Seminare
2 Tupu 2–4: Ua Tuuina Atu e le Alii ia Elisaia le Mana ma le Pule


“2 Tupu 2–4: Ua Tuuina Atu e le Alii ia Elisaia le Mana ma le Pule,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“2 Tupu 2–4: Ua Tuuina Atu e le Alii ia Elisaia le Mana ma le Pule,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

2 Tupu 2–7: Lesona 83

2 Tupu 2–4

Ua Tuuina Atu e le Alii ia Elisaia le Mana ma le Pule

The Old Testament prophet Elijah (acting on the instructions of Elisha) depicted smiting the waters of the River Jordan with his cloak in order for the river to part and allow passage on dry ground.

Pe a tatou taliaina valaauga i le Ekalesia a le Alii, tatou te maua Lana pule e auauna atu ai.A tatou taumafai e auauna atu ma le filiga ma avea atili e faapei o Ia, o le a Ia faamanuiaina i tatou i Lona mana.O le tala i le faamanuiaina e le Alii o le perofeta o Elisaia i le mana ma le pule ina ua uma ona aveina Elia i le lagi ua faapupula ai lenei upumoni.E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga ia malamalama ai e faapea e tuuina mai e le Alii le pule i tagata ua Ia valaauina ma le mana ia i latou o e auauna atu ma le amiotonu.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou auauna atu ai po o se tasi latou te iloa i se valaauga o le Ekalesia.Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili, “O anafea na ou molimauina ai le mana ma le pule a le Alii i le faataunuuina o valaauga o le Ekalesia?”

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le faapogai o le mana ma le pule

A doctor meets with her patients and checks blood pressure.

Mafaufau e amataina le vasega i le talanoaina po o fea e aumai ai le pule e faia ai ni mea patino.E ono mafai ona e faia lenei mea e ala i le faaali atu o se ata o se fomai o loo ofuina se ofutele faafomai po o i se nofoaga faafomai (po o se isi tagata atamai e i ai le pule e galue ai i a latou matātā) ma fai atu fesili nei.

  • O a nisi o tiutetauave o lenei tagata?

  • O ai na tuuina atu ia i latou le pule e faataunuu ai la latou matafaioi?

  • O le a se mea na avatua ia te oe le talitonuga mautinoa ia faatuatuaina i latou?

Mafaufau e faaali atu se ata o le perofeta o loo i ai nei ma toe fai atu fesili na muamua atu e uiga ia te ia.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo mea ua latou malamalama ai e uiga i le auauna atu ma le mana ma le pule a le Alii i valaauga, e mafai ona e valaaulia i latou e fai mea nei.

I lau api talaaga mo suesuega po o le vaega o Faamatalaga i le Potutusi o le Talalelei, tali fesili nei.A o e mafaufau i au tali, faalogo mo uunaiga mai le Agaga Paia e uiga i mea e finagalo le Alii ia e malamalama i ai e uiga i le auauna atu ma le mana ma le pule a le Alii i valaauga.

  • O le a se mea ua ou malamalama ai e uiga i le mauaina o le mana ma le pule a le Alii e auauna atu ai i valaauga?

  • E mafai faapefea e lenei malamalamaaga ona tosina ai le auala ou te tali atu ai pe a ou mauaina po o se isi tagata se valaauga mai le Alii?

Ua maua e Elisaia le mana ma le pule a le Atua

E ono mafai ona e faamalamalama atu e faapea na faaali atu e le Alii ia Elia o le a avea Elisaia ma perofeta (tagai 1 Tupu 19:16, 19).

  • O a ni popolega atonu na lagonaina e Elisaia a o ia sauniuni mo lona valaauga mai le Alii?

Na iloa e Elisaia e le o toe mamao ona aveese lea e le Alii o Elia (2 Tupu 2:1–3).I le aso mulimuli o Elia, sa mulimuli atu ai Elisaia ia Elia mai lea aai i lea aai seia oo ina taunuu i la‘ua i le Vaitafe o Ioritana.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa le mea na tupu i le Vaitafe o Ioritana, e mafai ona e faatulagaina le vasega i ni vaega toalaiti.I luga o le laupapa, e mafai ona e tusia ai ata e fa o loo i lalo pe aotele ata taitasi i ni nai upu i se faasologa e lei fuafuaina.Valaaulia vaega taitasi e faitau 2 Tupu 2:8–15 ma faatulaga ata po o le aotelega o mea na tutupu e fua i le faasologa o le taimi.Atonu e manaomia ona e faamatala atu o se ofu o se ofutalaloa o se ofutele.

Elijah Power and Authority, holding the mantle
 Elijah Power and Authority, riding the chariot
Elijah Power and Authority, holding the mantle
Elijah Power and Authority, holding the mantle
  • Na faapefea ona faaali atu e le Alii ia Elisaia ma isi na Ia tuuina atu ia Elisaia le mana ma le pule i lona valaauga?

    E mafai ona e faamatala atu o le ofutalaloa na faaaogaina e Elia ma Elisaia e lei tuuina atu ai ia i laua le mana ma le pule ae e faatusa i ai le mana ma le pule a le Atua.I le Ekalesia i aso nei, o nisi taimi tatou te ta’ua ai le valaauga po o le pule o se tasi o lo latou “ofutalaloa.”Mo se faataitaiga, pe a lagolagoina se perofeta fou o se Peresitene o le Ekalesia, ua maua e ia le ofutalaloa o le pule.

