Seminare
Esoto 12–13, Vaega 2: “Ia Faia lenei Mea ma Faamanatuga o Au”


“Esoto 12–13, Vaega 2: ‘Ia Faia lenei mea ma Faamanatuga o Au,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Esoto 12–13, Vaega 2: ‘Ia Faia lenei Mea ma Faamanatuga o Au,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Esoto 7–13: Lesona 43

Esoto 12–13, Vaega 2

“Ia Faia Lenei Mea ma Faamanatuga o Au”

Two images depicting the Passover

Aisea e te manatu e taua ai ona manatua le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Ina ia fesoasoani i le fanauga a Isaraelu ia manatua na Ia laveaiina i latou mai Aikupito, na faavaeina ai e le Alii le Tausamiga o le Paseka. Na tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou se auala fou e manatua ai pea o Ia ina ua Ia faavaeina le sauniga o le faamanatuga. E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e manatua ai le Faaola a o latou sauniuni ma auai i le sauniga o le faamanatuga.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e saunia e faasoa mai se mea na fesoasoani ia i latou e manatua ai le Faaola a o lei faia, i le taimi, po o le maea ai foi o le faamanatuga. E mafai ona aofia ai se ata, mau, viiga, po o se upusii e sili ona fiafia i ai.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Ia manatua pea

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa le taua o le manatuaina, faaali atu se ata po o se mea faitino e fesoasoani ia te oe e manatua ai se mea po o se tasi e taua ia te oe. E mafai ona pei lenei mea o se mama faaipoipo, se ata, po o se mea faamanatu. Faasoa puupuu atu pe faapefea ona fesoasoani lenei aitema ia te oe e manatua ai le tagata po o le mea na tupu. Ona valaaulia lea o tagata aoga e tali fesili nei.

  • O le a se mea po o ai se tasi e te manao e manatua i lou olaga atoa? Aisea?

  • O a nisi o mea e te faia pe na e faia e fesoasoani ai ia te oe e manatua lenei mea po o le tagata?

Ona mafai lea ona e faaali atu se ata o Iesu Keriso. Valaaulia tagata aoga e vaai i le ata a o latou mafaufau ma le agaga tatalo e uiga i le Faaola. Ona mafai lea ona e faaali atu fesili nei mo tagata aoga e tali i a latou api faamaumau mo suesuega.

  • O le a sou lagona e uiga i le Faaola?

  • O le a se mea e te lagona e taua ona manatua e uiga ia te Ia? Aisea?

A o e suesue i le asō, saili le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe e iloa ai mea e mafai ona e faia e manatua ai le Faaola ma mea na Ia faia mo oe.

“E fai foi lenei aso ma faamanatuga ia te outou”

I le lesona na muamua atu, “Esoto 12–13, Vaega 1,” sa suesue ai e tagata aoga le auala na laveaiina ai e le Alii le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. E mafai ona e tusia le upu Paseka i luga o le laupapa. E mafai ona e faaali atu le ata o le Paseka sa faaaogaina i le lesona ua te’a. Ona valaaulia lea o tagata aoga e aotele mea latou te manatua e uiga i le vavega o le Paseka muamua (tagai Esoto 12:1–13).

Mafaufau e faatulaga tagata aoga i ni vaega taitoatolu. Tuu atu i tagata aoga taitasi e suesue se tasi o fuaitau nei ma faasoa atu mea ua latou aoaoina i isi tagata o le vaega.

Na poloaiina e le Alii Lona nuu e faia pea lava pea le tausamiga o le Paseka “i [o latou] augatupulaga uma” (Esoto 12:14). Faitau fuaiupu nei, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau e faailoa mai ai mea na finagalo le Alii latou te manatua ma fai:

Esoto 12:14, 17

Esoto 12:25–27

Esoto 13:3, 8–10

  • O le a le mea na faamoemoe e le sauniaina ma taumamafa ai i le tausamiga o le Paseka e fesoasoani ai i tagata Isaraelu ia manatua e uiga i le Alii?

  • E te manatu na faapefea ona faamanuiaina e le Alii le fanauga a Isaraelu mo le auai usiusitai i le Tausamiga o le Paseka?

O le Paseka ma le faamanatuga

Jesus Christ seated at a table with His apostles. The apostles are watching Christ as He breaks bread and offers it to them in remembrance of His body and blood. The painting depicts the institution of the Sacrament at the Last Supper.

Faaali atu se ata o Iesu Keriso i le Talisuaga Mulimuli. Faamalamalama atu i tagata aoga faapea, i le afiafi a o lumanai Ona puapuaga i Ketesemane ma luga o le satauro, sa faamanatuina ai e le Faaola le tausamiga o le Paseka faatasi ma Ona soo.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau i lea taimi, e mafai ona e faaali atu le vitio “O Le Talisuaga Mulimuli” mai le faailo taimi 0:00 i le 1:18. O lo’o maua le vitio i luga o le ChurchofJesusChrist.org. A uma ona faitau e tagata aoga fuaiupu mai le Luka 22, e mafai ona e faaali atu mai le faailo taimi 2:13 i le 3:15.

5:58
5:58

Faitau le Luka 22:13–15, 19–20, ma vaavaai mo le sauniga fou na faavaeina e le Faaola.

