Lēsoni ʻa e Kakai Lalahí: Lēsoni Ako maʻá e Mātuʻá ʻi he Tekinolosiá
I. Talateú
ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻa ʻetau fānaú, pea ʻoku kau ai hono akoʻi kinautolu ki he founga ke nau fononga malu ai ʻi he māmani fakaʻilekitulōniká. Te tau aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e founga te tau lava ai ʻo tokoni ki he fānaú ke nau mapuleʻi ʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá, ke ʻoua te ne puleʻi kinautolu. Te tau ako ha ngaahi founga mo e sīpinga ʻe lava ʻo tokoni ki hono tataki ʻo e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi totonu mo lelei ʻa e tekinolosiá.
II. Ko e Ngaahi Lelei mo e Ngaahi Pole ʻo e Tekinolosiá
Ngaahi Leleí
-
ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻa e tekinolosiá ke fetuʻutaki fakamāmani lahi mo fakamafola ʻa e ongoongoleleí.
-
ʻOku fakaʻatā ʻe he tekinolosiá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻilo fakalūkufua ʻa e māmaní pea hao ia ʻi hotau kató.
Ngaahi Polé
-
Ko e pole ʻo e tekinolosiá ko hotau taimí mo e tokangá, pe kovi angé, ko e ngaahi faingamālie mo e tāpuaki ʻoku mole noá.
-
Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tohoakiʻi kitautolu ʻe ha meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga ke tau tokanga ki ai, pe tataki kitautolu mei heʻetau ngaahi fuakavá mo e tuʻunga ʻulungāngá.
-
ʻE kāinga, ko hono fakaʻosí ʻeni, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku matamata leleí, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofá, ke ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongoongo leleí, kapau ʻoku ai ha lelei, pe ha meʻa ke fakamālōʻia, tokanga ki he ngaahi meʻa ko iá.
III. Ngaahi Pole ʻo e Tekinolosiá
Kuo ako ʻe he kau fakatotoló, saienisí, mo e faʻu ʻo e tekinolosiá ha ngaahi founga ki hono tokoniʻi ʻo e kakaí ke nau tokanga ʻi ha taimi lōloa ange pea ongoʻi fiemālie. ʻOku faitatau ia mo e kautaha meʻatokoní. Kuo tokoniʻi ʻe he saienisí ʻa e ngaahi pisinisí ke nau faʻu ha meʻatokoni ʻokú ne aʻusia ʻa e “tuʻunga fakafiefiá,” pe ko e tuʻunga ʻoku ifo taha ai ʻa e meʻatokoní ki hono maʻú. Ko ho foʻui nai ia kapau ʻoku hangē ʻokú ke fiemaʻu maʻu pē ʻe koe ke toe ʻomi ke lahi angé?
Sai, ʻio … pea toe ʻikai. ʻOku ʻi ai pē “tuʻunga fakafiefia” ia ʻo e tekinolosiá, pea ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi ongó mo e kemikale hotau sinó ke poupouʻi ia. ʻOkú ke vaivai nai kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ke taʻofi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá? ʻOkú ke vaivai fakalaumālie nai? ʻIkai. ʻOku angamaheni ʻaki pē ke fiefia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá, ka ʻe lava ke faingataʻa moʻoni hono mapuleʻi ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá. ʻOkú ke fehangahangai mo e fakafepaki ʻo e saienisí, ngaahi founga ngāue ʻo e ʻutó, mo e ngaahi kautaha feʻauʻauhi ʻoku nau feinga mālohi ke tohoakiʻi ʻetau tokangá—pea ko ha feinga tau taʻetotonu ia.
ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻe lava ke fefaʻuhi ʻa e kakai lalahí mo e tekinolosiá ʻo hangē pē ko e fānaú. ʻE lava foki ke fusi atu kitautolu ki he “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá pea ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ʻalu ʻa e taimí, ʻo hangē pē ko e toʻu tupú mo e fānau īkí.
Ko e “Tuʻunga Fakafiefia” ʻo e Tekinolosiá
-
Ko e tekinolosiá ko ha meʻangāue ia ʻokú ne fakaʻatā ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻilo fakalūkufua ʻa e māmaní pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ki he leleí.
-
Ko e lahi ange ʻetau tokanga ki he tekinolosiá, ko e lahi ange ia hono totongi huhuʻi ʻo e kau faʻu ʻo e tekinolosiá.
-
ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakatotoló mo e kau faʻu ʻo e tekinolosiá ha ngaahi founga ke fakafemoʻuekinaʻi kitautolu mo tau fiemālie ʻi he tekinolosiá ʻo hangē ko e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e ngaahi kautaha meʻatokoní.
