfē ha temipale mei ha falelotu angamaheni?
ʻOku ʻi ai ha taumuʻa pau ange ʻo e ngaahi temipalé. Ko ha ngaahi feituʻu ia kuo vaheʻi makehe ki he ngaahi ngāue mo e ngaahi ouau toputapú. ʻOku fili ia ʻe he ʻEikí mo fakatapui ki Heʻene ngaahi taumuʻá. Ko e ngaahi temipalé pē ʻa e feituʻu ʻoku fakamafaiʻi ke fakahoko ai ha ngaahi ouau ʻe niʻihi. ʻOku langaki mo ueʻi fakalaumālie ʻe he ngaahi ouau toputapú ni ʻa kinautolu ʻoku kau ki aí ʻi heʻenau fai ha ngaahi tukupā ke muimui ʻi he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.
ʻOku ʻi ai ha ʻaʻapa makehe ʻi he ngaahi temipalé—he ʻikai ke ke maʻu ʻe koe ha kakai ʻoku nau talanoa noaʻia pē fekauʻaki mo e faiva fakamuimuitahá, fakaʻaongaʻi ʻenau telefoní, pe kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakaʻaho kehé. Ka ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau ngāue ke teuteuʻi kinautolu ki he aʻusia toputapú, ʻoku nau nofotaha ʻi he kau atu ki he ngaahi ouaú mo fekumi ki ha fakahā fakataautaha mei he ʻOtuá.
ʻOku langa ʻa e ngaahi temipalé ke fenāpasi mo e ʻātakaí, anga fakafonuá, mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e feituʻú, ko ia ʻoku nau fōtunga kehekehe. Ka ko e lahi taha ʻoku langa ʻaki ha maka māpele hinehina mo ha ngaahi taua maʻolunga. Te ke lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí, ko e Fale ʻo e ʻEikí” ʻi tuʻa ʻi ha temipale.
Te u lava nai ʻo hū ki loto ki ha temipale?
Te u lava nai ʻo hū ki loto ki ha temipale?
Hili e kakato ʻa e temipalé, ʻoku fakatapui ia ki he moihū toputapú. Koeʻuhí ko e natula māʻoniʻoni ʻo e ngāue ʻoku mau fai ʻi he ngaahi temipalé, ʻoku fakaʻatā pē ia ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau mateuteu ki he aʻusia ko iá. Neongo he ʻikai te ke lava ʻo hū ki he temipalé ʻi he taimí ni, ka ʻoku fakaafeʻi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke nau ako lahi ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kau ki he ngaahi vā fetuʻutaki fakafuakavá te ne fakaʻatā koe ke kau kakato ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.
Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi temipalé?
Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi temipalé?
ʻOku mau tukupā kakato ange ʻi he temipalé ke muimui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau fai ha ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá, hangē ko e palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakatapui kitautolu mo e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú kiate Ia. ʻOku fakatahaʻi ʻa e husepānití mo e uaifí pea mo e mātuʻá pea mo e fānaú, pe “silaʻi” ki he taʻengatá. Pea ʻoku mau fai ʻa e ngāue tatau ki heʻemau ngaahi kuí, ʻo ʻoange ʻa e faingamālie ke nau tali ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he moʻui ka hokó kapau te nau fili ki ai.
Ko e hā ʻa e papitaiso maʻá e pekiá?
Ko e hā ʻa e papitaiso maʻá e pekiá?
Fakamālō, kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ke maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí—naʻa mo e hili ʻa e maté. ʻOku fakahoko ʻi he temipalé, ʻa e papitaiso maʻanautolu kuo pekia teʻeki ke nau maʻu e faingamālie ke papitaiso ʻi he moʻuí ni. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Tohi Tapú (vakai,
Ko e founga ʻeni ʻene ngāué: ʻoku ako ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e hisitōlia fakafāmilí pea ʻiloʻi e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe pekia teʻeki ke papitaisó. ʻOku papitaiso leva kinautolu maʻá e ngaahi kui ko iá ʻi he temipalé. ʻOku fakahoko ʻa e ngāue tokoni ko ʻení maʻá e niʻihi kehé ʻi he ʻofa—pea koeʻuhí ʻoku hokohoko atu ʻa e moʻuí hili ʻa e maté, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe kinautolu kuo pekiá ʻa e ngaahi ouaú pea te nau lava ʻo fili pe te nau tali ia pe ʻikai.
