“Saame 119: ‘Ko Hoʻo Folofolá ko e Tūhulu ia ki Hoku Vaʻé, mo e Maama ki Hoku Halá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Saame 119: ‘Ko Hoʻo Folofolá ko e Tūhulu ia ki Hoku Vaʻé, mo e Maama ki Hoku Halá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Saame 102–3; 110; 116–19; 127–28; 135–39; 146–50: Lēsoni 107
Saame 119
“Ko Hoʻo Folofolá ko e Tūhulu ia ki Hoku Vaʻé, mo e Maama ki Hoku Halá”
ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku fakaiku hoʻo ako folofolá ki ha fakahinohino mei he ʻEikí? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Saame 119 ha houngaʻia ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá mo fakamoʻoni ki hono mālohí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke faʻu ʻe he kau akó ha palani ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako fakataautaha ʻa e folofolá kimuʻa ʻi he kalasi hokó. Kole ange ke nau fakalaulauloto pe ʻoku nau ongoʻi e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻenau ako folofolá. Kapau ko ia, ʻe lava nai ke nau fakakaukau ki ha faʻahinga sīpinga?
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Fakahinohinó mo e folofolá
Ke teuteuʻi e kau akó ke nau ako fekauʻaki mo e folofolá, fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he founga ʻoku kehekehe ai e fakakaukau ʻa e kakaí ki he folofolá. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakaʻosi ai ʻe he kakai kehekehe ko ʻení ʻa e fakamatala ko ʻení. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he teuteu ʻa e tokotaha akó. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakamatalá kimuʻa ʻi he kalasí pea fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻomi ha meʻa ʻe tokoni ke fakaʻosi ʻaki ia.
ʻOku hangē ʻa e folofolá ko ha koeʻuhí .
Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe he kau akó ha sīpinga, te ke lava ʻo pehē, “ʻOku hangē ʻa e folofolá ko ha mape pe GPS koeʻuhí ʻoku nau tataki au.”
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Mahalo te ke fehuʻi pe ko e hā ʻoku saiʻia ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi hono ako e folofolá kae ʻikai saiʻia ha niʻihí.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ʻo fakakakato ʻa e fakamatalá ke fakahaaʻi ʻenau fakakaukau ki he folofolá.
ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, te ke vakaiʻi hoʻo taumuʻa ako folofolá pe faʻu ha taumuʻa foʻou. Fakakaukau ke fai ha lotu fakalongolongo ki he Tamai Hēvaní ke Ne tataki koe he ʻahó ni ʻi hoʻo ako ʻa e Saame 119. Fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ke fokotuʻu ʻa e taumuʻa ʻe tokoni lelei taha kiate koé.
ʻOku hangē e folofola ʻa e ʻOtuá ko e …
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he tokotaha naʻá ne hiki e Saame 119 ha ngaahi fakataipe ke fakamatalaʻi ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ko ʻení ʻa e ʻofa ʻa e tangata faʻu sāmé ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi hono ako faivelenga mo talangofua ki Heʻene ngaahi folofolá.
Hangē ko ʻení, lau ʻa e Saame 119:105–106, ʻo kumi e meʻa naʻe fakafehoanaki ʻe he tangata faʻu sāmé ki he folofola ʻa e ʻOtuá.
Fakakaukau ke fakaulo siʻisiʻi pe tamateʻi ʻa e ngaahi maama ʻi he lokí pea fakamoʻui ha maama pe kasa. Fakaʻatā ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.
-
ʻOku tatau fēfē nai e folofola ʻa e ʻOtuá mo ha māmá?
Kapau ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha meʻa hangē ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, hiki ia ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha fakahinohino.
Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe he kau akó ha tokoni lahi ange ke ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoní, fakakaukau ke fehuʻi ange, “ʻOku kehe fēfē ʻa e ʻaʻeva ʻi he māmá mei he ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí?” pe “ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he folofolá ke tau ʻaʻeva ʻi he māmá?” Pe te ke lava ʻo hiki ʻa e tefitoʻi moʻoní pea fehuʻi ange, “ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé?”
Toe fakamoʻui e ngaahi maama ʻi he lokí. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakafekauʻaki pe fakafehokotaki e Saame 119:105 ki he 2 Nīfai 32:3. Kole ki he kau akó ke nau vakaiʻi ʻa e founga ʻoku faitatau ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Pe sio ʻi he “Founga ʻEku #FanongoKiateIá: ʻEletā David A. Bednar” (1:15), Gospel Library.
1:15Lau pe fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau takitaha fili ha fehuʻi pea tali ia:
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻOtuá ke tataki kitautolú?
-
ʻE fakaʻaiʻai fēfē ha taha ke ne ako ia ʻi hono ʻiloʻi ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he folofolá?
-
Ko e fē ha taimi kuo hangē ai e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha maama kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?
ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, te ke lava ʻo fehuʻi ange pe kuo tokoniʻi fēfē honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fakakaukau mo e aʻusia ko ʻení.
