“Esoto 12–13, Vaega 1: O Le Paseka a le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Esoto 12–13, Vaega 1: O Le Paseka a le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Esoto 7–13: Lesona 42
Esoto 12–13, Vaega 1
O Le Paseka a le Alii
Ina ia faasa’olotoina tagata Isaraelu, na auina atu ai e Ieova (Iesu Keriso) se mala mulimuli se tasi—o le fasiotia o ulumatua uma i Aikupito. Ona Ia tuuina mai lea o faatonuga ina ia “laa loa” le mala i soo se tasi e tuu atu ma le usiusitai lo latou faalagolago ia te Ia (tagai Esoto 12:13). Na faatulagaina e Iesu Keriso le tausamiga o le Paseka o se faamanatu faafaatusa o le mana faaola o Lana Togiola. E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e lagona ai le taua o le Faaola ma Lana Togiola i o latou olaga.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i faatusa o Iesu Keriso sa latou suesueina i aso ua mavae. Fai atu ia i latou e mafaufau po o a mea o loo aoao mai e na faatusa e uiga ia te Ia. Ona valaaulia lea o i latou e filifili se faatusa se tasi ma faamatala atu i se tasi mea o loo aoao mai ai e uiga ia Iesu Keriso.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O le manaomia ona laveaiina
Mafaufau e amata le vasega i le faitauina po o le aoteleina o se tala e uiga i se tasi sa maileia ma sa le mafai ona faasaolotoina i latou lava. O le tala lenei o se tasi o auala e fai ai lenei mea. (Mo nisi faʻamatalaga, Tagai “Timeline: Laveaiga mai le ana i Taialani lea na suia ai le lalolagi mo le 17 aso,” Iuni 24, 2019, reuters.com.)
I le aso 23 o Iuni, 2018, e toa 12 tagata o se au soka a le autalavou, e 11 tausaga i le 16 tausaga, ma lo latou faiaoga fesoasoani e 25 tausaga le matua na filifili e suesue le lavelave o ana i Taialani i matu ina ua mae’a se aoga taaloga. E lei leva ona latou ulu i totonu, ae lolovaia ana i timuga mamafa, ma maileia ai i latou i le fa kilomita (2.5 maila) i totonu o ana ma taofia ai le fesootaiga ma le lalolagi i fafo mo le silia i le vaiaso.
-
Mata o a ni ou lagona pe ana o e i ai i lo latou tulaga?
I le aso 2 o Iulai, na iu ai ina maua e tagata tofu le vaega talavou. Ae o lologa ma timuga faateteleina na toetoe lava a le mafai ai ona lavea’iina vave [i latou]. A o tuuina atu i tama taaalo ma lo latou faiaoga fesoasoani e faasaoina ai o latou ola, sa feutagai tagata tomai faapitoa mo ni filifiliga [mo le laveaiga]. E mafai ona latou taumafai e aumai tama taaalo i fafo e faaaogaina ai ni masini tofu, ae o le ala e tau atu i ai, sa matautia ma sa manaomia ai se tomai faapitoa. E mafai foi ona latou taumafai e vili i le papa, vaavaai mo se isi auala e sao mai ai, pe faatalitali mo ni masina seia māui le vai. Faatasi ai ma le tetele o timuga fotuai o lea vaitau, sa tumau le le mautonu i le laveaiina o le au soka mai i ana.
-
I se tulaga faaleagaga, e faapefea ona tatou lagonaina le maileia, saisaitia, pe leai se faamoemoe?
Atonu e faailoa mai e tagata aoga tatou te manaomia uma lava le fesoasoani a le Faaola e laveai ai i tatou mai le agasala, oti, ma isi faigata i o tatou olaga.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e iloilo lo latou faalagolago i le Faaola ma Lana Togiola, e mafai ona e valaaulia i latou e tali fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega.
Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i soo se agasala po o ni faigata o loo e tauivi ai i le taimi nei. Mafaufau po o a ni ou lagona e uiga i nei agasala po o faigata. Ona tali lea o fesili nei:
-
O le a se mea ou te talitonu i ai e uiga i le gafatia o le Alii e laveai au mai au agasala ma isi faigata ou te ono feagai?
