Seminare
Hakai: “Ia Outou Mafaufau i o Outou Ala”


“Hakai: ‘Ia Outou Mafaufau i o Outou Ala,’” Tusi Lesona mo Faia’oga Seminare of le Feagaiga Tuai (2026)

“Hakai: ‘Ia Outou Mafaufau i o Outou Ala,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Hakai 1–2; Sakaria 1–4; 10–14: Lesona 155

Hakai

“Ia Outou Mafaufau i o Outou Ala”

A young man with his arms folded. Squares that show different symbols of activities such as music, books, pencil and paper, and a phone surround him.

I o tatou olaga lavelave, e fa’apefea ona tatou faia se taimi mo le Ali’i ma mea e finagalo o Ia tatou te faia?E tatou te manuia mai le mulimuli i le vala’aulia a le Ali’i i tagata Iutaia e “mafaufau i [o tatou] ala” (Hakai 1:5) e fa’atatau i auala tatou te faia ai se taimi mo Ia. E mafai e lenei lesona ona fesoasoani i tagata a’oga e fa’amuamua le Atua i o latou olaga.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e fai se lisi o ni mea latou te faia i se aso masani.E mafai ona fa’ailogaina e tagata a’oga ni mea latou te lagona e sili ona aoga ma mafaufau loloto pe aisea latou te manatu ai e taua ia mea. E mafai ona latou aumaia a latou lisi i le vasega.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Fa’amuamuaina o le Ali’i

O le lesona fa’atino lenei o lo’o i totonu o le tusiga o le “Making Good Use of Your Time” (New Era, Iulai 2020, 34–35).

Ae le’i faia le vasega, fa’atumu le fagu i ni ma’a, ona fa’aopoopo lea iai o ni oneone i luga, ma lūlū lea se’ia goto ane i lalo.O le faiga lenei ina ia fa’amautinoa ai e lava au oneone e fa’atumu ai le fagu.Ona, toe tu’ueseese lea o le oneone ma ma’a.Aumai le fagu, oneone, ma ma’a i le vasega.A’o amatalia le vasega, fa’aali nei mea faitino i tagata a’oga, fa’amatala iai o le fagu e fa’atusa i lou taimi, o ma’a o mea e te fa’amuamuaina, o le oneone o a tatou gaoioiga i aso taitasi.

  • O a ni mea e fa’aalu ai lou taimi i aso ta’itasi?

  • O a ni mea e finagalo le Ali’i ia tatou fa’amuamua?

    Atonu e mafai ona tali mai tagata a’oga i le fesili lona lua i ni tali e pei o le su’esu’ega o tusitusiga pa’ia, tatalo, taimi ma le ’āiga, auaunaga, ma isi mea fa’apena.Mafaufau e tusi tali a tagata a’oga i luga o ma’a.

    Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e iloa le aogā o le fa’amuamua, ia muamua ona fa’atumu le fagu i oneone.Ona taumafai lea e fa’aopoopo iai ma’a, ia ua lē ofi.Talanoaina pe fa’apefea ona fa’aofi uma oneone ma ma’a.Sasa’a ese ma le fagu ona toe taumafai lea.Tu’u muamua i totonu ma’a, soso’o ai ma oneone, lūlū le fagu ina ia goto uma i lalo ma fa’atumulia ai avanoa.

  • O le a se mea e mafai ona tatou a’oa’oina mai lenei lesona fa’atino?

  • Aisea e ono faigata ai ona faia se taimi mo le Ali’i ma mea o lo’o finagalo o Ia tatou te faia i aso ta’itasi?

A’o e su’esu’eina le Hakai, sa’ili mo le musumusuga mai i le Agaga Pa’ia e fa’atatau i auala e fa’amanuia ai le Ali’i i lou olaga a’o e faia se taimi mo Ia.

Toefausiaina o le Malumalu

Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e malamalama i le faatatauga o le Hakai, mafaufau e fa’asoa atu le aotelega lenei.

Ina ua toe fo’i tagata Iutaia i Ierusalema mai le mea na nofopologa ai i Papelonia, na latou tuuina atu se taumafaiga tele e toe fausiaina le malumalu, a’ai, fale, ma olaga (taga’i i le Esera 1:1–6).Ae ina ua mavae le tusa ma le 15 tausaga, na lē fiafia le Ali’i ona latou te le’i ave le fa’amuamua sili atu i le fausiaina o le malumalu (taga’i i le Esera 4:24; Hakai 1:3–4).Na Ia auina mai lana perofeta o Hakai e faatauanau tagata e fa’amuamua le fausiaina o le maota o le Ali’i.