    Atonu foi e fesoasoani le faailoa atu o le pule e auauna atu ai i valaauga e sau mai le Alii e ala mai i alii o loo umia ki o le perisitua.

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai le aafiaga o Elisaia e uiga i mea e faia e le Alii mo tagata ua Ia valaauina e auauna atu ia te Ia?

Faatasi ai ma upumoni e ono ofoina mai e tagata aoga, faasino atu e faapea e tuuina mai e le Alii le pule ma le mana i tagata o e ua Ia valaauina.

Auauna atu ai ma le mana ma le pule a le Atua

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le auauna atu i valaauga faatasi ai ma le mana ma le pule a le Alii, e mafai ona e tusia Pule o le Perisitua ma Mana o le Perisitua i luga o le laupapa.Faasoa atu le faamatalaga lenei mai le Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso.E ui o lenei faamatalaga e faatatau tonu lava i valaauga faafaifeautalai, faamanatu atu i tagata aoga e tuuina mai e le Alii le pule i tagata ua Ia valaauina e auauna atu i soo se valaauga ma le mana ia i latou o e auauna atu ia te Ia ma le amiotonu.

I lalo o le taitaiga a Keriso, na toefuatai mai ai le pule e talai atu ai le talalelei e ala i le perofeta o Iosefa Samita.Pe a ua vaetofiaina oe o se faifeautalai, sa e mauaina lenei pule.Faatasi ai ma lena [pule] ua oo mai ai le aia tatau, avanoa, ma le tiutetauave e fai ma sui o le Alii ma aoao atu Lana talalelei. …

E faaopoopo atu i le pule, e te manaomia le mana faaleagaga e faataunuu ai lou valaauga.E tuuina mai e le Atua le mana faaleagaga a o e galue pea lava pea e faamalosia ai lau molimau ia te Ia, Iesu Keriso, ma upumoni o le talalelei e te aoaoina atu.Na te faaee mai le mana faaleagaga a o e tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma saili e faataunuu lou faamoemoega faafaifeautalai.Na te tuuina mai le mana faaleagaga a o e taumafai e tausi Ana poloaiga ma feagaiga na e osia ina ua e mauaina sauniga o le faaolataga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:24).(Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina atu o le Talalelei a Iesu Keriso, [2023], 3)

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le mana ma le pule o le Alii mai nei faamatalaga?

  • Aisea atonu e aoga ai le manatuaina o lenei mea pe a e mauaina se valaauga mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • Aisea e ono fesoasoani ai lenei mea e manatua ai pe a e lagolagoina isi o e mauaina valaauga?

A o talanoaina e tagata aoga mea na latou aoaoina e uiga i le pule ma le mana o le perisitua, e mafai ona e lisiina mea latou te faasoa mai i lalo o ulutala taitasi i luga o le laupapa.I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, e mafai ona e faailoa atu e tuuina atu e le Atua le pule o le perisitua i se tasi pe a vaetofiaina i se valaauga.O le mana o le perisitua e sau mai le Atua a o taumafai se tasi e tausi poloaiga ma galue e tusa ai ma mataupu faavae amiotonu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46).

Mafaufau e faaali le vitio “Ua Valaauina e Iesu Aposetolo e Toasefululua e Talai ma Faamanuia Isi” (1:38), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.A o matamata tagata aoga i le vitio, fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona faaalia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso Lo La alofa e ala i le tuuina atu o la La’ua pule ma le mana i a La’ua auauna i le lalolagi.

1:39

I le mae‘a ai o le vitio, e mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou manatu.

Faataitai le malamalama

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e aotele mea na latou aoaoina, mafaufau e faatulaga le vasega i ni paga mo le gaoioiga lenei.

Filifili se tasi pe sili atu o tulaga nei ma talanoaina mea ua e aoaoina i le aso e mafai ona fesoasoani i le tagata ua iai ni popolega e uiga i se valaauga.I tali taitasi, ia faaaofia ai mau, faamatalaga mai taitai o le Ekalesia, po o malamalamaaga na e maua mai le Agaga a o e suesueina le tala i le valaauga o Elisaia e auauna atu.

  • Ua valaauina ma lagolagoina se epikopo fou.Ua iloa e lona atalii e le atoatoa o ia.

  • Ua valaauina se peresitene fou o Tamaitai Talavou e auauna atu.Sa i ai se mafutaga mafana a se tamaitai talavou ma le peresitene na muamua atu ma e na te le iloaina lava le peresitene fou.

  • Ua valaauina se alii po o se tamaitai talavou e avea ma peresitene o le latou korama po o le vasega.Latou te le o lagonaina ua lava lo latou iloa e faataunuu lelei ai lenei valaauga.

  • Ua valaauina se faifeautalai e auauna atu i se atunuu e ese le gagana e tautatala ai tagata.Latou te popole pe o le a lelei faapefea lo latou faasoaina atu o le talalelei.

Mafaufau i se auala e faasoa atu ai e tagata aoga a latou tali i le tasi ma le isi.O se tasi o auala o le fai atu lea i paga taitasi e faasoa atu i se vaega ese.A uma ona maua e tagata uma se avanoa e faasoa mai ai, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea sa latou matua fiafia i ai e uiga i le tali a le isi vaega.

Ina ia faaiuina, atonu e te manao e molimau atu i upumoni sa outou talanoaina i le aso.