“2 Ngaahi Tuʻi 17; 24–25: Ko Hono Fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“2 Ngaahi Tuʻi 17; 24–25: Ko Hono Fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
2 Ngaahi Tuʻi 16–25: Lēsoni 88
2 Ngaahi Tuʻi 17; 24–25
Ko Hono Fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí
ʻOku faʻa lea ʻa e kau palōfitá mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ke mahino ʻa e tānaki fakatahá, ʻe lava ʻo tokoni ke mahino ʻa e ʻuhinga naʻe fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsileli ʻi he kamataʻangá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí ke ʻiloʻi e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: “ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’” mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026. Kole ange ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí
Kimuʻa pea kamata e kalasí, mahalo te ke fie fakahingoa ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he loki akó ko e Puleʻanga Fakatokelaú (ʻIsileli), Puleʻanga Fakatongá (Siuta), ʻAsīlia, ko e Ongo ʻAmeliká, mo Papilone/Pēsia.
-
ʻE hoko fēfē pea ko e taimi fē ʻe lava ke hoko ai hono fakatonutonuʻi ha fānau ko ha fakaʻilonga ʻo e ʻofa mei heʻenau mātuʻá?
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95:1, ʻo kumi e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ki he kakai ʻoku fiemaʻu ke Na fakatonutonu pe tauteaʻí.
Naʻe toutou angatuʻu ʻa ʻIsileli ʻi he Fuakava Motuʻá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea naʻe fiemaʻu ke fakatonutonu kinautolu. Naʻe iku ʻeni ki he meʻa ʻoku ui ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo ako ki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí, kumi e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻEna ʻofá.
ʻI he konga ʻe ua hono hoko ʻo e lēsoní, ʻe ngaʻunu takai ʻa e kau akó ʻi he loki akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga naʻe fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí.
Vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu ʻe ua. ʻAi ha kulupu ʻe taha ke ʻunu ʻo ofi ki he feituʻu ʻo e loki akó ʻoku fakahingoa ko e Puleʻanga Fakatokelaú (ʻIsileli), pea ʻunu ofi e kulupu ʻe tahá ki he Puleʻanga Fakatongá (Siuta).
Makehe mei hono ʻai ke ngaʻunu taki e kau akó ʻi he loki akó, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e fakatātā “Ko e Vakai ki he Puleʻanga ʻo ʻIsileli mo Siutá.” ʻE lava ke lau ʻe he kau akó e ngaahi veesi tatau pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi tatau mei he lēsoní, kae muimui pē ki ai mo e fakatātā ko ʻení.
Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí
ʻI he 975 BC nai, hili e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi. Naʻe fakamafasiaʻi lahi ʻe Lehopoami ʻa e kakaí. Naʻe angatuʻu ha toko hongofulu ʻo e ngaahi hakó kia Lehopoami pea nau muimui ʻia Selopoami (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 12:6–11, 19–20). Naʻe fakatupu ʻe he māvahevahe ko ʻení ʻa e Ongo Puleʻanga ʻi he Tokelaú mo e Tongá.
Lau ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 17:7–18, 22–23, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ki he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí.
-
Ko e hā e meʻa naʻe hoko kiate kinautolú pea ko e hā e ʻuhinga naʻe hoko aí?
Fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe ʻAsīlia ʻa e Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea nau foki mo ha tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ki ʻAsīliá, naʻe kamata heni hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. Kole ki he tokolahi taha ʻo e kau ako ʻoku nau tuʻu ʻo ofi ki he Puleʻanga Fakatokelaú (ʻIsileli) ke nau hiki ki he konga ʻo e lokí ʻoku fakahingoa ko ʻAsīliá. Fakamahinoʻi ange ʻoku tau faʻa ui e ngaahi faʻahinga ko ʻení ko e faʻahinga ʻo ʻIsileli ne molé. Te ke lava ʻo ʻoange ki he kau ako naʻe hiki ki ʻAsīliá ha fakaʻilonga ʻoku pehē Ko e Faʻahinga Naʻe Molé. Te ke lava ʻo ʻoange ki he kau ako ʻoku nofo ʻi ʻIsilelí ha fakaʻilonga ʻoku pehē ko e Kau Samēliá. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e kau Samēliá naʻa naukonga ʻIsileli mo konga Senitaile (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Samēliá, Kakai,” Gospel Library).
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ʻuhinga naʻe fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí?
Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: Koeʻuhí naʻe fakafisingaʻi ʻe ʻIsileli ʻa e kau palōfitá pea maumauʻi ʻenau fuakava mo e ʻEikí, naʻá Ne fakamoveteveteʻi kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá.
Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá
-
Ko e hā ha meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá, kau ai e ngaahi tuʻi naʻe pule aí?
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi talanoa ʻoku nau manatuʻi. Hangē ko ʻení, mahalo te nau talanoa ki he Tuʻi ko Hesekaiá pe Tuʻi ko Sōsaiá. Kapau te nau fai ia, te ke lava ʻo faʻu ha hingoa maʻá e tuʻi takitaha pea ʻai ke puke hake ia ʻe he kau akó. Poupouʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e founga naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa e ongo tuʻi ko ʻení mo e kakaí koeʻuhí ko ʻena tui kiate Iá. Naʻe fakatou pule ʻa e ongo tuʻi angatonu ko ʻení hili hono ikunaʻi ʻe ʻAsīlia ʻa e Puleʻanga ʻo ʻIsilelí.