-
O a ni o’u lagona e uiga i mea sa Ia faia ma ua naunau e fai mo a’u?
I lenei lesona, o le a e aoao ai i le auala na laveaiina ai e le Faaola le fanauga a Isaraelu mai le nofo pologa i Aikupito. A o e suesue, valaaulia le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia malamalama o le Faaola foi o lou Laveai.
O le faafaatusa o le Paseka
Atonu e te fai atu i tagata aoga e toe faamatala mai pe na faapefea ona faaaoga e le Alii mala e iva e faatalitonu ai tagata Isaraelu ma tagata Aikupito o Ia o le Atua.
Faitau le Esoto 11:4–6, ma vaavaai mo le mala lona sefulu ma le mulimuli.
-
O le a se mea na e mauaina?
Na folafola atu e le Alii i le fanauga a Isaraelu afai latou te usiusitai ma le faamaoni i Ana faatonuga, o le a Ia faatupuina le mala e “laa loa” i latou, ma o le a le oti ai a latou fanau ulumatua (tagai Esoto 12:13, 23). Mo lea mafuaaga, na faasino atu ai le Alii i lenei mea na tupu o le Paseka (tagai Esoto 12:43). O faatonuga a le Alii e aofia ai se taumafataga, e aofia ai mea e saunia ma le auala e ’aina ai. Sa faaaoga e le Faaola faatusa i le tausamiga o le Paseka e aoao ai tagata Isaraelu e uiga ia te Ia lava.
Tuu atu se gaoioiga e fesoasoani ai i tagata aoga e faailoa mai faatonuga na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu mo le tausamiga o le Paseka. Fesoasoani foi i tagata aoga ia iloa po o a mea e ono aoao mai e nei faatonuga e uiga i le Alii ma le laveaiga ua Ia ofoina mai. E mafai ona e fatuina se siata i luga o le laupapa e i ai ulutala nei. E mafai e tagata aoga ona toe tusi le siata lea i a latou api faamaumau mo suesuega ma faatumu i ni vaega toalaiti. O loo aofia atu iinei tali e ono aoga e te faasino i ai. Faatumu se aitema se tasi o se vasega e faataitai ai le auala e mafai ai e tagata aoga ona faatumu le siata i a latou vaega.
Suesue le Esoto 12:3–8, 15, 21–23 ma faatumu le siata lenei i lau api faamaumau mo suesuega.
|
O a faatonuga na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu? |
O le a le mea e ono faatusa i ai lenei faatonuga? |
|---|---|
O a faatonuga na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu? Fasimate se tamai mamoe, lē ponā, e ’ai (3–6, 21). | O le a le mea e ono faatusa i ai lenei faatonuga? O Iesu Keriso, “o le Tamai Mamoe a le Atua” (Ioane 1:36sa atoatoa ma sa tuuina mai Lona soifua mo i tatou. |
O a faatonuga na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu? Tuu le toto o le tamai mamoe i luga o pou faitotoa o le faitotoa i le fale (7, 22). | O le a le mea e ono faatusa i ai lenei faatonuga? O le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona puipuia ai i tatou a o tatou faaaogaina tuutuuga o le salamo i o tatou olaga. |
O a faatonuga na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu? ’Aai i le tamai mamoe faatasi ma laauafu tofo oona ma falaoa e le faafefeteina, aveese le meafaafefete (fefete) mai le fale (8, 15). | O le a le mea e ono faatusa i ai lenei faatonuga? O laauafu tofo oona sa o se faamanatu lea o le pologa oona o tagata Isaraelu i Aikupito ma e pei lava o le oona o le agasala. O le meafaafefete, po o le fefete, e mafai ona ia faaleagaina le falaoa. I le avea ai o se vaega o le salamo, e mafai ona tatou aveesea mai o tatou olaga soo se mea e mafai ona faaleaga ai o tatou agaga. |
A uma ona suesue tagata aoga, tuu ia i latou le avanoa e faasoa mai mea na latou aoaoina. Atonu e te faaali atu le ata i le amataga o le lesona. E mafai e tagata aoga ona faasino atu aitema eseese o le Paseka o loo faaalia i le ata ma talanoaina mea e ono faatusa i ai.
