Seminelí
Siope 1–3; 12–13: “Te u Falala pē Kiate Ia”


“Siope 1–3; 12–13: ‘Te u Falala pē Kiate Ia,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Siope 1–3; 12–13: ‘Te u Falala pē Kiate Ia,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: Lēsoni 97

Siope 1–3; 12–13

“Te u Falala pē Kiate Ia”

The Old Testament prophet Job depicted kneeling on the ground looking up to the light of the Lord. His friends are in the background of the painting. Job has one hand stretched toward the light. (Job 42:1-8)

Kuó ke fāifeinga nai ke tauhi faivelenga ki he ʻOtuá lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá? Ko Siopé ko ha tangata angatonu ia naʻá ne maʻu ha moʻui mohu tāpuekina. Ne taʻeʻamanekina e mole e koloa, fānau, mo e moʻui lelei ʻa Siopé. Ka neongo ia, naʻe ʻikai mole ai e tui ʻa Siope kia Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha holi lahi ange ke falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga kuo nau tali ʻaki honau ngaahi ʻahiʻahí. Kole ke nau omi mateuteu ki he kalasí ke aleaʻi ʻenau ngaahi aʻusiá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Kimuʻa pea kamata e lēsoni ʻo e ʻaho ní, ʻe ala tokoni ke talaange ki he kau akó ʻoku ʻiloa ʻa e ngaahi tohi hono hokó (Siope–Hiva ʻa Solomoné) ko e ngaahi tohi fakapunaké pe faʻu tohi potó. ʻOku hiki ʻa e ngaahi tohí ni ʻi ha founga fakapunake pea ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke ne fakahā ʻa e hisitōliá. Hangē ko e ngaahi folofola kehé, ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he ʻū tohí ni kia Sīsū Kalaisi mo tokoni ke tau muimui kiate Ia. (Fakatokangaʻi ange: Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Hiva ʻa Solomoné ko ha “ngaahi tohi naʻe ʻikai ueʻi fakalaumālie” [Joseph Smith Translation, note on Song of Solomon].)

Founga ʻetau tali ʻa e ngaahi ʻahiʻahí

Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano hiki ʻi he palakipoé ʻa e “Tokotaha A” mo e “Tokotaha E.” Fakaafeʻi e kau akó ke nau faʻu ha tūkunga maʻá e tokotaha takitaha, ko e taha ʻokú ne fakamatalaʻi ha ʻahiʻahi taimi lōloa pea ko e taha ʻokú ne fakamatalaʻi ha ʻahiʻahi taimi nounou. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

  1. Talu mei he kei siʻi ʻa Tokotaha A, naʻá ne fefaʻuhi mo e …

  2. ʻOku fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e ʻahó ni kia Tokotaha E. Naʻe kamatá ʻi he …

Hili hono faʻu ʻe he kau akó e ongo tūkungá, fakaafeʻi kinautolu ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻeni kia “Tokotaha A” mo “Tokotaha E.” Te nau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻi ha ngaahi hoa pe fakakulupu iiki.

  • ʻE fēfē nai kapau naʻe ʻikai tali lelei ʻe he tokotahá ni ʻa e ‘ahiʻahi ko ʻení?

  • ʻE fēfē nai kapau naʻe tali lelei ʻe he tokotahá ni ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení?

  • ʻE fēfē nai kapau naʻe tali ʻe he tokotahá ni ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení ʻi he falala ki he Tamai Hēvaní?

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke alēlea aí, tokoni ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku nau tali ʻaki honau ngaahi ʻahiʻahí. Ko ha founga ʻeni ʻe taha te ke lava ʻo fakahoko ai ʻeni.

ʻI ha meʻafua ʻo e 1–5 (1 ʻoku ʻikai moʻoni ia kiate koe pea 5 ʻoku moʻoni ʻaupito kiate koe), fakakaukau ki he moʻoni ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo koé:

  • ʻOku ou fehangahangai lelei mo e ngaahi ʻahiʻahí.

  • ʻOku ou maʻu ha mālohi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí.

Loto tauʻatāina ke ongoʻi pe ako ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fehangahangai mo ho ngaahi ʻahiʻahí ʻi ha falala lahi ange kiate kinaua.

Moʻui ʻa Siopé

Lau ʻa e Siope 1:1–3, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Siopé. (Fakatokangaʻi ange: ʻoku liliu ʻa e foʻi lea haohaoá ki he “kātoi, kakato mo e angatonu.”)

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

ʻE lava ke ke hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Kimuʻa pea hoko atu e talanoa ʻo Siopé, fakakaukau ke lau pe fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi meʻá ni.

ʻOku mahuʻinga ke mahino ko Siopé ko ha tokotaha moʻoni ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:10), ka ʻoku fakamatalaʻi e moʻui ʻa Siopé ʻo fakaʻaongaʻi ha faʻunga fakapunake. Hangē ko ʻení, ʻi he kamata e talanoa ʻo Siopé, ʻoku fakamatalaʻi ʻa e ʻEikí mo Sētane ko ha fepōtalanoaʻaki ʻe ua. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fepōtalanoaʻaki moʻoni ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEikí mo Sētane ka ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e fatongia ʻo Sētane ko hotau filí. ʻE lava ke hoko ia ko ha founga fakapunake ki hono teuteuʻi ʻo e tokotaha laukongá ki he ngaahi meʻa ʻe hoko mai ʻi he moʻui ʻa Siopé—ʻa hono ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi ʻahiʻahí, mo e mole ʻa e ngaahi koloa fakaemāmaní.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuluaki fepōtalanoaʻakí, te ke lava ʻo kole ki ha kau ako ʻe toko tolu ke nau lau. ʻE lava ke lau ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha fakamatalá, tokotaha ke ne lau e folofola ʻa e ʻEikí, pea tokotaha hono tolú ke ne lau e ngaahi lea ʻa Sētané. Kole ki he kau akó ke nau lau e ngaahi foʻi leá ʻo ʻikai fakatātaaʻi kinautolu ʻi ha faʻahinga founga. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke fakakaukau ki ai e kau akó lolotonga ʻenau fakafanongó.

Lau ʻa e Siope 1:6–12, ʻo kumi ha ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e lau naʻe fai ʻe Sētane fekauʻaki mo e anga-māʻoniʻoni ʻa Siopé?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sētane ke hoko kia Siopé?

Fakaʻatā e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí. Kapau ʻe fiemaʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe tala ʻe Sētane ko e māʻoniʻoni pē ʻa Siopé ko hono tāpuakiʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe fiemaʻu ʻe Sētane ke toʻo e ngaahi tāpuaki ʻa Siopé ke fakamoʻoniʻi ʻaki ʻene tala ko iá.

Sīpinga ʻa Sēkopé

ʻI he konga hono hoko ʻo e talanoa ʻa Siopé, te ke lava ʻo faʻu ha saati hangē ko ʻení ʻi he palakipoé. Te ke lava leva ʻo vahevahe e kau akó ki ha ngaahi hoa pe kulupu iiki ke fakakakato ʻa e sātí. Kole ki he ngaahi kulupú ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ʻoku muimui maí. Mahalo ʻe tokoni ke luelue holo ke tokoni mo poupouʻi e kau akó. (Fakatokangaʻi ange: Ko e hangatāmakí ko ha pala ia he kilí ʻoku mātuʻaki mamahi ʻaupito. Naʻe “haehae” ʻe Siope hono valá pea tele hono ʻulú ko ha fakaʻilonga ʻo ʻene mamahí.)

Ko e hā e meʻa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Siopé?

Naʻe tali fēfē ia ʻe Siopé?

Ko e hā e meʻa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Siopé?

Lau ʻa e Siope 1:13–19; 2:7.

Naʻe tali fēfē ia ʻe Siopé?

Lau ʻa e Siope 1:20–22; 2:9–10; 13:15; 23:10.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku makehe kiate koe ʻi he tali ʻa Siopé?

  • Ko e hā e meʻa naʻe mahino kia Siope fekauʻaki mo e ʻOtuá ke ne fakahoko ai ha tali ʻi he founga naʻá ne fakahokó?

    ʻE lava ke fakamahinoʻi ʻe he kau akó naʻe fakahā ʻe Siope naʻe haʻu hono ngaahi tāpuakí mei he ʻOtuá (vakai, Siope 1:21), mahino ko e ngaahi faingataʻá ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá (vakai, Siope 2:10), pea mo ʻilo naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻe fakaleleiʻi ia ʻe hono ngaahi faingataʻaʻiá (vakai, Siope 23:10).

    Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitií, tokoni ke nau ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻaki hano fai ange ha fehuʻi hangē ko ʻení.

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siopé ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí?

Makehe mei he ngaahi tali kehé, ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha meʻa hangē ko ʻení: te tau lava ʻo fili ke falala ki he ʻOtuá lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke kumi mo fakaʻilongaʻi e feituʻu ʻoku nau vakai ai ki he foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Siope 13:15.

Ngaahi sīpinga ʻi he folofolá

Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi e kau akó ke fakatupulaki ʻenau falala ki he Tamai Hēvaní lolotonga honau ngaahi ʻahiʻahí. Ko e founga ʻe taha ko hono ʻai ke kumi ʻe he kau akó ha ngaahi potufolofola ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he kakaí ʻenau ngaahi ʻuhinga ki he falala ki he ʻOtuá lolotonga ha ʻahiʻahí. ʻE lava ke fakahoko ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

  1. Kumi ha sīpinga ʻi he folofolá ʻa ia naʻe fili ai ha taha ke falala ki he ʻOtuá lolotonga hono ngaahi ʻahiʻahiʻí.

  2. Fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe falala ai ʻa e tokotahá ni ki he ʻOtuá.

  3. Teuteu ke fakamatalaʻi ʻa e founga kuo tokoni pe ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi fakakaukau naʻá ke fakaʻilongaʻí ke ke falala ki he ʻOtuá.

Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni ʻa e kau akó ʻi hono kumi ʻo e ngaahi talanoa fakafolofolá, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke kumi ʻa e “falalá” ʻi he Gospel Library. Pe ko hoʻo ʻoange ha ngaahi sīpinga hangē ko e:

Taniela 2:19–23—Naʻe fehangahangai ʻa Taniela mo e tuʻutuʻuni ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá ke tāmateʻi ʻa e kau tangata poto kotoa pē ʻi he puleʻangá (kau ai ʻa Taniela) kapau he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakaʻuhingaʻi ʻene misí.

2 Nīfai 4:17–23—Naʻe tengihia ʻe Nīfai hono ngaahi vaivaí peá ne ongoʻi taʻefeʻunga.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú. Te ke lava foki ʻo huluʻi ki he kau akó ʻa e “Ngaahi Faingataʻa ke Ikunaʻí” (5:05), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻAi ke nau kumi e meʻa naʻe vahevahe ʻe Palesiteni ʻAealingi te ne lava ʻo fakatupulaki ʻenau falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí.

5:0

Fakaʻosí

Te ke lava ʻo fakaʻosi e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke nau faitohi pē kiate kinautolu pe ‘ave ha pōpoaki telefoni kiate kinautolu pē ʻo tali ʻa e fehuʻi ko ʻení. Kapau te nau fai ha kiʻi tohi, fakaafeʻi kinautolu ke pelupelu ia ʻo faʻo ʻi honau kató pe ʻi ha feituʻu te nau sio ki ai ʻamui ange ʻi he ʻaho ko iá. Te ke lava ʻo tā ha fasi leʻosiʻi ʻi he taimi ʻoku tohi ai ʻa e kau akó.

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke ongoʻi he ʻahó ni kuó ne tokoniʻi koe ke ke fie falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí?