Seminare
Kenese 39: Faatoilaloina o Faaosoosoga


“Kenese 39: Faatoilaloina o Faaosoosoga,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Kenese 39: Faatoilaloina o Faaosoosoga,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 37–41: Lesona 34

Kenese 39

Faatoilaloina o Faaosoosoga

Joseph telling Potiphar’s wife no

Ina ua avea Iosefa ma se pule i le fale o Potifara, na faaosoosoina o ia e le avā a Potifara e soli le tulafono o le ola mama. Sa iloa e Iosefa o le gauai atu i lena faaosoosoga o se “agasala ai i le Atua” ma filifili ai e sola ese mai le faaosoosoga (tagai Kenese 39:9, 12). E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e faaali atu ai lo latou tuuto i le Atua e ala i le tetee atu i faaosoosoga e soli le tulafono o le ola mama.

Sauniuniga a tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau faapea na talosagaina i latou e taitai se talanoaga i la latou vasega o le Aoga Sa e uiga i auala eseese e mafai ona latou tetee atu ai i faaosoosoga a Satani. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni auala se tolu latou te faasoa atu i la latou vasega.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

O faaosoosoga tatou te feagai

Mafaufau e fai atu i le vasega e fai se lisi i luga o le laupapa o faaosoosoga o loo feagai ma le autalavou i aso nei. Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau atili e uiga i faaosoosoga latou te feagai patino ma le auala latou te tali atu ai, e mafai ona e valaaulia tagata aoga taitasi e faamaea le gaoioiga lenei i luga o se fasi pepa.

Filifili se faaosoosoga ma tusi se vaaiga puupuu, ma le moni lea e ono mafai ai e se talavou ona feagai ma lena faaosoosoga.

Ao mai vaaiga ma toe tufatufa atu i totonu o le vasega.

Faitau i lau vaaiga fou. I le pito i tua o le pepa, tusi ai le mea e ono faafaigata ai ona teena lena faaosoosoga. Tusi foi ni mea se lua e ono mafai ona e uunaia se tasi e fai e fesoasoani ai ia i latou e tetee atu pe faatoilalo lena faaosoosoga.

Faailoa atu i tagata aoga e ui atonu latou te le feagai ma le faaosoosoga lava lea e tasi o loo lisiina i le vaaigai, ae atonu e mafai ona latou faaaogaina fautuaga talitutusa i o latou lava tulaga. Fesoasoani i tagata aoga e iloilo lo latou lava gafatia e tetee atu ai pe faatoilalo ai faaosoosoga.

Mafaufau i faaosoosoga o loo feagai ma oe lava ia.

  • O le a se mea na e faia, pe mafai foi ona e faia, e maua ai le malosi mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e tetee atu ai i na faaosoosoga?

E ono mafai ona e valaaulia tagata aoga e faaopoopo atu i mea na latou tusia i le vaaiga faatasi ai ma o latou lava aafiaga. Uunaia i latou e faaauau pea ona faaopoopo manatu i o latou vaaiga a o latou suesueina le Kenese 39. Tau atu ia latou iloa a o latou sailia le fesoasoani mai le Agaga Paia, e mafai ona Ia musuia i latou i manatu e tetee atu ai ma faatoilalo ai foi faaosoosoga o loo latou feagai.

O le aafiaga o Iosefa i faaosoosoga

Afai na e faaaogaina ata e aotele ai mea na tutupu i le olaga o Iosefa i le Lesona 33: “Kenese 37–41,” mafaufau e toe faaali atu. Valaaulia se tagata aoga e aotele mai mea latou te manatua e uiga i le auala na faamanuiaina ai e le Alii ia Iosefa i le fale o Potifara. Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani, valaaulia i latou e faitau ma aotele le Kenese 39:1–6.

Faitau le Kenese 39:7–8, ma vaavaai mo le mea na tupu ia Iosefa ina ua avea o ia ma se pule i le fale o Potifara.

  • O le a le faaosoosoga na feagai ma Iosefa?

Faamalamalama atu sa feagai Iosefa ma faaosoosoga e soli le tulafono o le ola mama. Fesoasoani i tagata aoga e mafaufau i mea ua latou malamalama ai e uiga i le tulafono o le legavia e ala i le valaauliaina ai o i latou e fai mea nei.

I lau api faamaumau mo suesuega, tusi pe faapefea ona e faauigaina le tulafono o le legavia ma le mafuaaga e taua ai.

A uma ona tusitusi tagata aoga, mafaufau e faaali atu le faamatalaga lenei. Valaaulia tagata aoga e faitau e i latou lava, ma vaavaai mo ni malamalamaaga e mafai ona latou faaopoopo atu i mea na latou tusia i a latou api faamaumau mo suesuega.

Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga o loo ta’ua ai mea nei e uiga i le tulafono o le ola mama:

O loo tau mai i le tulafono o le legaviā e faapea e faatagaina e le Atua le gaoioiga faalefeusuaiga i le na o le va o se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina.

I fafo atu o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, e sese le pa’i atu i itutino sa,- o le tino o se isi tagata e tusa lava pe o fai ni lavalava. I au filifiliga e uiga i mea e te faia, vaai i ai, faitau, faalogo, mafaufau i ai, tuu i luga, po o le tesi, ia aloese mai soo se mea e faaosofia ai ma le faamoemoeina lagona o le tuinanau i isi po o oe lava ia. E aofia ai ponokalafi o soo se ituaiga. (Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga, 23, 25)

  • Aisea e te manatu ua tuuina mai ai e le Tama Faalelagi ia i tatou le tulafono o le ola mama?

