Seminare
Faaliliuga a Iosefa Samita Kenese 50: “O Le a Faatuina Ae e le Alii Lo’u Atua se Tagatavaai”


“Faaliliuga a Iosefa Samita Kenese 50: ‘O Le a Faatuina Ae e le Alii Lo’u Atua se Tagatavaai,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Faaliliuga a Iosefa Samita Kenese 50: ‘O Le a Faatuina Ae e le Alii Lo’u Atua se Tagatavaai,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 42–50: Lesona 36

Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50

“O Le a Faatuina Ae e le Alii Loʼu Atua se Tagatavaai”

Joseph of Egypt having a vision of Joseph Smith receiving the gold plates from the Angel Moroni.

A o lei leva ae maliu o ia, sa valoia ai e Iosefa o Aikupito e faapea, i aso e gata ai o le a faatuina ae ai e le Alii ia Iosefa Samita e fai Lana galuega. E mafai ona tatou maua la tatou lava molimau faapea o Iosefa Samita o le auauna a le Alii. E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e faamalosia a latou molimau faapea na valaauina e le Alii ia Iosefa Samita e avea ma perofeta.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Valaaulia tagata a’oga e tusi i lalo mea na faia e le Perofeta o Iosefa Samita ua fesoasoani ia i latou e latalata atili atu ai ia Iesu Keriso.Latou te ono fai atu i se isi o le aiga po o se uo e faasoa mai foi o latou manatu ma lagona.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Laveaiina o tagata o le Alii

Mafaufau e faaali atu ata o Iosefa i Aikupito ma Mose. Fai atu i tagata aoga e faailoa mai pe na faapefea ona faaaoga e le Alii nei tagata taitoatasi e avea ma se laveai (o se tagata e laveaiina isi). O le isi, faaali atu le ata o Iosefa Samita ma fesili atu i tagata aoga pe na faapefea ona faaaoga o ia e le Alii e fai ma laveai. Ma le mea mulimuli, faaali atu se ata o Iesu Keriso, le Faaola, ma talanoaina auala e laveai ai i tatou e Iesu Keriso.

Illustration depicting Joseph of Egypt making himself known to his brothers.
The Old Testament prophet Moses standing with his arm extended toward the Red Sea. Moses is commanding the Red Sea to part to allow the Israelites to escape the Pharoah of Egypt.
Portrait of Joseph Smith Jr. standing and holding a copy of the Book of Mormon.
A fine art painting of Jesus Christ

A uma ona faasoa mai e tagata aoga o latou manatu, faaaoga ata ma le parakalafa o loo i lalo e aotele ai mea na tutupu atoa ma valoaga i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Kenese 50.

I le taufaaiuga o lona soifua, na valoia ai e Iosefa o Aikupito o le a faatuina ae e le Alii ni perofeta se toalua, o e e tupuga mai ia Iakopo, e fesoasoani e laveai Lona nuu mai le pologa. O le a sau Mose e laveai le fanauga a Isaraelu mai le nofopologa faaletino i Aikupito (tagai i le FIS Kenese 50:24, 29). Ona oo lea, i aso e gata ai, o le a laveai ai e le Alii, Lona nuu mai le pogisa faaleagaga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e toe iloilo i mea ua latou iloa ma talitonu ai e uiga ia Iosefa Samita, mafaufau e valaaulia i latou e tali mai fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega.

  • O a ni manatu po o lagona e oo atu pe a e mafaufau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • E faapefea ona e faamatalaina le tulaga o i ai nei lau molimau faapea na valaauina o ia e le Atua e avea ma perofeta?

A o e suesue i le aso, faalogologo mo uunaiga mai le Agaga e faamautu ai na valaauina e le Alii ia Iosefa Samita e avea ma se perofeta. E mafai e le Tama Faalelagi ona auina atu manatu i lou mafaufau po o lagona i lou loto e ala i le Agaga Paia e tau atu ai ia te oe o mea o loo e suesueina e moni.

Ua vavalo Iosefa o Aikupito e uiga ia Iosefa Samita

Valaaulia tagata aoga e fatu se siata avanoa e talitutusa ma lea o loo i lalo i a latou api faamaumau mo suesuega. E mafai ona galulue tagata aoga i ni paga po o ni vaega toalaiti e faatumu le siata. E mafai ona e faaaogaina faamatalaga o loo tuuina atu i le siata e faaali atu ai le auala e mafai ona faia ai lenei mea ma fesoasoani ai i tagata aoga e mauaina tali a o manaomia ai.

E mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e sue le Faaopoopoga o le Faaliliuga a Iosefa Samita i a latou tusitusiga paia po o Fesoasoaniga mo Suesuega i le Potutusi o le Talalelei.

E ono mafai foi ona e faamanatu atu i tagata aoga o se tagatavaai o se talifaaaliga ma se perofeta na te iloa le taimi ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai (tagai Mosaea 8:17), o le “fua o ou sulugatiti” (FIS Kenese 50:27) e faatatau i fanau ma tupuaga o Iosefa o Aikuptio, o tusitusiga a fanau a Iosefa e faatatau i le Tusi a Mamona, ma o tusitusiga a fanau a Iuta e faatatau i le Tusi Paia (tagai FIS Kenese 50:31).

Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita Kenese 50:26–33 e faatumu ai le siata lenei.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

“E ao ona faamamaluina tele o ia” (fuaiupu 27)

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

E faitau miliona tagata talitonu e manatu o Iosefa Samita o le Perofeta o le Toefuataiga.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

“Na te aumaia i latou i le malamalama o feagaiga na ou faia ma ou tama” (fuaiupu 28)

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

E ala mai i le perisitua toefuataiina, e mafai ai ona tatou osia feagaiga ma le Atua e ala i le papatisoga ma isi sauniga.

O se tasi o faamoemoega o le Tusi a Mamona o le aumaia lea o le Aiga o Isaraelu i se malamalamaaga o feagaiga a le Alii.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

“Ou te tuuina atu ia te ia le mana e aumai ai la’u upu” (fuaiupu 30)

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

Na faaali mai e le Alii le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, le Faaliliuga a Iosefa Samita, ma isi tusitusiga musuia e ala mai ia Iosefa Samita.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

“E afua mai i le vaivai e ao ina faamalosia ai o ia” (fuaiupu 32)

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

Mai amataga faatauvaa ma le itiiti o aoaoga aloaia, na avea ai Iosefa Samita ma se perofeta malosi.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita (e aofia ai le fuaiupu):

“E faafememeaiina i latou o e saili e faaumatia o ia” (fuaiupu 33)

O auala na ono faataunuuina ai lenei valoaga:

O i latou o e saili e faaleaga Iosefa Samita ma lana galuega o le a le faamanuiaina.

I le avea ai o se vaega o lau talanoaga, e mafai ona e faasino atu o le fuaitau “faatuina ae” e faafitu ona faaaoga i nei fuaiupu. O nisi o uiga e ono i ai mo lenei fasifuaitau o le valaauina, filifilia, pe saunia e fai se galuega o le a aumaia ai tagata o le Alii i le faaolataga (fuaiupu 33). E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e faailoa mai se isi mamanu e ala i le faailogaina o taimi taitasi e iloa ai o le Alii o loo ia ona faia le faatinoga, e pei o le “ou te faatuina ae” (fuaiupu 27) po o le “ou te tuuina atu le mana” (fuaiupu 30).

  • O a ni valoaga e tumatila ia te oe i totonu o nei fuaiupu? Aisea?

    O nisi o upumoni e ono faailoa mai e tagata aoga, faasino atu le mea lenei: Na filifilia ma saunia e le Alii ia Iosefa Samita e aumaia le Tusi a Mamona. Valaaulia le vasega e mafaufau e tusi le mau lea i autafa o le fuaiupu 30–33.

  • O a upumoni e mafai ona e faailoa mai e uiga i le Alii mai mea na e suesueina e uiga ia Iosefa Samita?

  • E te manatu e faapefea ona aumaia e le Tusi a Mamona tagata o le Alii i le faaolataga?

  • Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga e le Tusi a Mamona?