Ngaahi fakaʻilonga kehe
Naʻe fai ʻe he tangata faʻu sāmé ha ngaahi fakafehoanaki kehe. (Fakatokangaʻi ange: naʻe lave e tangata faʻu sāmé ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi lea kehekehe hangē ko ha fakamoʻoni, lao, fono, akonaki, ngaahi fekau, mo e ngaahi founga.)
Ke tokoni ki he kau akó ke ako ʻa e Saame 119, hiki e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé:
Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe nima, pea vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he palakipoé. Fakaʻaliʻali e ngaahi meʻa pe fakatātā ko ʻení: ko ha tohi himi, koini (pe ko ha meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi e koloá), hone (pe meʻa melie), ko ha fakatātā ʻo ha hala, mo ha tā ʻo ha tokoni (hangē ko ʻení, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí pe ko ha tokoni ʻi he akó).
Fakaʻaliʻali e ngaahi fakahinohino ko ʻení:
-
Lau hoʻo potufolofola ne vahe atú, ʻo kumi e meʻa naʻe fakafehoanaki ʻe he tangata faʻu sāmé ki he folofola ʻa e ʻOtuá.
-
Toʻo ʻa e meʻa pe fakatātā ʻoku fekauʻaki mo hoʻo potufolofola ne vahe atú.
-
Aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e meʻá pe fakatātaá ke mahino ki ha taha ʻa e mahuʻinga ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.
-
Vahevahe ha ngaahi sīpinga pe aʻusia mei hoʻo moʻuí, moʻui ʻa e niʻihi kehé, pe ko e folofolá ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku tatau ai ʻa e meʻá pe fakatātaá mo e folofola ʻa e ʻOtuá.
Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻosi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakatatau ki he meʻa ne nau akó: ʻI heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki …
ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e fiefiá (vakai, veesi 14, 16, 35, 103), fiemālié (vakai, veesi 50, 52), akonaki (vakai, veesi 24), mo e potó (vakai, veesi 104).
-
ʻE tokoni fēfē nai ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ke maʻú ki ha taha ʻokú ne fie ako e folofola ʻa e ʻOtuá?
-
Kuo hanga fēfē ʻe he ʻOtuá ʻo tāpuekina koe pe ko ha kakai ʻokú ke ʻiloʻi ʻaki ha fiefia, fiemālie, akonaki, pe poto ʻi hoʻo ako pe ko ʻenau ako ʻEne folofolá?
ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi kimuʻá, te ke lava ʻo fehuʻi ange pe naʻe uesia fēfē ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.
Ko ho taumuʻá
Fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻi hoʻo fakakaukau ki hoʻo ako folofolá. Kapau kuo ʻosi ʻi ai haʻo taumuʻa ako folofola, lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa kuo ola leleí mo e meʻa te ke ala fie hoko atu ki aí. ʻE lava ke ke fakakau ai ʻa e ʻuhinga naʻá ke fili ai ʻa e taumuʻa ko ʻení mo e founga ʻokú ne tokoniʻi ai koe ke ke ongoʻi ofi ange ki he ʻEikí. Kole ʻi he faʻa lotu ki he Tamai Hēvaní pe ʻokú Ne finangalo ke ke fai ha ngaahi liliu ki hoʻo taumuʻá.
Kapau ʻoku teʻeki ke ʻi ai haʻo taumuʻa ako folofola lolotonga, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fokotuʻu ha taumuʻá. ʻE lava ke ke fakakau ʻa e meʻá ni:
-
Ko e lahi ʻo e taimi te ke ako aí
-
Ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo akó (kapau ʻe lava, feinga ke ako fakaʻaho)
-
Ko e meʻa te ke fai ke fekumi ai ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo akó (hangē ko ʻení, lotu kimuʻa peá ke akó pe fekumi ki ha fakahā fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó)
-
Founga te ke lava ai ʻo manatuʻi, fakalaulauloto, pe fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ke akó (hangē ko ʻení, tauhi ha tohinoa ʻo e meʻa ʻokú ke ako mei hoʻo ako folofolá, tauhi ha lekooti ʻo e meʻa ʻokú ke feinga ke fakaʻaongaʻí, pe aleaʻi mo ha taha kehe ʻa e meʻa ʻokú ke akó tuʻo taha he uike)
Fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau taumuʻa ako folofolá pea pehē ki ha ngaahi hohaʻa pē ʻoku nau maʻu. Kapau ʻoku vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai, fakaafeʻi e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi potufolofola, ngaahi fakamatala mei he kau taki ʻo e Siasí, pe ngaahi aʻusia fakataautaha ʻe ala tokoni.
Talaange ki he kau akó ʻi he “Siviʻi Hono 7 Hoʻo Akó,” te nau maʻu ai ha faingamālie ke lipooti ʻenau ngaahi taumuʻá. Te nau vahevahe ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻenau ako folofolá mo e ngaahi tāpuaki ʻoku nau ongoʻi ʻoku foaki ange ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ia.
Kapau ʻoku kei ʻi ai ha taimi ʻi he kalasí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako fakalongolongo ʻa e folofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá te ne lava ʻo tataki kinautolu ʻi heʻenau moʻuí he ʻahó ni. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe e meʻa ne nau maʻú.
Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení.