Seminare
Salamo 51: “Faamamā Mai iā te Aʻu i Laʻu Agasala”


“Salamo 51: ‘Faamamā Mai iā te Aʻu i Laʻu Agasala,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Salamo 51: ‘Faamamā Mai iā te Aʻu i Laʻu Agasala,’” Tusi Lesona a Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai.

Salamo 49–51; 61–66; 69–72; 77–78; 85–86: Lesona 104

Salamo 51

“Faamamā Mai iā te Aʻu i Laʻu Agasala”

A young man sits on his bed and prays to his Father in Heaven.

Sa tusi e Tavita se salamo e fa’aalia ai lona naunauta’iga ia fa’amagaloina mo agasala sa ia faia.Na ia fa’aalia lona naunau ia salamō fa’amaoni.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia malamalama ai pe a latou salamō, e mafai e le Fa’aola ona fa’amamā i latou.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e vaau faalemafaufau ia i latou lava i lenei tulaga: Vaai fa’alemafaufau faapea ua fa’asoa atu sau uō ua latou iloa e mana’omia ona latou salamō ae ua taumafaufau pe fa’apefea.O le a se mea e te manao ia latou malamalama i ai e uiga i le salamo ma le matafaioi a le Faaola i le faatoilaloina o le agasala?

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Salamō

O le gaoioiga lenei e tuuina atu ai i tagata aoga se avanoa e toe manatunatu ai i lo latou malamalama i le taimi nei e uiga i le salamo.E te ono mana’o e fa’aali atu fa’atonuga.

Vaai faalemafaufau i le fesili e le mailoa lenei mai se talavou sa aofia i le lomiga o lenei masina o le mekasini Mo le Malosi o le Autalavou :

“E le’i leva atu nei ona ou faia ni agasala matuiā ua matuā lē lelei ai lava o’u fa’alogona e uiga iai.Ou te lē mautinoa pe fa’apefea ona salamō.O le mea moni, o loo o’u tau manatu pe ua siliga ona ou salamō.E i ai se fesoasoani?”

I lau api tala’aga o su’esu’ega, i le fa’aaogaina o mea ua e iloa e uiga i le salamō, tusifa’amaumau manatu ete lagona e ono fesoasoani i lenei tagata ia iloa ma malamalama.

A’o faitau e tagata a’oga le fesili e le mailoa ma tusifa’amau a latou tali, e ono iai ni isi a latou fesili fa’aopoopo e oso ane i o latou mafaufau.E mafai ona e vala’aulia i latou e tusi i lalo soo sa latou fesili atonu o loo iai e uiga i le salamō.Fesoasoani ia latou iloa a’o faia le lesona, o le a latou maua avanoa e su’esu’e atili ai e uiga i le salamō.Ia molimau atu e faapea, o le a mafai ona latou maua tali o a latou fesili mai le Agaga e uiga i le salamō a o latou saili atu ni tali ma le agaga tatalo e ala iā latou su’esu’ega i totonu ma fafo atu o le vasega.

Salamō faamaoni

Fesili atu i tagata a’oga pe o ā ni mea e latou te iloa e uiga i le Tupu o Tavita.E mafai ona e fai atu ia i latou e faasoa mai nisi o mea maoae na ia faia faapea foi ma nisi o agasala na ia faia.Fa’asoa atu se tasi o faatatauga nei ma tagata a’oga latou te le’i ta’ua i ā latou aotelega.

O Tavita “sa lagona nofosala i ana agasala matuiā; ae … sa mafai ona ia salamō moni ma ia maua ai le fa’amagaloga, vaganā ai le tagata valeina o Uria” (Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Tavita”, taga’i fo’i i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:18).I le Salamo 51, na tusia ai e Tavita se salamo i le Atua lea na ia faaalia ai ona lagona salamo ina ua mavae le la agasala ma Patesepa (tagai 2 Samuelu 11– 12).O le lotomaulalo o Tavita ma le naunau mai i lona loto ina ia toe faafoʻisia i le alofa tunoa ma le taliaina e le Atua, ua faaalia ai le uiga o se tasi o loo saʻili e salamō moni.

E mafai e tagata aʻoga ona suʻesuʻe muamua i le Salamo 51 e i latou lava e vaavaai mo mea o loo latou aʻoaʻoina e uiga i le salamo; ona mafai lea ona e tuuina atu ia i latou se auala e faasoa atu ai mea na latou mauaina ma aoaoina.O nisi nei o faatonuga e mafai ona e faaali atu mo tagata aoga e mulimuli iai.E mafai ona e fetuunaia nisi o nei fa’atonuga ia mafai ona fetaui lelei ma manaoga ma tomai o au tagata a’oga.

Su’esu’e le Salamo 51:1–19 e oe lava ma vaava’ai po o ā ni mea tatou te a’oa’oina mai i le salamo a Tavita e uiga i le (1) Atua, po o le (2) salamō.Fa’ailoga mea e te maua.

Faailoa ni fasifuaitau se tolu na e makaina ma fai se tasi o mea nei:

  • Tusi se fa’aupuga o se upumoni o loo a’oa’o mai e le fasifuaitau e uiga i le Atua po o le salamō.

  • Su‘e se mau faasino e faamaonia pe faalolotoina ai lou malamalama i le uiga o le fasifuaitau.

  • Su’e se upusii mai se taitai o le Ekalesia e mafai ona fesoasoani i le malamalama ai.

  • Tusi se fesili e uiga i le fasifuaitau.