Mauaina o se molimau faaleagaga i le Perofeta o Iosefa Samita

Na aoao mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Former Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.   Replaced September 2019.

E manaomia e tagata talitonu taitasi se faamaoniga faaleagaga e uiga i le misiona paia ma le ituaiga tagata e i ai le Perofeta o Iosefa Samita. E moni lenei mea mo augatupulaga uma. (“Iosefa Samita,” Liahona, Nov. 2014, 29–30)

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou taitoatasi ona maua se faamaoniga faaleagaga mai le Tama Faalelagi, e ala i le Agaga Paia, e uiga i le misiona paia a Iosefa Samita?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Andersen pe faaali le vitio “Iosefa Samita” ChurchofJesusChrist.org mai le faailo taimi o 11:44 i le 12:48.

14:49

Na faasoa mai e Elder Andersen ni auala se lua e mafai ona tatou maua pe faamalosia ai la tatou molimau i le Perofeta o Iosefa Samita.

Former Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.   Replaced September 2019.

Mo le autalavou o loo faalogologo mai i lenei aso pe o faitauina nei upu i aso o i luma, ou te tuuina atu se lui faapitoa: Ia maua sau oe lava molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita. Tuu atu lou leo e fesoasoani i le faataunuuina o upu faavaloaga a Moronae ina ia tautala i upu lelei e uiga i le Perofeta. O manatu nei e lua: Muamua, saili ni mau i le Tusi a Mamona e te lagona ma iloa e matuai moni lava. Ona faasoa atu lea i le aiga ma uo i le afiafi faaleaiga, seminare, ma a outou vasega o Alii ma Tamaitai Talavou, faailoa atu ai o Iosefa sa avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua. O le isi, faitau le molimau a le Perofeta o Iosefa Samita i le Penina Tau Tele. … O le molimau lenei a Iosefa e uiga i le mea tonu lava na tupu. Faitau soo i ai. (“Iosefa Samita,” Liahona, Nov. 2014, 30)

A uma ona faasoa atu lenei faamatalaga, valaaulia tagata aoga e filifili se tasi o fautuaga a Elder Andersen e faamalosia ai la latou molimau patino faapea na valaauina e le Alii ia Iosefa Samita e avea ma perofeta.

Filifiliga 1: Saili se mau se tasi pe sili atu ona anoa patino i le Tusi a Mamona. Fai se ata pe tusi se parakalafa e faapupula ai lau filifiliga. Ia faaaofia ai ou manatu ma lagona e uiga i le auala e fesoasoani ai le Tusi a Mamona ma ona aoaoga ia te oe e aoao ai e uiga i le Faaola ma alofa ia te Ia. Ia faaaofia ai foi le auala e fesoasoani ai lenei mea e faamautu ai o Iosefa o se meafaigaluega i aao o le Atua.

Filifiliga 2: Faitau le molimau a Iosefa Samita e pei ona faamaumauina i le Talafaasolopito o Iosefa Samita 1:15–20 ma le molimau a Iosefa Samita o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3. Fai se ata pe tusi se parakalafa e uiga i mea ua e aoaoina ma lagonaina e uiga i le auala na filifilia ma saunia ai e le Faaola ia Iosefa Samita e avea ma perofeta o le Toefuataiga.

Molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.

A maea le gaoioiga a tagata aoga, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou fatuina ma se tagata o le vasega.

Ona mafai lea ona e valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e molimau atu e uiga i le auala na valaauina ai e Iesu Keriso ia Iosefa Samita e avea ma perofeta. E mafai ona fesoasoani fesili nei.

  • O le a se mea ua e aoaoina i lenei aso lea ua faamalosia ai lau molimau e uiga ia Iosefa Samita?

  • E faapefea e le i ai o se molimau ia Iosefa Samita ona faamalosia ai lau molimau ia Iesu Keriso?

Mafaufau e faaiu i lau molimau i le galuega na faia e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita. Valaaulia tagata aoga e faaauau pea ona faalogologo mo uunaiga mai le Agaga ia iloa ai mo i latou lava na valaauina e Iesu Keriso ia Iosefa Samita e avea ma perofeta.