-
ʻOku mahino ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ʻetau fefaʻuhi mo e tekinolosiá pea te Na fakamālohia kitautolu.
-
Pea pehē mai ʻe ia kiate au, Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí. Koia te u fiefia lahi mo polepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí.
Ko Hono Ikunaʻi ʻo e “Tuʻunga Fakafiefiá”
-
Fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai pē ʻa e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi ongó mo e kemikale hotau sinó.
-
ʻOku angamaheni pē ke fefaʻuhi mo e tekinolosiá. ʻOku tau fehangahangai mo e fakafepaki ʻo e saienisí, founga ngāue ʻo e ʻutó, mo e ngaahi kautaha feʻauʻauhi ʻoku nau feinga mālohi ke tohoakiʻi ʻetau tokangá.
-
Te tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau tekinolosiá ʻaki haʻatau fai kiate kitautolu ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi ai honau taumuʻa, faʻu ha palani, pea kiʻi taʻofi fakataimi ʻi hono fiemaʻú.
-
ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi ʻa e “tuʻunga fakafiefia” ʻo e tekinolosiá ʻi heʻetau tokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau mamataʻí mo hono faʻu ʻo ha ngaahi feituʻu ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻoku ʻikai ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻangāue fakaʻilekitulōniká.
-
Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻahiʻahí: ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó.
ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, te tau lava ʻo tā ha sīpinga ki heʻetau fānaú ʻaki ʻetau tokanga ki heʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá. ʻE lava ʻe hono fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fakangatangata hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo muimuiʻi ha ngaahi founga ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí ke fakaʻaongaʻi ʻo tōtuʻa pe ngāue halaʻaki iá, ke ne fakatupu ha vā fetuʻutaki lelei mo e tekinolosiá maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí. Manatuʻi, ʻoku tau mapuleʻi ʻetau tekinolosiá, ʻoku ʻikai ke ne puleʻi kitautolu.
IV. Mapuleʻi ʻo e Tekinolosiá
A. Taumuʻá: Fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ʻi he taumuʻa totonu ke ako mo faʻu.
-
Pea ʻilonga ʻa ia ʻoku mou faí, fai loto lelei, ʻo hangē ki he ʻEikí, kae ʻikai ki he tangatá.
-
ʻEke pē ha ngaahi fehuʻi kiate koe ʻo hangē ko e “Ko e hā ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ʻeku meʻangāue fakaʻilekitulōniká ʻi he taimi ní?” mo e “ʻOku ou ongoʻi fiemālie nai ʻi he meʻa ʻoku ou faí?”
ʻOku kau ʻi he ngaahi fokotuʻu fakapotopoto ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻa hono tuku atu ha pōpoaki lelei, fanongo ki he mūsika ʻoku fakanongá, mo hono fokotuʻutuʻu ha ʻū meʻa maʻau pē ʻokú ke manako ki aí. Ko e hā ha ngaahi ʻaonga kehe te ke lava ʻo maʻu?
E. Palani: Palani kimuʻa ki ha ngaahi fili ʻoku lelei angé.
-
Tuku ki [he ʻEikí] hoʻo ngāue kotoa pē, pea ʻe fokotuʻu maʻu ai hoʻo ngaahi mahaló.
-
ʻEke pē kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko e hā ʻeku palani ki hono fakaʻaongaʻi ʻo ʻeku meʻangāué?” mo e “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai hoku taimí?”
ʻOku kau ʻi he ngaahi fokotuʻu fakapotopoto ki he palani kimuʻa ki ha ngaahi fili lelei angé ʻa hono ʻoatu ha fakangatangata ki he taimi ʻi he tekinolosiá fakaʻahó, muimui mo fetuʻutaki pē ki he fāmili mo e kaungāmeʻa ofí, ʻi ai ha feituʻu ʻi ʻapi ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻangāue fakaʻilekitulōniká, fokotuʻu ha feituʻu ke fakafonu ai ʻa e naunau fakaʻilekitulōnika ʻa e fāmilí, mo fakaʻaongaʻi ha polokalama fakangatangata (filter) ʻo e meʻa ʻoku ʻasi maí. Ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koe mo hoʻo fānaú ke mou fai ha ngaahi fili lelei ange fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá?
F. Taʻofi Fakataimi: Kiʻi mālōlō ʻi hono fiemaʻú.
-
Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.
-
ʻEke kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “ʻOku ou fakaʻehiʻehi nai mei he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu pe mahuʻingamālié?” mo e “Naʻá ku ongoʻi nai naʻe mavahe ʻa e Laumālié?”
ʻOku kau ʻi he ngaahi fokotuʻu fakapotopoto ki ha kiʻi mālōlō mei he tekinolosiá, ʻa hono tukuhifo hoʻo meʻangāué pea mavahe mei aí, lotua ha mālohí, mo e talanoa ki ha tahá. ʻE lava fēfē ke kiʻi mālōlō ho fāmilí mei he tekinolosiá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí?
V. Fealeaʻaki Fakakulupú
Kuo tau talanoa ʻeni ki ha ngaahi founga fakapotopoto ki hono mapuleʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá, tau kamata leva ha ngaahi fealeaʻaki ʻi he kulupú. ʻOku ou fie fanongo meiate kimoutolu kotoa fekauʻaki mo hoʻomou ngaahi aʻusia ʻi he tekinolosiá mo e founga hoʻomou mapuleʻi ia ʻi hoʻomou moʻuí.
-
Ko e hā ʻa e ngaahi pole lahi taha ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá ʻi homou ʻapí?
-
Ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻokú ke fie fakatō ki hoʻo fānaú ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá?
-
ʻOku uesia fēfē ʻe he tekinolosiá ʻa e ngaahi vaá mo e fetuʻutaki ʻi ho fāmilí?
-
Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku mou fakaʻaongaʻi fakafāmili ai ʻa e tekinolosiá? ʻOku anga fēfē ʻene ʻaonga pe fakamoleki ha taimi mei homou taimi feohi fakatahá?
-
Te ke lava fēfē ʻo fakapalanisi ʻa e ngaahi lelei mo e fakafeʻātungia ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi he moʻui fakaʻaho ho fāmilí?
-
Ko e hā ʻa e fatongia ʻokú ke sio ʻoku fakahoko ʻe he tekinolosiá ʻi he ako hoʻo fānaú? ʻOkú ke fakapapauʻi fēfē ʻoku nau fakaʻaongaʻi lelei iá?
-
ʻOku uesia fēfē ʻe he tekinolosiá ʻa e moʻui lelei fakaeʻatamai hoʻo fānaú? Ko e hā ha ngaahi sitepu ʻokú ke fakahoko ke fakasiʻisiʻi ai ha faʻahinga nunuʻa kovi?
-
Ko e hā ha ngaahi fakangatangata ʻokú ke fokotuʻu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi homou ʻapí? ʻOkú ke fakamālohia fēfē kinautolú?
-
ʻOku founga fēfē hoʻo tā sīpinga ki hoʻo fānaú ʻi hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá?
-
Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni pe poupou ʻokú ke fiemaʻu ke mapuleʻi lelei ʻaki ʻa e tekinolosiá ʻi homou ʻapí?
-
Kuo tokoniʻi fēfē ʻe he tekinolosiá hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku fānaú?
-
Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe ala hoko ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi ʻapí? Te ke lava fēfē ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá?
-
Ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻokú ke loto ke fakatō ki hoʻo fānaú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá? ʻE founga fēfē haʻo hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko iá?
-
Te ke lava fēfē ʻo faʻu ha palani fakatekinolosia maʻa ho fāmilí ʻa ia ʻoku lava ke feliliuaki feʻunga ke feau ʻa e ngaahi liliú mo e ngaahi polé, ka ne kei ʻomi pē ha fokotuʻutuʻu pau mo ha ngaahi fakangatangata?
-
Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e tekinolosiá ko ha meʻangāue ke fakatupulaki ʻaki ʻa e ako mo e fakalakalaka hoʻo fānaú kae ʻikai ko ha maʻuʻanga fakafiefia pe fakahohaʻa?
VI. Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻi ʻa hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá ʻi ʻApí
Kamata ʻaki hano aleaʻi ʻa e fatongia ʻo e tekinolosiá ʻi heʻetau moʻuí mo e founga te ne lava ʻo uesia ai ʻa e ʻulungāngá mo e ngaahi ongo fakaelotó.
A. Fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá
Vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e tekinolosiá ko ha meʻangāue ki he leleí, ka ʻe lava foki ke hoko ia ko ha palopalema ʻi heʻene puleʻi kitautolú. Fakamatalaʻi ange ʻoku mahuʻinga ke mapuleʻi ʻa e tekinolosiá koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne puleʻi kitautolu.
E. Akoʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu fakapotopoto ki hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá
Toe vakaiʻi ʻa e fokotuʻu takitaha ki hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá ʻoku lisi ʻi he ngaahi fakamatala kuo faʻú (taumuʻá, palaní, mo e taʻofi fakataimí). Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he fokotuʻu takitaha ke nau mapuleʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá.
F. Lukuluku fakakaukau ki he ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi ʻapí
Aleaʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻe lava ke hoko ai ʻa e tekinolosiá ko ha palopalema, hangē ko e fakamoleki ha taimi lahi ʻi he mītia fakasōsialé pe vaʻinga keimi vitiō ʻo laulau houá.