ʻE lava foki ke lave ʻa e kau akó kia Līhai mo hono fāmilí. Kapau te nau lave ki ai, fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló. Kapau he ʻikai, te ke lava ʻo ʻai ke nau fai e ngaahi meʻa ko ʻení. Te ke lava ʻo faʻu ha hingoa maʻa Līhai mo hono fāmilí ke pukepuke ʻe ha kau ako ʻe niʻihi.
Lau ʻa e 1 Nīfai 1:4, ʻo kumi pe ko hai naʻe toe nofo ʻi he Puleʻanga ʻo Siutá.
Lau ʻa e 1 Nīfai 2:1–4; 18:22–23, ʻo kumi e meʻa ne hoko ki hono fāmilí.
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki mei he Tamai Hēvaní kuo tau maʻu koeʻuhí naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalema ko ha konga ʻo e fakamoveteveteʻí?
Kole ki he kau ako ʻoku nau puke hake e hingoa ʻo Līhai mo hono fāmilí ke nau ʻunu mei he Puleʻanga ʻo Siutá ki he konga ʻo e kalasí ʻoku ui ko e Ongo ʻAmeliká.
Lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:17–20, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Nepukanesa, ko e tuʻi ʻo Pāpiloné, ki he kakai ʻo Selusalemá hili pē ha taimi nounou mei he mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí.
Kole ki he toenga ʻ o e kau ako ʻi he Puleʻanga Siutá ke nau ʻunu ki he feituʻu ʻo e loki akó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Pāpilone/Peasiá. Fakafuofua ki he vahaʻa ʻo e 605 mo e 587 BC, naʻe ʻave ʻe he kau Pāpiloné ha kau Siu tokolahi ki Pāpilone pea naʻa nau ʻākoloʻi pea faifai ʻo nau fakaʻauha ʻa Selusalema (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 24:8–16; 25:1–12, 21; Selemaia 52).
Mahalo te ke fie kole ki he kau akó ke nau tala atu ha niʻihi fakafoʻituitui ne nau iku ʻo nofo ʻi Pāpilone. Kapau te nau fiemaʻu tokoni, te ke lava ʻo ʻoange ki ha kau ako ʻe niʻihi ha ngaahi hingoa hangē ko Taniela, Setaleki, Mēsake, ʻApitenikō (vakai, Taniela 1:1–7), mo ʻIsikeli (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIsikeli,” Gospel Library).
Lau ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení. Fakamatalaʻi ange naʻe nofo pē ha kau Siu ʻe niʻihi ʻi Peasia (vakai, ʻĒseta 2:5–7). Kole ki ha niʻihi ʻo e kau ako ʻi Pāpilone/Peasiá ke nau foki ki he feituʻu ʻo e loki akó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo Siutá. Te ke lava ʻo faʻu ha ngaahi hingoa maʻa ʻĒsela mo Nehemaia ke toʻo ʻe ha kau ako ʻe niʻihi ʻoku nau hiki ki he Puleʻanga ʻo Siutá. ʻE ako lahi ange ʻa e kau akó fekauʻaki mo ʻĒsela mo Nehemaia ʻamui ange.
ʻI he pule ʻa e Tuʻi ko Sailosí, naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau Peasiá ʻa Pāpilone. Fakafuofua ki he 537 BC, naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Tuʻi ko Sailosi ʻo Peasiá ke fakangofua e kau Siú ke nau foki ki Selusalema ʻo toe langa e temipalé (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:22–23; Selemaia 29:10–14; ʻĒsela 1:1–3). ʻI he ngaahi taʻu ne hoko atu aí, naʻe foki ʻa ʻĒsela, Nehemaia, mo ha niʻihi kehe ki Selusalema ke tokoni ki hono toe langa ʻo e koló mo fakaʻosi ʻa e temipalé (vakai, ʻĒsela 7:6–8; Nehemaia 2:1–11).
ʻOku ʻikai teitei hē ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní kiate Ia
Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi ʻo e ngaahi kulupu ko ʻení ʻa e meʻa naʻe hoko ki he ngaahi kulupu kehé. Mei he anga ʻenau vakaí, naʻe mole ʻa e ngaahi kulupu kehé.
Lau ʻa e 3 Nīfai 17:4, ʻo kumi e meʻa naʻe vahevahe ʻe he Fakamoʻuí mo e kau Nīfaí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi honau lotolotongá.
-
Ko e hā e meʻa ʻoku makehe kiate koe ʻi he veesi ko ʻení?
Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange neongo naʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá ke tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga naʻe fakamoveteveteʻi kinautolu ki aí (vakai, “Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIsileli,” Gospel Library). Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ko e “ʻofa” ʻi he ʻĪsaia 54:8 ko ha liliu ia ʻo e hesed. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he mahuʻinga ʻo e hesed vakai ki he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni “Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 5–6.
Lau ʻa e Teutalōnome 4:27–31 mo e ʻĪsaia 54:7–10, ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fai maʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.
-
Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke vakai ki ai ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí?
Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa pea mo ʻEne talaʻofa ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.