Toʻu Tupu
Ko Hono Mapuleʻi ʻo e Tekinolosiá


Lēsoni ʻa e Toʻu Tupú: Ko Hono Mapuleʻi ʻEtau Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá

telefoni ʻe tolu

I. Talateú

ʻI heʻetau hoko ko e kakai kei talavoú, ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku hoko ai ʻa e tekinolosiá ko ha konga lahi ʻo ʻetau moʻuí. ʻE faingofua pē ke tau hē ʻi he pae taʻefakangatangatá, toutou fakatokanga mai ʻa e ngaahi fanongonongó, mo e natula maʻunimā ʻo e tekinolosiá. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ui kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ki ha ngaahi taumuʻa pau mo lelei. Te tau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e founga te tau lava ai ʻo mapuleʻi ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá pea fakaʻaongaʻi ia ʻi ha founga ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.

II. Ko e Ngaahi Lelei mo e Ngaahi Pole ʻo e Tekinolosiá

Ngaahi Leleí

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻa e tekinolosiá ke fetuʻutaki fakamāmani lahi mo fakamafola ʻa e ongoongoleleí.

  • ʻOku fakaʻatā ʻe he tekinolosiá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻilo fakalūkufua ʻa e māmaní pea hao ia ʻi hotau kató.

Ngaahi Polé

  • Ko e pole ʻo e tekinolosiá ko hotau taimí mo e tokangá, pe kovi angé, ko e ngaahi faingamālie mo e tāpuaki ʻoku mole noá.

  • Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tohoakiʻi kitautolu ʻe ha meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga ke tau tokanga ki ai, pe tataki kitautolu mei heʻetau ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Filipai 4:8

  • ʻE kāinga, ko hono fakaʻosí ʻeni, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku matamata leleí, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofá, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongoongo leleí, kapau ʻoku ai ha lelei, pe ha meʻa ke fakamālōʻia, tokanga ki he ngaahi meʻa ko iá.

III. Ngaahi Pole ʻo e Tekinolosiá

ʻOkú ke vaivai nai kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ke taʻofi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá? ʻOkú ke vaivai fakalaumālie nai? ʻIkai! ʻOku angamaheni ʻaki pē ke fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá, ka ʻe lava ke faingataʻa moʻoni hono mapuleʻi iá. ʻOkú ke fehangahangai mo e fakafepaki ʻo e saienisí, founga ngāue ʻo e ʻutó, ngaahi kautaha feʻauʻauhi ʻoku nau faifeinga ke tohoakiʻi ʻetau tokangá—pea ko ha feinga tau taʻetotonu ia.

Ko e “Tuʻunga Fakafiefia” ʻo e Tekinolosiá

  • Ko e tekinolosiá ko ha meʻangāue ia ʻokú ne fakaʻatā ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻilo fakalūkufua ʻa e māmaní pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ki he leleí.

  • Ko e lahi ange ʻetau tokanga ki he tekinolosiá, ko e lahi ange ia hono totongi huhuʻi ʻo e kau faʻu ʻo e tekinolosiá.

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakatotoló mo e kau faʻu ʻo e tekinolosiá ha ngaahi founga ke fakafemoʻuekinaʻi kitautolu mo tau fiemālie ʻi he tekinolosiá ʻo hangē ko e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e ngaahi kautaha meʻatokoní.

  • ʻOku mahino ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ʻetau fefaʻuhi mo e tekinolosiá pea te Na fakamālohia kitautolu.

  • 2 Kolinitō 12:9

    Pea pehē mai ʻe ia kiate au, Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí. Koia te u fiefia lahi mo polepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí.

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e “Tuʻunga Fakafiefiá”

  • Fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai pē ʻa e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi ongó mo e kemikale hotau sinó.

  • ʻOku angamaheni pē ke fefaʻuhi mo e tekinolosiá, pea ʻoku tau fehangahangai mo e fakafepaki ʻo e saienisí, founga ngāue ʻo e ʻutó, mo e ngaahi kautaha feʻauʻauhi ʻoku nau feinga mālohi ke tohoakiʻi ʻetau tokangá.

  • Te tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau tekinolosiá ʻaki haʻatau fai kiate kitautolu ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi ai honau taumuʻa, faʻu ha palani, pea kiʻi taʻofi fakataimi ʻi hono fiemaʻú.

  • ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi ʻa e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá ʻi heʻetau tokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau mamataʻí pea mo hono faʻu ʻo ha ngaahi feituʻu ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá.

  • Mātiu 26:41

  • Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻahiʻahí: ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó.

ʻE lava ʻe hono fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fakangatangata hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo muimuiʻi ha ngaahi founga ke ikunaʻi ʻa e holi ke fakaʻaongaʻi ʻo tōtuʻa pe ngaohikovia iá, ke ne fakatupu ha vā fetuʻutaki lelei mo e tekinolosiá. Manatuʻi, ʻoku tau mapuleʻi ʻetau tekinolosiá, ʻoku ʻikai ke ne puleʻi kitautolu.

IV. Mapuleʻi ʻo e Tekinolosiá

A. Taumuʻá: Fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ʻi he taumuʻa totonu ke ako mo faʻu.

  • Kolose 3:23

  • Pea ʻilonga ʻa ia ʻoku mou faí, fai loto lelei, ʻo hangē ki he ʻEikí, kae ʻikai ki he tangatá.