E laveai i tatou e Iesu Keriso mai le oti faaleagaga ma le faaletino
Faitau le Esoto 12:50–51; 13:3 e vaai po o le a le mea na tupu a o tausia e le fanauga a Isaraelu le Paseka.
Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E laveai e le Faaola Ona tagata mai le oti faaleagaga ma le faaletino.
Faamalamalama atu o le Paseka ua faatusa i lenei upumoni. I le avea ai o se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi, e manaomia ona faaolaina tagata uma mai le oti faaletino (tuueseeseina o le tino ma le agaga; tagai 2 Nifae 9:6, 11) ma le oti faaleagaga (vavaeeseina mai le Atua ona o le agasala; tagai Helamana 14:16–19). Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mana faaola o Iesu Keriso, atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga e faitau nisi o nei fuaiupu i le Tusi a Mamona. E mafai foi ona e faitau pe aotele le vaega o totoe o le tala i le au soka a Taialani.
Toe faamanatu le tala i tagata taaalo soka na maileia mai le amataga [o le lesona]. Ina ua mavae ni nai aso faigatā, na iloa ai e tagata tomai faapitoa mai le lalolagi atoa se auala e lavea’i ai i latou. Sa ulu atu tagata tofu ua iai le poto masani i le vai matautia o ana lavelave ma, taitoatasi, ona laveai tamaiti ma lo latou faiaoga mai ana ua lolovaia.
-
E ono mafai faapefea e faatinoga a tagata tofu atamamai ona faatusa i mea e mafai ona faia e le Faaola mo i tatou?
E taua le Togiola a Iesu Keriso ia te au
O le gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama ma lagona le taua o le mana o le Faaola e laveai ai i tatou. Vaevae le vasega i paga. Valaaulia paga taitasi e fai se tala-faatino mo le vaaiga faataitai lenei. Afai e te lagona atonu e faafaigata e au tagata aoga ona vaai faalemafaufau faapea o i latou o ni tagata Isaraelu anamua, faamisi lena vaega o le gaoioiga, ae fai atu i paga uma e lua e talanoaina fesili mo se talavou o ona po nei.
I paga, vaai faalemafaufau o se tasi o outou o se talavou Isaraelu lea na faatoa auai i le uluai Paseka i Aikupito ae o le isi o se talavou i ona po nei. Faaaoga fesili nei e faatalanoa ai e le tasi le isi.
O fesili mo le talavou Isaraelu
-
E faapefea ona e faamatalaina lou aafiaga i le nofopologa a o lei oo i le Paseka?
-
O le a se mea na e aoaoina mai lou aafiaga i le po o le Paseka? Na faapefea ona suia e Ieova lou olaga?
-
O le ā se mea e te faasoa atu e uiga iā Ieova i tagata atonu e le naunau e mulimuli ia te Ia?
O fesili mo le talavou i ona po nei
-
E faapefea ona talitutusa le agasala ma le nofopologa? E faapefea ona talitutusa tofotofoga ma le nofopologa?
-
Na faapefea ona suia e Iesu Keriso lou olaga?
-
O le a se mea e te manao ia iloa e isi e uiga i le mana faaola o Iesu Keriso?
Valaaulia tagata aoga e toe iloilo a latou tali i fesili o le iloiloga o le tagata lava ia mai le amataga o le lesona. Fai atu ia i latou e mafaufau po o a ni uunaiga na latou lagonaina mai le Agaga e uiga i le Faaola ma Lona mana e laveai ai i latou. E mafai e tagata aoga ona faaopoopo atu o latou malamalamaaga i mea na latou tusia muamua. E mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou manatu e uiga ia Iesu Keriso ma Lona mana togiola e laveai ai.