“1 Samuelu 25: E Fesoasoani le Faaola ia i Tatou e Faamagalo Atu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“1 Samuelu 25: E Fesoasoani le Faaola ia i Tatou e Faamagalo Atu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
1 Samuelu 17–18; 24–26; 2 Samuelu 5–7: Lesona 75
1 Samuelu 25
E fesoasoani le Faaola ia i Tatou e Faamagalo Atu.
I o tatou olaga atoa, atonu o le a faatiga pe faatausuai isi tagata ia i tatou. Na faalumaina Tavita e se alii e igoa iā Napalu. I le avea ai ma se ituaiga o Iesu Keriso, sa ’ai’oi atu le faletua o Napalu, o Apikaila, ma fesoasoani ia Tavita e faamagalo atu. E mafai ona tatou aoao atili e uiga ia Iesu Keriso ma le fesoasoani e tuuina mai e Ia ia i tatou e ala i le faatusatusaina o Apikaila ia te Ia. E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga ia malamalama i le auala e mafai ai e Iesu Keriso ona fesoasoani ia i latou e faamagalo atu i isi.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faitau, matamata, pe faalogologo i le “Beauty for Ashes: The Healing Path of Forgiveness” saunia e Sister Kristin M. Yee (Liahona, Nov. 2022, 36–38). E mafai ona latou suesue i le tautalaga atoa po o vaega na e muai filifilia. Valaaulia tagata aoga e o mai i le vasega ua saunia e faasoa mai ni malamalamaaga latou te maua e uiga i le mauaina o le fesoasoani a le Faaola e faamagalo atu ai i isi.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
O Le Togiola a Iesu Keriso
Mafaufau e fa’aali atu se ata o Iesu Keriso, e pei o le ata i le amataga o lenei lesona. Tusi le faamatalaga le mae’a lenei i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e faaaoga a latou api talaaga mo suesuega e lisi ai ni auala e mafai ona latou faamae’aina ai. E mafai ona e taina musika faaaloalo a o mafaufau ma tusitusi tagata aoga.
Ona o Iesu Keriso, ua mafai ai ona ou …
A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou faamae’aina le faamatalaga. E mafai foi ona latou faailoa atu o latou lagona po o talitonuga e uiga i mea latou te faasoa atu. Faaali atu le faamatalaga lenei e lagolago ai pe faaopoopo i lisi na fatuina e tagata aoga.
Na faamatala e Peresitene Russell M. Nelson se mea e mafai ona tatou faia uma ona o Iesu Keriso:
‟E ala i le Togiola lē i’u [a le Faaola], e mafai ai ona e faamagalo atu ia i latou o ē ua faatiga ia te oe ma ē atonu latou te lē taliaina lava le tiutetauave mo lo latou agaleaga ia te oe.
E masani lava ona faigofie ona faamagalo atu i le tasi o loo saili ma le faamaoni ma le lotomaualalo i lau faamagaloga. Ae o le a faamatuu atu e le Faaola ia te oe le gafatia e faamagalo atu i soo se tasi na agaleaga ia te oe i soo se auala. Ona le toe mafai lea e a latou faatinoga tiga ona faatama’i i lou agaga. (“O Meaalofa e Fa ua Ofo Mai e Iesu Keriso ia te Oe” [Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili, 2 Tes., 2018], Gospel Library.)
-
O le a le mea na mafai ona faia e Iesu Keriso e ala i Lana Togiola?
Faatumu le faamatalaga o loo i luga o le laupapa i le upumoni lenei: Ona o Iesu Keriso, ua mafai ai ona ou faamagalo atu i tagata o e na faatiga ia te au. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faaopoopo lenei upumoni i a latou api talaaga pe afai e le o se vaega o la latou uluai lisi.
Tavita ma Napalu
O le1 Samuelu 25 o loo i ai se tala lea e mafai ona faatusatusa ai faatinoga a le faletua o Napalu, o Apikaila, ia Iesu Keriso. O lenei faatusatusaga e fesoasoani ia i tatou e aoao atili ai e uiga ia te Ia. O nei ituaiga o faatusatusaga e ta’ua i nisi taimi o ituaiga o Iesu Keriso. Uunaia tagata aoga e valaaulia le Agaga Paia e fesoasoani ia i latou ia malamalama i le ituaiga o Keriso o loo i lenei mataupu. Atonu e aoga le aoteleina o le tala atoa a o lei amata ona suesue tagata aoga ina ia mafai ona latou taulai atili atu i le vaavaai mo mea o loo aoao mai e lenei tala e uiga ia Keriso.
A o malaga Tavita ma ana tagata i le vao, sa latou feiloa’i i auauna a se tagata e igoa iā Napalu. I taimi o taua, e masani ona solia e fitafita ua vaivai le tulafono ina ia maua ai mea latou te mana’omia. Sa mana’omia e Tavita ma ana tagata le fesoasoani ma le lagolagosua. O Napalu o se tagata mau’oa ma e tele ana fagaga ma lafu manu. Nai lo le faia o auauna a Napalu ma le saua ma ave mea sa latou manaomia, sa agalelei Tavita ma ana fitafita i nei auauna ma sa leai se mea na latou aveesea mai ia i latou (tagai 1 Samuelu 25:7, 15–16). Na auina atu e Tavita ni ana auauna se toa 10 e ole atu ma le filemu ia Napalu mo ni meaai ma ni sapalai sa matuai manaomia lava (tagai 1 Samuelu 25:5–9). Na faalumaina e Napalu ia Tavita ma musu e fesoasoani ia te ia ma lana autau (tagai 1 Samuelu 25:10–11).
I lalo o le faamatalaga ua maea i luga o le laupapa, e mafai ona e tusia ai ni foliga se lua. Faaigoa le tasi Tavita ma le isi Napalu. Tuu se avanoa e tusi ai se foliga lona tolu i le va o le lua i se taimi mulimuli ane o le lesona. I lalo o foliga e faatusa ia Tavita, e mafai ona e tusia ai: Agalelei i auauna a Napalu; Saili le fesoasoani mai ia Napalu. I lalo o foliga e faatusa ia Napalu, e mafai ona e tusia: Faalumaina Tavita; Musu e fesoasoani. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e sui lagona o foliga a o latou faitauina fuaiupu o loo i lalo.
Valaaulia le afa o le vasega e faitau e uiga ia Napalu ae o le isi afa e faitau e uiga ia Tavita. Afai e manaʻomia, faasino atu tagata aʻoga i vaefaamatalaga mo se malamalamaaga lelei sili atu.
-
Faitau le 1 Samuelu 25:3, 14, 17, 25, ma vaavaai mo uiga o Napalu.
-
Faitau le 1 Samuelu 25:13, 21–22,vaavaai mo le tali atu a Tavita i upu faalumaluma a Napalu ma le musu e fesoasoani atu.
Fai atu i se volenitia mai vaega taitasi e tusi i luga o le laupapa mea na latou aoaoina e uiga i la latou tagata na atofa atu. Mo se faataitaiga, i lalo o Napalu e mafai ona latou tusia Le Mafaufau; Amioleaga; Le magafagafa. I lalo o Tavita e mafai ona latou tusia Ita; Lagonaina le leaga o le faiga o ia; Saili le tauimasui. E mafai e tagata aoga ona suia lagona i foliga taitasi e atagia ai mea na latou aoaoina.
Tuu atu i tagata aoga se avanoa e mafaufau ai i o latou lava tulaga. Faamautinoa atu ia i latou o le a latou le faasoaina atu a latou tali i lenei iloiloga faaletagata lava ia.
Mafaufau i au tali i fesili nei:
-
O le a se taimi na le agalelei ai se tasi ia te oe?
-
O a ni taumafaiga, manuia, po o ni tauiviga na e faia pe na ia te oe i le faamagaloina ai o lenei tagata mo a latou faiga leaga?
Apikaila o se faatusa o Keriso
Saunia tagata aoga e suesue e uiga ia Apikaila e ala i le faailoaina atu o le tomai suesue o le sailia o ituaiga o Keriso. Faamalamalama atu e mafai e tagata aoga ona vaavaai mo mea na fai mai ai Apikaila pe faia e faamanatu ai ia i latou ia Iesu Keriso, Ana matafaioi, ma Lana misiona i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.
Na molimauina e se auauna a Napalu le feteena’iga i le va o lona matai ma Tavita. Sa ta’u atu e le auauna ia Apikaila, le faletua o Napalu (tagai 1 Samuelu 25:14–17). Ina ua iloa e Apikaila lenei feteenaiga, sa ia augani atu mo Napalu ma talosaga atu ia Tavita e faamagalo o ia (tagai 1 Samuelu 25:18–20, 23–28). O Apikaila e mafai ona vaaia o se ituaiga o Keriso: E mafai ona tatou maua ituaiga o Keriso a o tatou suesue i tusitusiga paia ma vaavaai pe faapefea e tagata taitoatasi, mea faitino, po o mea na tutupu ona fesoasoani ia i tatou e mafaufau ai ia Keriso.