  • E faapefea ona pei le sauniga o le faamanatuga o le Paseka? E faapefea ona eseese?

    aikona o le seminareO le fesili lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e iloa ai upumoni e faatatau i o latou olaga. O fesili faapenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e maua ai le taua patino i mau latou te suesueina. O fesili faapena e mafai ai foi e le Tama Faalelagi ona aoao ma musuia tagata aoga mo i latou lava.

    Mo aoaoga faaopoopo i le fesoasoani ai i tagata aoga ia maua le taua i tusitusiga paia, tagai i le “Aoao le aoaoga faavae a Iesu Keriso mo oe lava ia” i le Tomai i Atinaega o Faiaoga [2022], 29.

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoaoina a o tatou mafaufau pe aisea ua saunia ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia sauniga e pei o le Paseka anamua ma le faamanatuga i aso nei?

E mafai e tagata aoga ona faasoa mai ni upumoni eseese. O se tasi o upumoni atonu latou te faailoa mai e mafai ona faapea o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e tuuina mai sauniga e pei o le Paseka ma le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou e manatua ai i La’ua.

Na faamalamalama mai e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se mafuaaga se tasi e uunaia ai i tatou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia manatua i La’ua:

Elder Dale G. Renlund

E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou ia manatuaina Lona agalelei ma le agalelei o Lona Alo Pele … mo le tosinaga e mafai e lena manatuaga ona faia ia i tatou. E ala i le mafaufau ai i lo La’ua agalelei, e faateleina ai la tatou vaaiga ma le malamalamaga. E ala i le manatunatu ai i lo La’ua agaalofa, o le a atili ai ona tatou lotomaualalo, lototatalo, ma tumau mausali. (“Mafaufau i le Agaglelei ma le Silisiliese o le Atua,” Liahona, Me 2020, 41)

  • Na faapefea ona aafia oe i le manatuaina o le agalelei o le Atua?

Manatuaina o le Faaola a o lei faia, i le taimi, ma pe a uma le faamanatuga

O le gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e saunia ai e manatua le Faaola a o lei faia, i le taimi, ma pe a uma le faamanatuga. E mafai ona e saunia ni sapalai o pepa ma tusigaata. Valaaulia tagata aoga e fatu se mea e pei o se pepa lautele o i ai se savali, tamaitusi, manatu mai le initoneti, po o se isi faamanatu o le faamanatuga. Ia uunaia tagata aoga ia fatufatuai i a latou mamanu.

E mafai e tagata aoga ona faaavanoa tua o a latou pepa mo le faaiuga o le lesona. I le faaiuga o le lesona, o le a faia ai e tagata aoga ni fuafuaga e fai ai se mea e manatua lelei ai le Faaola a o lei faia, i le taimi, po o le maea ai foi o le faamanatuga.

Ina ia fesoasoani ia te oe e manatua le agalelei o le Atua a o e sauniuni mo, auai ai, ma manatua le sauniga o le faamanatuga, fai se tasi pe sili atu o mea nei:

  • Lisi nisi o faatusa o le tausamiga o le Paseka na e suesueina. Tusi i lalo pe faapefea e nei faatusa o le Paseka ona fesoasoani ia te oe e manatua ai le Faaola ae e te lei ’ai ma inu le faamanatuga.

  • Faitau ia tatalo o le faamanatuga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79. Lisi folafolaga tatou te faia pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga. Ona lisi lea o folafolaga a le Alii. Tusi se parakalafa puupuu pe faapefea e le mafaufau i nei folafolaga ona fesoasoani ia te oe e manatua ai le Faaola i le taimi o le faamanatuga.

  • Lisi ni nai fuaitau o mau po o se faamatalaga mai se taitai o le Ekalesia atonu e te manao e faitau ma mafaufau loloto i ai i le taimi o le faamanatuga. Filifili ni fuaitau po o ni faamatalaga e mafai ona fesoasoani ia te oe e manatua ai le Faaola.

  • Filifili se viiga faamanatuga e sili ona e fiafia i ai. Lisi le igoa ma laina e lua pe tolu mai le viiga. Filifili ni laina e anoa ia te oe ma e mafai ona fesoasoani ia te oe e manatua ai le Faaola i le mae’a ai o le faamanatuga.

E mafai ona faasoa atu e tagata aoga mea na latou fatuina ma se paga, se vaega, po o le vasega. E mafai ona e uunaia tagata aoga e faaopoopo ni manatu e faasoa mai e isi tagata o le vasega.

Fai se fuafuaga e manatua ai le Faaola

Tomanatu ma le filemu i mea ua e aoao i ai ma lagonaina i lenei aso. Valaaulia le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe e iloa se mea e mafai ona e faia e manatua lelei ai Iesu Keriso a o lei faia, i le taimi, ma pe a uma le faamanatuga.

Valaaulia tagata aoga e faaaoga sina avanoa i tua o a latou pepa e tali ai le fesili lenei.

  • O a nisi o mea faapitoa e mafai ona e faia e manatua lelei ai le Faaola a o e sauniuni mo, auai ai, ma manatunatu i le faamanatuga?

E mafai e nisi o tagata aoga naunautai ona faasoa mai mea ua uunaia ai i latou e faia. Valaaulia tagata aoga e ave a latou pepa i le sauniga faamanatuga e fesoasoani ai ia i latou e manatua mea ua latou aoaoina ma lagonaina. Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le mana e mafai ona oo mai i o tatou olaga a o tatou manatua lelei le Faaola a o sauniuni ma auai i le faamanatuga.