“Sosiua 1: He ʻIkai Fakatukutukuʻi Pe Siʻaki Kitautolu ʻe he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Sosiua 1: He ʻIkai Fakatukutukuʻi Pe Siʻaki Kitautolu ʻe he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Sosiua 1–8; 23–24: Lēsoni 61
Sosiua 1
He ʻIkai Fakatukutukuʻi Pe Siʻaki Kitautolu ʻe he ʻEikí
ʻI he hoko ʻa Sosiua ko e palōfita kuo fili ʻe he ʻEikí, naʻe fakanofo ia ʻe Mōsese ke ne tataki ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá. Neongo naʻe ngali fakalotosiʻi ʻa e ngāué ni, ka naʻe fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa Sosiua ke mālohi mo loto-toʻa, ʻaki ha talaʻofa he ʻikai ke Ne fakatukutukuʻi pe siʻaki ʻEne palōfitá (vakai, Sosiua 1:5–6). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki e loto-falala ʻa e kau akó ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau mālohi mo loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻe ala fiemaʻu ai ke fakahaaʻi ʻe ha toʻu tupu ha loto-toʻa. ʻE lava ke kole ʻe he kau akó ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Loto-toʻa ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá
Ke kamata ʻa e kalasí, fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi lea Loto-toʻá ʻi he palakipoé. ʻI he tali ʻa e kau akó ki he ongo fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.
-
Naʻe hoko fēfē nai ʻa Sīsū Kalaisi ko ha sīpinga ʻo e loto-toʻá?
-
Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe ala fehangahangai mo ha toʻu tupu ʻe fiemaʻu ai ha loto-toʻa?
Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia he taimí ni pe te ke fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻá.
ʻE lava ke tokoni e siviʻi fakaekitá ke vakaiʻi ʻe he kau akó honau tūkunga lolotongá pea ʻoange ha faingamālie ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí lolotonga e lēsoní. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke fakahoko ai ʻení ko hono fakaafeʻi e kau akó ke tali e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.
-
ʻI he taimi ʻoku kole mai ai ke u fai ha meʻa ʻoku ngali faingataʻá, ʻoku ou faʻa ongoʻi .
-
ʻI he meʻafua 1 (maʻulalo) ki he 5 (māʻolunga), ʻoku fēfē ʻeku loto-falala ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke u fehangahangai loto-toʻa mo hoku ngaahi faingataʻaʻiá? Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, tokanga ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke loto-toʻa mo fakatupulaki hoʻo loto-falala ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí.
Ko e fakanofo ʻa Sosiua ke ne tataki e fānau ʻa ʻIsilelí
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo hono fakanofo ʻe Mōsese ʻa Sosiuá, hangē ko e laʻiʻata mei he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení (vakai, Teutalōnome 34:9).
Neongo kuo feʻao ʻa Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí talu mei hono fakahaofi kinautolu mei ʻIsipité, ka naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sosiua kene tataki kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá.
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe mei fehangahangai mo Sosiua ʻi heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí mo e taki fakakautau ʻo ʻIsilelí?
Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻe maʻu ʻe Sosiua ʻa e fatongia ʻo e taki fakalaumālie ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko foki ʻa Sosiua ko e ʻeikitau fakakautaú pea te ne tataki ʻa ʻIsileli ke nau ikunaʻi ʻa e fonuá mei he kau Kēnani naʻe kakato ʻenau faiangahalá (vakai, 1 Nīfai 17:31–40). Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻa e fonuá ni kia ʻĒpalahame mo hono hako angatonú (vakai, Sosiua 1:1–4).
Lau ʻa e Sosiua 1:5–9, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa mo e ngaahi fakahinohino mei he ʻEikí naʻe mei lava ʻo tokoni kia Sosiua ke tokanga taha kiate Ia ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá.
-
Ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu ʻoku mahuʻinga mei he ngaahi veesi ko ʻení?
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ha foʻi moʻoni ke tokoni ki ha taha ʻokú ne foua ha ngaahi faingataʻá?
ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kuo nau ʻiló, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi mo e loto-toʻa. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení. ʻE lava ke ngāue ʻa e kau akó mo ha hoa pe kulupu tokosiʻi pea vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau aleaʻí mo e kalasí.
Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga faingataʻa ʻoku hiki ʻi he palakipoé pea ʻi hoʻo tohinoá.
-
ʻE fēfē nai ʻa e mālohí mo e loto-toʻá ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ko ʻení?
-
Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ke mālohi mo loto-toʻa? ʻOku fēfē hoʻo ʻilo ʻení?
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88, ʻo kumi ha ngaahi founga ʻoku tau kau fakataha ai mo e ʻEikí.
Ngaahi founga ke fakaafeʻi ai e tokoni ʻa e ʻEikí
ʻE lava ke tokoni ʻa e ongo ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ha ngaahi founga ke fakaafeʻi ai ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke nau mālohi mo loto-toʻá. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha taha ʻo e ongo ʻekitivitií. Hili ha taimi feʻunga, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau akó mo kinautolu naʻa nau fili ʻa e ʻekitivitī ʻe tahá.
Te ke lava ʻo ʻoange ha taha ʻo e ongo fakamatala ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé ke ako ʻe he kau akó ʻi he ʻekitivitī takitaha.
ʻEkitivitī A: Talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá
Lau ʻa e Sosiua 1:7 mo ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pe ha ngaahi potufolofola lahi ange: Sione 15:10; 1 Nīfai 3:7; Mōsaia 2:41; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:20.
-
Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ʻokú ke vakai ki ai ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e mālohí mo e loto-toʻá?
-
Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻetau talangofuá?
ʻEkitivitī E: Fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá
Lau ʻa e Sosiua 1:8 mo ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pe ha ngaahi potufolofola lahi ange: 2 Tīmote 3:15–17; 2 Nīfai 31:20; 32:3.
-
Ko e hā e meʻa ʻokú ne tokoniʻi koe ke fakalaulauloto ki he folofolá?
-
ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē hoʻo fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá ke ke ongoʻi ofi ai kiate Iá?
ʻE lava ke tokoni hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi taumuʻá ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e fakalakalaka kuo nau faí pea fai ha faʻahinga liliu pē ʻoku fiemaʻu ki heʻenau taumuʻá. Poupouʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e taumuʻa ako folofola kuo nau fokotuʻú. Fakaafeʻi leva kinautolu ke vakaiʻi ʻenau fakalakalaká pea fai ha ngaahi liliu ki heʻenau taumuʻá. (Ki ha ako lahi ange ki hono fakamanatu ki he kau akó ʻenau ngaahi taumuʻa ako folofolá, vakai, “Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi e Fakamoʻuí ʻaki hono ako fakaʻaho ʻa e ongoongoleleí—taumuʻa ki he akó” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó [2022], 31.)
Ko hono manatuʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí
-
Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke ongoʻi ai ʻokú ke kau mo e ʻEikí lolotonga hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá?
ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke nau fakakaukau ai ki he meʻa kuo nau ako mo ongoʻi he ʻaho ní. Te nau lava ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke tokoniʻi kinautolu ke vakai ki he founga kuo fakatupulaki ai ʻe heʻenau ngaahi feingá ʻenau falala ʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí.
ʻI hoʻo tohinoa akó, fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia he taimí ni pe te ke fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú.
-
Ko e hā ha meʻa kuó ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke mālohi mo loto-toʻa ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá?
-
Mei he meʻa naʻá ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ko e hā ʻokú ke fie manatuʻi ʻi he taimi hoko te ke ongoʻi veiveiua ai fekauʻaki mo hoʻo malava ke matuʻuaki ha tūkunga faingataʻá?
Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ke Ne ʻiate kitautolu maʻu ai peé, ʻo ʻikai teitei fakatukutuku pe siʻaki ai kitautolu, ʻo hangē pē ko ʻEne talaʻofa kia Sosiuá.