I luga o le laupapa, tusi se foliga i le va o Tavita ma Napalu. Faaigoa le foliga lenei Apikaila. Tuu atu i tagata aoga se taimi ia lava e suesue ai taitoatasi pe i ni vaega toalaiti ia mea nei.
Faitau le 1 Samuelu 25:18–19, 23–28, 31, vaavaai mo soo se mea na fai mai ai pe faia e Apikaila e talitutusa lava ma se mea na fetalai pe faia e Iesu Keriso. Mafaufau e faailoga mea ua e mauaina.
I lalo o foliga e faatusa ia Apikaila, fai se lisi o mea na maua e tagata aoga. O tali e ono i ai e mafai ona: Tuuina atu le lagolagosua tele (fuaiupu 18); Na ia tauaveina i ona luga mea sese a Napalu (fuaiupu 24); Na talosaga atu ia Tavita e faamagalo o ia mo mea sese a Napalu (fuaiupu 28); Galue e aveese le faanoanoa ma le faatausuai mai le loto o Tavita (fuaiupu 31).
-
E faapefea ona avea Apikaila ma se faatusa o Iesu Keriso?
Na faasoa mai e Sister Kristin M. Yee o le Au Peresitene Aoao o le Aualofa ni malamalamaaga i le gafatia o le Faaola e fesoasoani ia i tatou e faamagalo atu.
I lenei tala, e mafai ona vaai ia Apikaila o se ituaiga mamana po o se faatusa o Iesu Keriso. E ala i Lana taulaga togiola, e mafai ai e Ia ona tatala i tatou mai le agasala ma avega mamafa o se loto ita ma aumaia le tausiga lagolago tatou te manaomia.
E pei lava ona naunau ia Apikaila e tauave le agasala a Napalu i ona lava luga, sa faapena foi le Faaola—i se ala e le mafuatiaina—na Ia tauave ai i Ona luga a tatou agasala ma agasala a i latou e faatiga ma faatausuai ia i tatou. …
O le aumaia e Apikaila o le tele o meaai ma mea e moomia e mafai ona aoao ai i tatou faapea, ua ofoina mai e le Faaola ia i latou o e na tiga ma faamanu’alia, o meaai ma le fesoasoani tatou te manaomia e faamaloloina ma faaatoatoaina ai. …
E pei lava ona sa fesoasoani Apikaila ia Tavita ia aua nei i ai se “tiga o le finagalo” [1 Samuelu 25:31] ma ia maua le fesoasoani sa ia manaomia, o le a fesoasoani foʻi le Faaola ia te oe. (“Matagofie e Sui A’i Le Lefulefu: O Le Ala Faamalolo o le Faamagaloga,” Liahona, Nov. 2022, 36–37)
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai se mea na anoa ia i latou mai faamatalaga a Sister Yee. A o faasoa mai tagata aoga, e mafai ona e suia foliga e faatusa ia Apikaila i le faatusa o Iesu Keriso na e faaalia i le amataga o le lesona, ma tuu le faatusa o le Faaola i le va o foliga o Napalu ma Tavita.
-
E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou ia faamagalo atu i isi?
Faitau le 1 Samuelu 25:32–35, vaavaai pe na faapefea ona aafia Tavita i amioga a Apikaila.
-
O a ni o tatou lagona talitutusa pe a tatou maua le fesoasoani a le Faaola e faamagalo atu ai i isi?
Faaali atu le malamalama
Tuu atu i tagata aoga se avanoa e faailoa atu ai mea ua latou malamalama i ai e uiga i le gafatia e le Faaola e fesoasoani ai ia i latou e faamagalo atu i isi. O se tasi nei o auala e mafai ona e faatinoina ai lenei mea.
Faamaea le mea lenei i lau api talaaga mo suesuega:
-
Tusi se foliga e faatusa i ou lagona pe a faatiga pe faatausuai se tasi ia te oe.
-
I autafa o lena ata, tusi se foliga e faatusa i se tagata atonu na faatiga ia te oe.
-
I le va o ata e lua, fai se lisi o mea ua e malamalama ai e uiga i le Faaola lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e faamagalo atu ai i isi.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea latou te iloa e uiga i le Faaola. E mafai foi ona e uunaia i latou e faasoa atu mea ua latou aoaoina ma isi i fafo atu o le vasega. Faaopoopo atu lau molimau i le fesoasoani ua ofoina mai e le Faaola ia i tatou a o tatou taumafai e faamagalo atu i isi.