ʻOku fēfē ʻa e mali temipalé?
ʻOku fēfē ʻa e mali temipalé?
ʻOku faʻa fakafiefiaʻi ʻe he ngaahi hoa mali ʻoku mali ʻi he temipalé mo ha kulupu tokolahi ange ʻo e fāmilí mo e kaungāmeʻá hili e malí ʻaki ha kai ʻi he malí pe tukufakaholo fakafonua kehé. ʻE lava foki ʻa e ngaahi hoa mali naʻe mali fakapuleʻanga kimuʻa ʻi tuʻa ʻi he temipalé (hangē ko kinautolu naʻe kau ki he Siasí hili ʻenau malí) ʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e sila ʻi he temipalé.
Ko e hā ʻoku mou tui ai ha vala makehé?
Ko e hā ʻoku mou tui ai ha vala makehé?
ʻE lava nai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo mali mo ha kakai mei he ngaahi tui fakalotu kehé?
ʻE lava nai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo mali mo ha kakai mei he ngaahi tui fakalotu kehé?
Kau Faifekaú
Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú?
Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú?
ʻOku kiʻi kehe ʻa e ngaahi misioná ʻo fakatatau mo e feituʻú. Hangē ko ʻení, ʻoku lue lalo pe heka pasikala ha kau faifekau ʻe niʻihi kae fakaʻuli meʻalele ha niʻihi. ʻOku vahe ha niʻihi ki he ngaahi feituʻu ʻutá, pea niʻihi ki ha ngaahi kolo lalahi. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e fetuʻutaki mo e kakaí ʻi he mītia fakasōsialé; ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku kau ai ʻa e tukituki ʻi he ngaahi matapaá pe takimamata holo ʻa e kakaí ʻi he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí.
Ko e meʻa ʻe taha ʻoku faitatau ai e kau faifekaú kotoa ko ʻenau fie tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo mo fakatupulaki ha vā fetuʻutaki mo Sīsū. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuí, ʻokú ke fekumi ki ha taha ke lotu mo ia, pe fie ʻalu ki he lotú mo ha taha, fetuʻutaki mai! ʻOku fiefia ʻa e kau faifekaú ke talanoa mo koe!
ʻOku fiemaʻu nai ʻa e tokotaha kotoa pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau?
ʻOku fiemaʻu nai ʻa e tokotaha kotoa pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau?
Ako lahi ange fekauʻaki mo e
Ko e hā ʻoku mou ui ʻaki ai e kakaí ha ngaahi hingoa hangē ko ʻEletā, Sisitā, pe Brother?
Ko e hā ʻoku mou ui ʻaki ai e kakaí ha ngaahi hingoa hangē ko ʻEletā, Sisitā, pe Brother?
Papitaisó
ʻOku fiemaʻu nai ke u papitaiso?
ʻOku fiemaʻu nai ke u papitaiso?
ʻE fiemaʻu nai ke u toe papitaiso kapau naʻe ʻosi papitaiso au ʻi ha siasi kehe?
ʻE fiemaʻu nai ke u toe papitaiso kapau naʻe ʻosi papitaiso au ʻi ha siasi kehe?
ʻOku mau tui ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi ouau toputapú pe ngāue ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻui taʻengatá, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mei he ʻOtuá pea ʻi ha founga ʻoku fenāpasi mo e founga naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú (ʻi he fakauku).
Ko e papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻaki hono maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai meia Sīsuú, ko e founga ia naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ke hoko ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí.
ʻE founga fēfē ʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
ʻE founga fēfē ʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?
Ko e ʻuluaki sitepu ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e ngaahi palōmesi mo e tukupā ʻokú ke fai ʻi hoʻo papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻOku tāpuekina ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e kakaí ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei, fiefia, mo ha mahino lahi ange ki he taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻI hoʻo mateuteu ke ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tāpuekina ai koe ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo ako mo e kau faifekaú ʻa ia te nau lava ʻo tokoni ke fakafeʻiloaki koe ki heʻemau tuí mo homou haʻofanga lotu fakalotofonuá.
Ako lahi ange fekauʻaki mo e