“Selemaia 16: ‘Te u Toe ʻOmi ʻa Kinautolu,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Selemaia 16: ‘Te u Toe ʻOmi ʻa Kinautolu,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20: Lēsoni 132
Selemaia 16
“Te u Toe ʻOmi ʻa Kinautolu”
ʻOku kole mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní he ʻaho ní: ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ʻoku kau ai hono vahevahe ʻEne ongoongoleleí. ʻOku fuʻu mahuʻinga fau hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí naʻe ueʻi fakalaumālie ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá hangē ko Selemaiá ke nau kikiteʻi ia ʻi he taʻu ʻe lauiafe kuo hilí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke kau ʻa e kau akó ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻaki hono vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi hohaʻa ʻe ala maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi hono vahevahe e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi founga ke ikunaʻi ai e ngaahi hohaʻa ko iá. Te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e mālohi ʻo e Fakamoʻuí
Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hono tuku ke aleaʻi ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení. Kapau te nau fiemaʻu tokoni, te ke lava ʻo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi mana kuo nau ako ʻi he Fuakava Motuʻá. (Mahalo naʻa fiemaʻu ke nounou pē ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení koeʻuhí ke mou maʻu ha taimi feʻunga ki he lēsoní.)
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá pe ko hano fakahaaʻi ʻo e mālohí?
Kapau naʻe ʻikai talaatu ʻe he kau akó hono fakamavaeuaʻi ʻo e Tahi Kulokulá, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Mōsese mo e Tahi Kulokulá. Fakamatalaʻi ange naʻe fakaofo ʻaupito ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó pea naʻe laui senituli ʻa e fakamatala ki ai ʻa e kakaí ʻi heʻenau akoʻi fekauʻaki mo e mālohi māfimafi ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Hepelū 11:29; 1 Nīfai 4:2; Hilamani 8:11).
Fakakaukau ki he ngaahi mana fakaofo kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi he kuohilí ʻi hoʻo lau ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:
ʻOku [hanganaki mei] muʻa ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi. ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, te tau mamata ai ʻi he ngaahi fōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí kuo faifaiangé pea mātā ia ʻe māmani. (“Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 95)
Lau ʻa e Selemaia 16:14–15, ʻo kumi ha meʻa ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa ia ʻe toe maʻongoʻonga ange ʻi Heʻene fakahaofi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité.
-
Ko e hā e meʻa naʻá ke ʻiló?
Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni e kau akó, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Selemaia ʻi he ngaahi veesi ko ʻení hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.
ʻO ka fiemaʻu, fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku ʻuhinga ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono “foaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí” (ʻi he Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí“ [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018], Gospel Library). ʻE nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí.
-
ʻI hoʻo fakakaukau ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú, ko e hā ʻe hoko ai hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ko ha mana lahi ange ʻi hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité?
Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
ʻOku mahuʻinga nai kiate koe hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? Ko e hā hono ʻuhingá?
-
ʻOku fēfē hoʻo ongo ʻi hoʻo kau ki aí?
Hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻia Mōsesé, te Ne lava ʻo fakahaaʻi Hono mālohi fakaofó ʻo fakafou ʻiate koe ʻi hoʻo kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo ako ʻa e Selemaia 16 he ʻaho ní, tokanga ki ha faʻahinga ongo pē ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi he tānaki maʻongoʻonga ko ʻení.
Ko hono fakamoveteveteʻí mo e tānaki fakatahá
Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ʻi he Selemaia 16:10–18, ke kikiteʻi ʻa e fakaʻauha ʻo e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe hoko koeʻuhí ko ʻenau angatuʻú. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe he ʻEikí “[naʻe] ʻikai fakafufū ʻenau angahalá mei [Hono] fofongá” (veesi 17) pea te Ne ʻomi kiate kinautolu ha tautea ʻo kapau ʻe hokohoko atu ʻenau angatuʻú.
Lau ʻa e Selemaia 16:13, ʻo kumi e ngaahi nunuʻa ʻe aʻusia ʻe he kakai ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá.
Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe kikiteʻi ʻe Selemaia ʻe fakamoveteveteʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻIsileli ʻi Selusalemá ki ha ngaahi fonua kehekehe koeʻuhí ko ʻenau angatuʻú. Naʻe fakahoko ʻeni ʻi he taimi naʻe ʻave pōpula ai ha kakai ʻIsileli tokolahi ki Pāpiloné. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe toe fakamoveteveteʻi foki ʻe he ʻEikí ha niʻihi angatonu, hangē ko Līhai mo hono fāmilí, ʻa ia naʻe tataki ki he konitinēniti ʻo ʻAmeliká ke maluʻi ʻenau moʻuí mei he kakai faiangahalá (vakai, 2 Nīfai 10:20–21).
Naʻe kikiteʻi ʻe Selemaia ʻi he Selemaia 16:14–15, ʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní Hono mālohi ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kiate Ia mo Hono Siasí.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi ʻeni mo ha hoa pe ʻi ha kulupu tokosiʻi.