O se tasi o auala e fesoasoani ai i tagata a’oga ia sauni e fefa’asoaai o le lisi lea o le 1–19 i luga o le laupapa.Vala’aulia tagata a’oga e tusi o latou igoa i autafa o numera o fuaiupu o loo iai se fasifuaitau o loo latou fia fa’asoa mai se mau faasino, upusi’i, po o se fesili e uiga i se mea. A uma loa, e mafai ona e valaaulia lea o tagata aoga e faasoa mai.A o fefa’asoaa’i tagata a’oga, atonu e te ono mana’o e lisi i lalo fa’amatalaga o upumoni i luga o le laupapa.

O nisi nei o anotusi e te ono fia fa’asoa atu o se vaega o le talanoaga.O mau ma faamatalaga ua faatulagaina e ala i le faavasegaina o fuaiupu ma upumoni ua faamatateteleina.Saili e mulimuli i soo se uunaiga a le Agaga e te mauaina e uiga i mea e faasoa atu po o mea e fesili atu ai.

Salamo 51:1–2, 7, 9: E iai i le Atua le mana e fa’amamā ai a’u mai la’u agasala.

Isaia 1:18

Na molimau Peresitene Jeffrey R. Holland o le Korama a le Au Aposetolo e To’asefululua:

Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland.  Photographed January 2018.

[P]o o ā lava le tele o ni mea sēsē e te lagona sa e faia … po o le ā lava foi le mamao mai lou aiga ma le Atua e te lagona ua e malaga ai, Ou te molimau atu e faapea e te, le’i malaga i tala atu o le aapa a le alofa fa’alelagi.E lē ono mafai ona e magoto ia maualalo ifo nai lo le mea o loo susulu ai le malamalama lē gata o le Togiola a Keriso.(“O le Aufaigaluega i le Tovine,” Liahona, Me 2012, 33)

Salamo 51:3–4: O le fa’ailoaina atu o a tatou agasala i luma o le Atua, e tatau ai mo le salamō.

Mosaea 26:29–30

Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43

O le Tusitaulima Aoao o loo fa’amatala mai:

O le salamō e mana’omia ai le ta’uta’u atu o agasala i le Tamā Fa’alelagi. …

Pe a faia e tagata o le Ekalesia ni agasala matuiā, o lo latou salamō e aofia ai foi le fa’ailoa atu i lo latou epikopo po o le peresitene o le siteki.O le a mafai ona ia fa’aaoga ki o le talalelei o le salamō mo i latou (taga’i Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:184:26–27107:18, 20).E fesoasoani lea iā i latou ia fa’amaloloina ai ma toe foi mai i le ala o le talalelei e ala i le mana o le Togiola a le Fa’aola.

… O le ofo faitalia e ta’uta’u [agasala] e fa’aalia ai e lenā tagata o loo naunau moni ia salamō.(Tusityaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai, 32.4.1, Potutusi o le Talalelei)

Salamo 51:10–12: A o tatou salamo, e mafai ona fesoasoani le Atua ia i tatou ia suia, lagona le olioli, ma maua le Agaga Paia e faatasi ma i tatou.

Mosaea 4:2–3

Na a’oa’o mai Peresitene Russell M. Nelson:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

A tatou filifili e salamō, ua tatou filifili e sui!Ua tatou fa’atagaina le Fa’aola e suia i tatou i o tatou lava itūaiga tagata silisili.Tatou te filifili e tuputupu a’e fa’aleagaga ma maua le olioli—le olioli o le togiolaina e Ia.A tatou filifili e salamō, ua tatou filifili e avea atili e fa’apei o Iesu Keriso!(“E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Liahona, Mē 2019, 67)

Salamo 51:16–17: E ao ina ia te a’u se loto momomo ma se agaga salamo e salamō moni ai i luma o le Atua.

3 Nifae 9:19–20

Na fa’amalamalama mai e Elder Neil L. Andersen o le Korama a le Au Aposetolo e To’asefululua:

Former Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.   Replaced September 2019.

O le i ai o se loto momomo o le lotomaualalo lea, loto salamo, ma le agamalu, ma le naunautai e talia gofie le finagalo o le Atua.O le agaga salamō e tu’u atu ai o tatou ma’oi uma i aao o le Atua, ma le talitonuga o Lona finagalo, ae lē o i tatou lava, o le a fesoasoani iā i tatou e avea ma tagata e tatau ona avea ai.(O Le Meaalofa Paia o le Faamagalo Atu [2019], 153)

Fa’amatala le salamō

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaali atu lo latou malamalamaga i le salamo faamaoni ma le matafaioi a le Faaola i ai, valaaulia i latou e toeiloilo mea ua latou aoaoina i le vasega i le asō.

Toe tepa i tua i mea na e tusia i le amataga o le vasega e uiga i le fesili i le mekasini Mo le Malosi o le Autalavou .I le fa’aaogaina ai o mea ua e a’oa’oina i lenei aso e uiga i le salamō faamaoni, fa’aopoopo ni fuaiupu se lua pe tolu i lau tali muamua.

Mafaufau e vala’aulia ni nai tagata a’oga o loo fia fa’asoa mai e fa’atatau i le auala latou te tali atu ai lenā fesili.Uunaia tagata a’oga e fa’asoa la latou savali ma se uō po o se tasi o le aiga latou te lagona e fa’amanuiaina pe a fa’alogo iai.

Mafaufau e fa’ai’u le vasega i le vala’auliaina o tagata a’oga e liliu atu i le Fa’aola e ala i le salamō ma molimau ai i Lona mana e mafai ai ona ia fa’amamā i tatou a o tatou salamō.