“1 Samuela 25: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Tau Faʻa Fakamolemole,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“1 Samuela 25: ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Tau Faʻa Fakamolemole,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
1 Samuela 17–18; 24–26; 2 Samuela 5–7: Lēsoni 75
1 Samuela 25
ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke Tau Faʻa Fakamolemole
ʻI he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, ʻe malava ke fakamamahiʻi pe fakaʻitaʻi kitautolu ʻe he kakai kehé. Naʻe fakaʻitaʻi ʻa Tēvita ʻe ha tangata ko Napale. ʻI heʻene hoko ko ha fakataipe ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe feinga fakalelei ʻa e uaifi ʻo Napale ko ʻApikalé, peá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne faʻa fakamolemole. Te tau lava ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e tokoni ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolú ʻi hono fakafehoanaki ʻa ʻApikale kiate Iá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke nau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau, mamata, pe fanongo ki he “Hoihoifua ko e fetongi ‘o e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé” fai ʻe Sisitā Kristin M. Yee (Liahona, Nōvema 2022, 36–38). Te nau lava ʻo ako kakato ʻa e leá pe ngaahi konga kuó ke tomuʻa filí. Fakaafeʻi e kau akó ke omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo hono maʻu e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi, hangē ko ia ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Tohi ʻa e fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau tohinoa akó ke lisi ha ngaahi founga te nau lava ʻo fakakakato ai ia. Te ke lava ʻo tā ha fasi ʻokú ne langaki ʻa e loto-ʻapasiá lolotonga e fakakaukauloto mo e tohi ʻa e kau akó.
Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te u lava ʻo …
Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe e founga naʻa nau fakakakato ai e fakamatalá. Te nau lava foki ʻo fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongó pe tuí fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau vahevahé. Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení ke poupouʻi pe tānaki ki he ngaahi lisi naʻe faʻu ʻe he kau akó.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha meʻa te tau lava kotoa ʻo fai koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi:
Te ke lava fakafou ʻi [he] Fakalelei taʻe fakangatangata [ʻa e Fakamoʻuí], ʻo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi koé pea mahalo he ʻikai ke nau teitei tokanga ki heʻenau angakoví.
ʻOku faʻa faingofua ke fakamolemoleʻi e tokotaha ʻokú ne kolea fakamātoato mo loto-fakatōkilalo hoʻo fakamolemolé. Ka ʻe foaki atu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e malava ke ke fakamolemoleʻi ha taha pē kuó ne ngaohikoviʻi koe ʻi ha faʻahinga founga pē. Pea he ʻikai leva ke toe uesia ho laumālié ʻi heʻenau ngaahi tōʻonga fakamamahí. (“Meʻaʻofa ʻe Fā ʻoku ʻOatu ʻe Sīsū Kalaisi Maʻaú” [Fakataha lotu faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 2 Tīsema 2018], Gospel Library)
-
Ko e hā e meʻa ʻoku fakafaingamālieʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí?
Fakakakato ʻa e fakamatala ʻi he palakipoé ʻaki ʻa e moʻoni ko ʻení: Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te u lava ʻo fakamolemoleʻi ʻa e kakai kuo nau fakamamahiʻi aú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke tānaki atu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki heʻenau tohinoá kapau naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻo ʻenau ʻuluaki lisí.
Tēvita mo Napale
ʻOku ʻi he 1 Samuela 25 ha fakamatala ʻe lava ke fakafehoanaki ai e ngaahi ʻulungaanga ʻo e uaifi ʻo Napale ko ʻApikalé kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni ʻa e fakafehoanaki ko ʻení ke tau ako lahi ange ai kiate Ia. ʻOku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ʻa e faʻahinga fakafehoanaki ko ʻení ko e ngaahi ʻulungaanga fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi e kau akó ke nau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻulungaanga fakatātā ʻo Kalaisi ʻi he vahe ko ʻení. ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e fakamatalá kakato kimuʻa pea kamata ako ʻa e kau akó koeʻuhí ke nau lava ʻo tokanga taha ange ki he fekumi ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo Kalaisí.
ʻI he fononga ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻa nau fetaulaki ai mo e kau tamaioʻeiki ʻo ha tangata ko Napale. Lolotonga e ngaahi taimi ʻo e taú, naʻe faʻa maumauʻi ʻe he kau sōtia ongosiá ʻa e laó ke maʻu ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú. Naʻe fiemaʻu ʻe Tēvita mo ʻene kau tangatá ha tokoni mo ha poupou. Ko ha tangata koloaʻia ʻa Napale pea naʻe lahi ʻene tākanga monumanú. Naʻe ʻikai ngaohikovia ʻe Tēvita mo ʻene kau taú ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Napalé ʻo toʻo e meʻa ne nau fiemaʻú ka ne nau angaʻofa ki he kau tamaioʻeikí ni ʻo ʻikai toʻo ha meʻa meiate kinautolu (vakai, 1 Samuela 25:7, 15–16). Naʻe fekauʻi atu ʻe Tēvita haʻane kau tamaioʻeiki ʻe toko 10 ke nau ō ʻo kole ʻi he melino kia Napale ha meʻakai mo ha ngaahi meʻa naʻe fuʻu fiemaʻu (vakai, 1 Samuela 25:5–9). Naʻe fakaʻitaʻi ʻe Napale ʻa Tēvita pea ʻikai ke ne fie tokoni kiate ia mo ʻene kau taú (vakai, 1 Samuela 25:10–11).
ʻI lalo ʻi he fakamatala kuo kakato ʻi he palakipoé, te ke lava ʻo tā ha fofonga ʻe ua. Fakahingoa ʻa e taha ko Tēvita pea taha ko Napale. Fakaʻatā ha feituʻu ke tā ai ha fofonga hono tolu ʻi hona vahaʻá ʻamui ange ʻi he lēsoní. ʻI lalo ʻi he fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Tēvitá, te ke lava ʻo tohi ai ʻa e: Angaʻofa ki he kau tamaioʻeiki ʻa Napalé; Fekumi ki ha tokoni meia Napale. Te ke lava ʻo tohi ʻi lalo ʻi he fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Napalé: Fakaʻitaʻi ʻa Tevita; ʻIkai fie tokoni. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke liliu e ngaahi fakafōtunga ʻo e fofongá ʻi heʻenau lau e ngaahi veesi ʻi laló.
Fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kalasí ke nau laukonga fekauʻaki mo Napale pea vaeua ʻe tahá ke laukonga fekauʻaki mo Tēvita.
-
Lau ʻa e 1 Samuela 25:3, 14, 17, 25, ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻo Napalé.
-
Lau ʻa e 1 Samuela 25:13, 21–22, ʻo kumi e tali ʻa Tēvita ki he ngaahi lea taʻeʻofa ʻa Napalé mo ʻene taʻe-loto ke tokoní.
Kole ki ha tokotaha mei he kulupu takitaha ke ne hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e tokotaha ne vahe angé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke nau tohi ʻi lalo ʻia Napale ʻa e Anga Taʻe-fakaʻapaʻapa; Faiangahala; Taʻetokaʻi. ʻE lava ke nau tohi ʻi lalo ʻia Tēvita ʻa e ʻIta; Ongoʻi ngaohikovia; Feinga sāuni. ʻE lava ke liliu ʻe he kau akó ʻa e fakafōtunga ʻi he ongo fofongá ke fakahaaʻi ʻa e meʻa naʻa nau akó.
ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke fakakaukau ki honau ngaahi tūkungá. Fakapapauʻi ange he ʻikai ke nau vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he siviʻi fakaekita ko ʻení.
Fakalaulauloto ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:
-
Ko e fē ha taimi kuo ngaohikovia ai koe ʻe ha taha kehe?
-
Ko e hā ha ngaahi ngāue, lavameʻa, pe ngaahi faingataʻa kuó ke fai pe naʻá ke fakamolemoleʻi ai ʻa e tokotahá ni ʻi he ngaohikovia naʻá ne fakahokó?
ʻApikale ko ha ʻulungaanga fakatātā ʻo Kalaisi
Teuteuʻi e kau akó ke nau ako fekauʻaki mo ʻApikale ʻaki hono fakafeʻiloaki e taukei ako hono kumi e ngaahi ʻulungaanga fakatātā ʻo Kalaisí. Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke kumi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lea ʻaki pe fai ʻe ʻApikale ʻoku fakamanatu angei ai kiate kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi, ko Hono ngaahi fatongiá, mo Hono misiona ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.
Naʻe siotonu ha tamaioʻeiki ʻa Napale ki he fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo hono ʻeikí mo Tēvitá. Naʻe fakahā ʻe he tamaioʻeikí kia ʻApikale, ko e uaifi ʻo Napalé (vakai, 1 Samuela 25:14–17). ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe ʻApikale ʻa e fekeʻikeʻi ko ʻení, naʻá ne fakalelei maʻa Napale ʻo kole kia Tēvita ke fakamolemoleʻi ia (vakai, 1 Samuela 25:18–20, 23–28). ʻOku lava ke tau vakai kia ʻApikale ko ha ʻulungaanga fakatātā ʻo Kalaisi. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻulungaanga fakatātā ʻo Kalaisí ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá mo kumi ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he fakafoʻituituí, ngaahi meʻá, pe naʻa mo e ngaahi meʻa naʻe hokó ke tau fakakaukau kia Kalaisí.