Lau ʻa e Selemaia 16:16, ʻo kumi e ngaahi fakafehoanaki naʻe fai ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e kakai ʻoku nau tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.
-
Ko e hā nai ha ʻuhinga ʻe hoko ai ʻa e toutaí mo e tulimanú ko ha fakafehoanaki lelei ki he kakai ʻoku tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?
-
Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo hotau fatongia ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?
Fakataha mo ha ngaahi moʻoni kehe ʻe ala vahevahe ʻe he kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻoku ui kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau kumi ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí pea fakafoki mai kinautolu kiate Ia.
Naʻe akoʻi ‘e ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e tānaki fakataha maʻongoʻonga ko ʻení:
Ko e tānakí ʻa e fakalāngilangi taupotu ko ia “ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10]. ʻOku faingofua pehē ia. ʻOku tau tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke lava ʻo “lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi ki honau ʻulú” [3 Nīfai 10:18] pea mo e ngaahi talaʻofa ʻo e “ngaahi koloa ʻo e taʻengatá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:18]. ʻOku mahino, ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí ʻoku tau fiemaʻu ha kau faifekau. (“ʻE Lahi Pehē Fau ʻa Hoʻomou Fiefiá,” Liahona, Nōvema 2023, 52)
-
Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he fakamatala ʻa ʻEletā Lasipení ʻo kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?
Ko e kau ʻi he tānaki fakatahá
ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hiki e ngaahi tali ko ʻení ʻi he palakipoé.
-
Ko e hā ha ngaahi hohaʻa ʻe ala maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?
Ke tokoni ke tali ʻe he kau akó ʻa e ngaahi hohaʻa ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi laló.
Te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea ngāue ʻa e tokotaha ako takitaha ʻi ha fili fakaako kehe. ʻI heʻenau ʻosí, te nau lava ʻo feakoʻiʻaki ʻa e meʻa ne nau akó.
Fili ha taha ʻo e ngaahi fili fakaako ko ʻení. Teuteu ke vahevahe pe ko e fē ngaahi hohaʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku lelei taha hono ʻomi ʻi he potufolofolá pea mo hono ʻuhingá.
-
Lau ʻa e Selemaia 1:6–9, ʻo kumi e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻá Ne ui ai ʻa Selemaia ke vahevahe e ongoongoleleí.
-
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12, 16–17, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he fuofua Kāingalotú ʻoku fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.
-
Lau ʻa e Mōsese 6:32–34, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻá Ne ui ai ʻa ʻĪnoke ke ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí.
-
Kumi ha potufolofola kehe ʻokú ke ongoʻi ʻoku tokoni ki ha taha ʻo e ngaahi hohaʻa ʻi he palakipoé.
ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení ko ha kalasi pe ʻi ha ngaahi hoa pe kulupu iiki.
-
ʻI hoʻo ako mo feinga ke fakaleleiʻi ha hohaʻa ʻi he palakipoé, ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?
-
ʻE liliu fēfē nai ʻe he meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo Iá hoʻo loto-holi ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?
Faʻu ha palani
Teuteuʻi e kau akó ke nau faʻu ha palani ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo huluʻi ha foʻi vitiō hangē ko e “Simple Ways to Love, Share, and Invite for Youth” (2:50), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Hili iá, ʻe lava ke nau vahevahe ha ngaahi founga kehe te nau lava ʻo fakakaukau ki ai.
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke ʻilo ai pe ko ha kakai ʻokú ke ʻilo ʻi hono vahevahe e ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí mo e niʻihi kehé?
Mahalo te ke fie vahevahe ha faʻahinga aʻusia kuó ke maʻu. Fakaʻaliʻali leva ʻa e fakamatala ko ʻení ke lava ʻa e kau akó ʻo vakai ki ai ʻi heʻenau faʻu ʻenau palaní.
Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fakaafe ko ʻení:
ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku hoko ʻi he māmani ko ʻení ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hono tānaki ʻo ʻIsileli Maʻaná. Tuku ke ʻiloʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻokú ke fie tokoni. Kole kiate Ia ke ke ngāue ʻi he ngāue nāunauʻiá ni. (“Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” [fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022], Gospel Library)
Faʻu ha palani fakataautaha ʻi hoʻo tohinoa akó ki hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí mo e niʻihi kehé. Kimuʻa pea fakahoko ʻa e palani ko ʻení, te ke lava ʻo muimui ki he fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní ʻaki haʻo fakahaaʻi ʻi he faʻa lotu hoʻo ngaahi holi ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli maʻá e Tamai Hēvaní.
Fakakaukau ke fakakau ʻi hoʻo palaní ha faʻahinga ongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní naʻá ke maʻu. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke fakakau ai pe ko hai te ke fie vahevahe ki ai e ongoongoleleí, hangē ko e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke nau mēmipa ʻi he Siasí pe ʻoku ʻikai ke nau mālohi ʻi he Siasí. Fakakaukau foki ke fakakau ʻa e founga mo e taimi te ke lava ʻo vahevahe ai mo kinautolú.
Fakakaukau ke fakaʻosi ʻaki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo e tokoni ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kiate Iá.