Lukuluku fakakaukau ki ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, hangē ko hono fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata fakaʻaho, faʻu ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻangāue fakaʻilekitulōniká, pe kiʻi mālōlō ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí.
H. Poupouʻi ʻa e fetuʻutaki tauʻatāiná mo e haʻisiá
Fakamatalaʻi ange ʻoku mahuʻinga ke talanoa tauʻatāina fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi he fāmilí pea ʻai ke nau fehaʻisiaʻaki ʻi hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá.
Fokotuʻu ha ngaahi fiemaʻu mo ha ngaahi fakahinohino ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi ʻapí pea poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau ngāue fakataha ke muimui ki ai.
I. Muimuiʻi mo vakaiʻi
Toutou vakaiʻi mo hoʻo fānaú ke ʻilo pe ʻoku fēfē ʻenau mapuleʻi ʻa e tekinolosiá. Poupouʻi kinautolu ke nau kole ha tokoni ʻo ka nau fiemaʻu pea loto fiemālie ke poupouʻi mo fakahinohinoʻi kinautolu ʻo fakatatau mo e fiemaʻú.
K. Faʻifaʻitaki hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e tekinolosiá
Fakamatalaʻi ange ʻa e fatongia mahuʻinga ʻoku fakahoko ʻe he mātuʻá ʻi hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e tekinolosiá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke ʻiloʻi ʻenau fakaʻaongaʻi ʻenautolu ʻa e tekinolosiá mo hono tā ha sīpinga ʻoku leleí. ʻE lava ke fakaʻaliʻali ʻe he mātuʻá ki he fānaú te nau lava ʻo fiefia ʻi he tekinolosiá kae ʻikai te ne puleʻi ʻenau moʻuí pea ʻe lava ke potupotutatau hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo e ngaahi ʻekitivitī mo e vā mahuʻinga kehé.
L. Fakaʻaongaʻi mo fakamālohia ʻi ha founga lelei
Aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakamālohia leleí ke fokotuʻu mo tanumaki ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga leleí. ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e fānaú ke mapuleʻi ʻenau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá pea fakaʻaongaʻi fakapotopoto iá, ʻoku mahuʻinga ke fakahīkihikiʻi mo poupouʻi kinautolu.
M. ʻAi ke hoko ia ko ha ngāue fakafāmili
Poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he fāmilí ke nau ngāue fakataha ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki lelei mo e tekinolosiá. Ko hono mapuleʻi ʻo e tekinolosiá ʻoku ʻikai ko ha ngāue fakafoʻituitui pē ia, ka ko ha ngāue fakafāmili. ʻE lava ke kau heni hono fokotuʻu ʻo e ngaahi lao mo e fakangatangata fakafāmili ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá, kumi ha ngaahi ʻekitivitī kehe ke fakahoko fakafāmili, pea fetuʻutaki tauʻatāina mo faitotonu fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa mo e lavameʻa ʻo hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá.
N. Faʻa kātaki pea maʻu ha mahino
Palani mo e mātuʻá ʻa e founga te nau lava ai ʻo liliu ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he tekinolosiá. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻe fiemaʻu ki ai ha taimi mo ha ngāue lahi. ʻOku mahuʻinga ke faʻa kātaki mo maʻu ha mahino ʻi he ngāue ʻa e fānaú ke mapuleʻi ʻenau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá. Te nau lava ʻo fai ha poupou mo ha fakahinohino ʻi he fonongá, pea fakafiefiaʻi ʻa e fanga kiʻi ikuna iiki ʻi he fakalakalaka ʻa e fānaú ki ha vā fetuʻutaki lelei ange mo e tekinolosiá.
VII. Fakamāʻopoʻopó
Ko ha meʻangāue fakaofo ʻa e tekinolosiá, ka ʻe lava foki ke hoko ia ko ha kavenga ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi totonu ai iá. ʻI heʻetau mapuleʻi ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo fakahinohinoʻi ʻa e fānaú ke nau fai ʻa e meʻa tataú, te tau lava ʻo fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai ke ne puleʻi kitautolu. Manatuʻi ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e tekinolosiá ke ako mo faʻu, palani kimuʻa ki ha ngaahi fili lelei ange, pea kiʻi mālōlō ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. Tau manatuʻi muʻa ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau poupouʻi kitautolu ke tau tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku moʻoni, faitotonu, angatonu, haohaoa, fakaʻofoʻofa, pea mo ongoongo leleí. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi malu mo lelei ʻa e tekinolosiá.