Tā ʻi he palakipoé ha fofonga ʻi he vahaʻa ʻo Tēvita mo Napalé. Fakahingoa ʻa e fofonga ko ʻeni ko ʻApikale. ʻOange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau ako fakafoʻituitui pe fakakulupu iiki ʻeni.
Lau ʻa e 1 Samuela 25:18–19, 23–28, 31, ʻo kumi ha meʻa pē naʻe lea ʻaki pe fai ʻe ʻApikale ʻoku faitatau mo ha meʻa kuo folofola ʻaki pe fai ʻe Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.
ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi meʻa naʻe maʻu ʻe he kau akó, ʻi lalo ʻi he fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻApikalé. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e: Foaki ha tokoni lahi (veesi 18); Toʻo kiate ia e ngaahi fehalaaki ʻa Napalé (veesi 24); Kole fakamolemole kia Tēvita ʻi he ngaahi fehalaaki ʻa Napalé (veesi 28); Feinga ke toʻo ʻa e mamahí mo e ʻitá mei he loto ʻo Tēvitá (veesi 31).
-
ʻOku hoko fēfē ʻa ʻApikale ko ha ʻulungaanga fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi?
Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Kilisitina M. Ī ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e malava ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau faʻa fakamolemolé.
ʻI he talanoa ko ʻení, ʻoku lava ke vakai kia ʻApikale ko ha sīpinga mālohi pe fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e lava ke Ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e mafatukituki ʻo e ongoʻi ʻitá mo e tāufehiʻá pea ʻomi kiate kitautolu ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú.
Hangē pē ko e loto-fiemālie ʻa ʻApikale ke toʻo maʻana ʻa e angahala ʻa Napalé, naʻe pehē pē ʻa hono toʻo ʻe he Fakamoʻuí—ʻi ha founga taʻe-hano-tatau—Maʻana ʻa ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi angahala ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi pe fakaʻitaʻi kitautolú. …
ʻE lava ke akoʻi mai ʻe hono ʻomi ko ia ʻe ʻApikale ha meʻatokoni lahi mo e naunaú, ʻoku ‘omi ‘e he Fakamoʻuí kiate kinautolu kuo fakamamahiʻi mo fakalaveaʻí ʻa e poupou mo e tokoni ʻoku tau fiemaʻú ke fakamoʻui mo fakahaohaoaʻí. …
Hangē pē ko e tokoniʻi ʻe ʻApikale ʻa Tēvita ke ʻoua ʻe “fakamamahi ki [hono] lotó” [1 Samuela 25:31] pea mo maʻu ʻa e tokoni naʻá ne fiemaʻú, ʻe pehē pē ʻa hono tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí. (“Hoihoifua ko e fetongi ʻo e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé,” Liahona, Nōvema 2022, 36–37)
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolu mei he lea ʻa Sisitā Ií. ʻI he vahevahe ʻa e kau akó, te ke lava ʻo fetongi ʻa e fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻApikalé ʻaki ʻa e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi naʻá ke fakaʻaliʻali kimuʻa ʻi he lēsoní, ʻo ʻai ʻa e fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he vahaʻa ʻo e fofonga ʻo Napale mo Tēvitá.
-
ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?
Lau ʻa e 1 Samuela 25:32–35, ʻo kumi e founga naʻe liliu ai ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻApikalé ʻa Tēvitá.
-
Te tau ongoʻi fēfē nai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?
Fakahaaʻi ʻa e mahinó
ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke nau fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolu fekauʻaki mo e malava ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kinautolu ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Ko ha founga ʻeni ʻe taha te ke lava ʻo fakahoko ai ʻeni.
Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:
-
Tā ha fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi hoʻo ngaahi ongó ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi pe fakaʻitaʻi ai koe ʻe ha tahá.
-
ʻI he tafaʻaki ʻo e fakatātā ko iá, tā ha fofonga ʻokú ne fakafofongaʻi ha taha naʻá ne fakaʻitaʻi koe.
-
ʻI he vahaʻa ʻo e ongo fakatātaá, hiki ha lisi ʻo e meʻa ʻoku mahino kiate koe fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Te ke lava foki ʻo poupouʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó mo e niʻihi kehe ʻi tuʻa mei he kalasí. Tānaki atu hoʻo fakamoʻoni ki he tokoni ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻetau feinga ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.