  • ʻEke pē ha ngaahi fehuʻi kiate koe ʻo hangē ko e “Ko e hā ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ʻeku meʻangāue fakatekinolosiá ʻi he taimi ní?” mo e “ʻOku ou ongoʻi fiemālie nai ʻi he meʻa ʻoku ou faí?”

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e tekinolosiá ki he leleí ʻaki hono tuku atu ha pōpoaki lelei, fanongo ki he mūsika ʻoku fakanongá, mo hono fokotuʻutuʻu ha ʻū meʻa maʻau pē ʻokú ke manako ki ai. Ko e hā ha ngaahi founga kehe te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ki ha ngaahi taumuʻa lelei?

telefoni lanu mata ʻoku leʻei fakatoʻohema

E. Palani: Palani kimuʻa ki ha ngaahi fili ʻoku lelei angé.

  • Lea Fakatātā 16:3

  • Tuku ki [he ʻEikí] hoʻo ngāue kotoa pē, pea ʻe fokotuʻu maʻu ai hoʻo ngaahi mahaló.

  • ʻEke pē kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko e hā ʻeku palani ki hono fakaʻaongaʻi ʻo ʻeku meʻangāué?” mo e “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai hoku taimí?”

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e tekinolosiá ʻaki hono faʻu ha fakangatangata ki hoʻo fakaʻaongaʻi iá fakaʻahó, muimui mo fetuʻutaki pē ki he fāmili mo e kaungāmeʻa ofí, ʻi ai ha feituʻu ʻi ʻapi ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻangāue fakaʻilekitulōniká, fokotuʻu ha feituʻu ke fakafonu ai ʻa e naunau fakaʻilekitulōnika ʻa e fāmilí, mo fakaʻaongaʻi ha polokalama fakangatangata (filter) ʻo e meʻa ʻoku ʻasi maí. Ko e hā ha ngaahi founga kehe te ke lava ai ʻo palani kimuʻa ke fai ha ngaahi fili lelei ange fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá?

telefoni lanu moli ʻoku fokotuʻu hangatonu

F. Taʻofi Fakataimi: Kiʻi mālōlō ʻi hono fiemaʻú.

  • Saame 46:10

  • Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.

  • ʻEke kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “ʻOku ou fakaʻehiʻehi nai mei he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu pe mahuʻingamālié?” mo e “Naʻá ku ongoʻi nai naʻe mavahe ʻa e Laumālié?”

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e tekinolosiá ʻaki hono tukuhifo hoʻo meʻangāué pea mavahe mei ai, lotua ha mālohi, pea talanoa ki ha taha. Ko e hā mo ha toe founga te ke lava ai ʻo maluʻi koe mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá?

telefoni kulokula ʻoku hanga fakatafaʻaki

V. Fealeaʻaki Fakakulupú:

Fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea aleaʻi mo e kulupú ʻa e ngaahi aʻusia fekauʻaki mo hono mapuleʻi ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá.

  1. Ko e hā ʻa e ngaahi pole lahi taha ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hono puleʻi ʻo e tekinolosiá?

  2. ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá ʻi ha taimi lōloá?

  3. ʻOkú ke ʻilo fēfē ʻa e taimi ke kiʻi mālōlō aí?

  4. ʻOku uesia fēfē ʻe he mītia fakasōsialé hoʻo ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate koé mo hoʻo ongoʻi fehokotaki mo e niʻihi kehé?

  5. Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke tokoniʻi hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí?

  6. ʻOkú ke fakapalanisi fēfē ʻa e ngāue fakaakó mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá? Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻaonga kiate koe ʻi he kuohilí?

  7. Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe ala hoko fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá, (hangē ko e houtamaki ʻi he ʻinitanetí pe maʻunimaá)? Te ke maluʻi fēfē koe mei he ngaahi faingataʻa ko iá?

  8. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e tekinolosiá ke ako ha ngaahi pōtoʻi ngāue foʻou pe tulifua ki he ngaahi meʻa ʻokú ke manako ki aí kae ʻikai ko e sio ʻataʻatā pē?

  9. ʻOkuanga fēfē hoʻo fetuʻutaki mo hoʻo mātuʻá pe tauhí fekauʻaki mo hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá? ʻOku nau tokoniʻi fēfē koe ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi fakangatangatá?

  10. Ko e hā ha ngaahi founga ki hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá, hangē ko e fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa kehekehe ʻi he taimi pē tahá pe fokotuʻu ha taimi fakangatangatá?

  11. Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻoku mahuʻingamālie, hangē ko e kau atu ʻi he ngaahi kulupu ʻi he ʻinitanetí pe poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻokú ke tokanga ki aí?

VI. Fakamāʻopoʻopó

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ui kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ki ha ngaahi taumuʻa pau mo lelei. Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei he tekinolosiá, ka ʻoku toe ʻi ai pē foki mo hono ngaahi pole, hangē ko hotau taimí mo ʻetau tokangá. ʻOku fiemaʻu ke tau fakatokangaʻi ʻa e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá pea mapuleʻi ʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ʻaki hano ʻeke ha ngaahi fehuʻi mahuʻingamālie, faʻu ha palani, pea tokanga ki he meʻa ʻoku tau mamataʻí. ʻI heʻetau mapuleʻi ʻa e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá, te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi ha founga ʻokú ne fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo ʻomi kitautolu mo e niʻihi kehé ke ofi ange kiate Ia.

fefine teunga lanu engeenga
tangata teunga lanu kulokula