Faitau le Hakai 1:2–4, vaavaai mo ni upu po’o ni fasifuaitau e fa’aali mai ai e lei taulai atu tagata Iutaia i le fausiaina o le malumalu.

Atonu e mamanomia ona e fa’amatala atu o le upu “tapapa” o lona uiga o le palasaina.Atonu e fa’ailoa mai ai e fa’apea a’o latou tuua le malumalu e leʻi maeʻa, na fausia e tagata ni fale lelei ma tumu i meafale mo i latou lava.

  • E ono fa’apefea ona feso’otai lea mea i le lesona fa’atino?

Faitau le Hakai 1:5–11, vaavaai mo ni taunu’uga na o’o iai tagata Iutaia ona na latou fa’amuamuaina isi mea nai lo le fausiaina o le malumalu.

  • O ā ni taunu’uga e tatou te ono o’o iai pe ‘ā tatou lē fa’amuamuaina le Alii i o tatou olaga?

    E mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e fa’asino mai pe fa’ailoga fo’i le fasifuaitau ua taua so’o i fuaiupu 5 ma le 7.

  • O le ā sou manatu o le a le uiga [o le fetalaiga] a le Ali’i ina ua Ia vala’aulia tagata e “mafaufau i o [latou] ala”?Hakai 1:5, 7

“Mai i le aso lenei o le ’a ou fa’amanuia iā te oe”

Mafaufau e faitau pe aotele le palakalafa lenei e fesoasoani i tagata a’oga ia malamalama i isi vaega o totoe o le tala.

Na usita’i tagata Iutaia ma ō latou ta’ita’i i le si’ufofoga o le Ali’i.Na ta’ita’i e Serupapelu (le kovana) ma Iosua (le ositaulaga sili) taumafaiga e toe fausia le malumalu (taga’i i le Hakai 1:12–14).Na fesoasoani fo’i le perofeta o Hakai (taga’i i le Esera 5:1–2).A’o latou galulue, na ofoina atu upu fa’amalosiau e le Ali’i.

Tusi le upumoni le mae’a lenei i luga o le laupapa: A tatou fa’amuamua le Atua i ō tatou olaga …

Mafaufau e vaevae le vasega i ni vaega se tolu, ma ia faitau e vaega ta’itasi fuaitau nei.

Faitau se tasi pe sili atu o fuaitau nei, vaavaai mo se uunaiga mai i le Ali’i e mafai ona faamae’a ai le fuaiupu i luga o le laupapa:

Hakai 2:4–5

Hakai 2:6–9

Hakai 2:18–19

E mafai e tagata a’oga ona ō atu i le laupapa ma tusi pe fa’apefea ona latou fa’amae’aina le faamatalaga.O mea nei o ni fa’ata’ita’iga o mea e ono mafai ona latou tusia:

… O le a i ai o Ia ma i tatou.

… O le a Ia aumai iā i tatou le filemu.

… O le a Ia fa’amanuia mai iā i tatou i le itu fa’aleagaga ma le itu fa’aletino.

Ina ia maua ni fa’amanuiaga fa’aopoopo tatou te maua mai i le fa’amuamua ai o le Atua, e mafai ona faitau e tagata a’oga le Mosaea 2:41 ma le 3 Nifae 13:31–33.Ona mafai lea ona e fa’aopoopo atu mea na latou mauaina i le laupapa.

  • O le fea o fa’amanuiaga a le Alii o lo’o i totonu o nei fuaiupu e sili ona e mana’o iai?Aisea?

Fesoasoani i tagata a’oga ia iloa ni auala e mafai ai ona latou fa’amuamua le Atua ina ia vala’aulia Ana fa’amanuiaga.Afai e te le’i faaaliina le vitio “The Soul’s Sincere Desire” (3:28) ina ua e a’oa’oina le Lesona 93: “Ne’emia,” ona e mafaufau lea e fa’aali atu iinei e amata mai i le faailo taimi o le 0:00 i le 2:01.E maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.E mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e va’ai ni auala e latou te tali atu ai i fesili nei.

3:29

I se isi faiga, e mafai ona e fa’asoa atu le ata fa’ata’ita’i lenei. Ona mafai lea e tagata a’oga ona tali atu i fesili o loo tuuina faatasi atu iinei i ni vaega ta’ito’alua, vaega toalaiti, po’o le vasega atoa fo’i.

Vaai faalemafaufau e iai sau uo e igoa iā Alex o ia lagona e le o iai sona taimi e fa’amuamua ai le Atua i lona olaga. E faaalu atoa ona aso i meaa’oga, uo, ma mea fa’afiafia, e uma ane ua matua’i lagona le vaivai o le tino ma lē maua ai se naunauta’iga mo mea fa’aleagaga. E na te iloa e mana’omia ona suia ae le o iloa pe fa’apefea ona fai.

  • O le ā se fautuaga e mafai ona e avatu iā Alex e fesoasoani iā te ia e fa’amuamua ai le Atua?

  • E ono fa’apefea ona fa’amanuia le Atua iā te ia i lona fa’amuamuaina o Ia?

    Ina ua mae’a se taimi fetaui, e mafai ona e fa’aalia loa le toega [o le vitio] “The Soul’s Sincere Desire” mai i le faailo taimi 2:02 i le 3:28, ma vala’aulia tagata a’oga e vaava’ai po’o a ni mea e faia e Alex e tatau ona suia ai.

    3:29
  • O a nisi fautuaga e mafai ona e ave i se tagata o lo’o lagona e le o mafai ona latou fa’amuamuaina le Atua i o latou olaga ona o se isi lava mafua’aga?

  • Ua fa’apefea ona fa’amanuiaina oe po o isi e le Atua mai i le fa’amuamuaina o Ia?

Fai se fuafuaga

O le vaega lenei e mafai ona fesoasoani ai i tagata a’oga e faaaoga mea na latou a’oa’ina.Mafaufau e fa’aali atu le fa’amatalaga lenei.

Faapatino ona manatunatu i le vala’aulia lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e To’asefululua.

13:57
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

Ou te toe fai atu le apoapoa’iga a le Alii i Ona tagata na auala atu i le perofeta o le Feagaiga Tuai o Hakai: “O lenei o lo’o fa’apea ona fetalai mai o le Alii o ‘au; Ia outou mafaufau i o outou ala” [Hakai 1:5].

E tatau ona ta’itasi i tatou ma iloilo a tatou fa’amuamua fa’aletino ma fa’aleagaga ma le lototatalo ia fa’ailoa mea i o tatou olaga e ono fa’alavelaveina ai le anoanoai o fa’amanuiaga ua naunau le Tamā Fa’alelagi ma le Fa’aola e fa’ae’e mai i o tatou luga.O le mea mautinoa lava o le a fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou ia tatou vaai ai i o tatou tulaga moni lava.(“Ia Oofu I Lou Malosi, Siona e,” Liahona, Nov. 2022, 94)

Ia e galue e faatino le vala’aulia a le Alii e te “mafaufau ai i ou ala” (Hakai 1:5, 7) e ala i le manatunatu loloto ai i ou lava faamuamua.Mafaufau loloto pe iai ni mea e tatau ona e fa’amuamuaina pe ave’ese fo’i mai i lou olaga ina ia maua ai fa’amanuiaga o lo’o finagalo le Tamā Fa’alelagi ma le Fa’aola e tuuina atu mo oe.

Jar full of rocks with sand or dirt on the side

I totonu o lau tusi tala’aga, tusi se ata o se fagu o lo’o iai ni ma’a, ma fa’ailoga ma’a i ni tuutooga e te ono fai e fa’amuamua ai le Atua.Tusi ata o oneone i fafo o le fagu, ma fa’ailoga i ni mea e te mana’o e lafoa’i.Filifili se ma’a [e tasi] pe lua fo’i ma fuafua po’o ā, afea, ma e fa’apefea fo’i ona e fa’ataunu’uina nei tuutooga.

Mafaufau e fa’asoa atu lau molimau po’o ni manatu e fa’atatau i fa’amanuiaga a le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso a’o tatou fa’amuamuaina i La’ua i o tatou olaga.