  • O a nisi o auala ua faaosoosoina ai e Satani ia talavou ina ia solia le tulafono o le legaviā?

O tali e ono tuuina mai e tagata aoga e aofia ai le pueina po o le auina atu o ata le talafeagai, matamataina po o le faalogologo i ala o faasalalauga e faauigalua pe tuumanino, lē tausia ia paia o lagona faalefeusuaiga po o feusuaiga. Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i le tosina atu i le itupatutusa, atonu e fesoasoani le faamalamalama atu faapea “o le lagonaina o le tosina atu i le itupatutusa e le o se agasala. Afai [e i ai i se tasi] nei lagona ma [e] le tulitulimatagauina pe faatinoina, o loo [latou] ola i le tulafono paia a le Tama Faalelagi o le legavia” (Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga, 27).

Faitau le Kenese 39:9–12, ma vaavaai pe na faapefea ona teena e Iosefa le faaosoosoga e soli le tulafono o le legavia.

aikona o le atamai i aoaoga faavae O leKenese 39:9 o se fuaitau o le atamai faaleaoaoga faavae. Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faailoga ia fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i se auala iloga ina ia faigofie ona latou mauaina.

  • O le a se mea na e aoaoina mai i faataitaiga a Iosefa?

    E mafai ona faailoa mai e tagata aoga upumoni e pei o le: O lo tatou tuuto atu i le Atua e mafai ona tatou maua ai le malosi e tetee atu ai i faaosoosoga e soli le tulafono o le legavia (fuaiupu 9).

    E mafai e tagata aoga ona faailoga i a latou tusitusiga paia mea na mafai ai e le tuuto o Iosefa i le Atua ona ia faia, mo se faataitaiga, i le fuaiupu e 8 (“sa musu o ia”), fuaiupu 10 (“sa le gauai o ia”), ma le fuaiupu 12 (“aveese o ia i fafo”).

    Ina ia fesoasoani i tagata aoga e tali le fesili lenei, atonu e te manao e tuuina atu ia i latou se vaaiga e mafai ona latou faaaogaina e faasoa atu ai pe faapefea ona faia e se tagata mea e tolu na faia e Iosefa. O se vaaiga e ono tulai mai e mafai ona aofia ai le valaauliaina i se tifaga, faaaliga, po o se konaseti lea e faaaoga ai ata ma upu lē mamā. O le isi vaaiga e ono tupu e ono aofia ai le lagonaina o le uunaiga e auina atu ni feau tusitusia po o ni ata le talafeagai ia latou tupulaga.

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou mulimuli ai i le faataitaiga a Iosefa pe a tatou feagai ma faaosoosoga?

Faamalosia o lo tatou gafatia e tausia le tulafono o le ola mama

aikona o le seminareIna ia fesoasoani i tagata aoga e faaloloto lo latou malamalama i lenei upumoni, tufatufa atu le pepa e tufa atu i tagata aoga. Mafaufau e tuu tagata aoga i ni paga ma tofi paga taitasi e taulai atu i se tasi o fesili o loo i le pepa e tufa atu.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina ma a latou paga.

E mafai ona fesoasoani mai le Faaola ia i tatou e faatoilaloina faaosoosoga

Atonu e i ai ni au tagata aoga o loo tauivi ma le usitaiina o le tulafono o le legavia ma manaomia ona lagona le faamoemoe i le salamo ai ma le faatoilaloina o vaisu. Molimau atu i le natura alofa, onosai, ma le faamagalo atu o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Mafaufau e faaali le vitio “E Mou Atu faaosoosoga a o Tatou Sailia Keriso i Mafaufauga Uma” (2:57), e maua i le ChurchofJesusChrist.org. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo auala e mafai ai e le Faaola ona tuuina mai ia i tatou le faamoemoe.

2:58

Na aoao mai Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e mafai ai e le Faaola ona tuuina atu le faamoemoe ia i latou o e na tauivi ma le tausia o poloaiga a le Atua.

Elder Dale G. Renlund takes an official portrait in 2021.

E tusa lava pe o le a le umi tatou te lei i ai i le ala pe o le a foi le mamao na tatou oo i ai, o le taimi lava tatou te filifili ai ia suia, e fesoasoani mai le Atua ia tatou toe foi mai. Mai le silafaga a le Atua, o le salamo faamaoni ma le fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, pe a tatou toe foi mai i luga o le ala, o le a pei lava na tatou le’i o ese. Na totogi e le Faaola a tatou agasala ma faasaoloto i tatou mai le faaitiitia o loo faamalumalu mai o le fiafia ma faamanuiaga. (“Ina Filifili Ia o Outou i le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2018, 106)

  • O le a se mea e te manao i ai i se tagata o lagona le leai o se faamoemoe ona o a latou filifiliga ua tuanai e malamalama i ai mai le saunoaga a Elder Renlund?

  • O le a se mea ua fesoasoani ia te oe e tetee atu ai i faaosoosoga e ono e fautuaina atu i isi tagata?

Faia ai o se fuafuaga e tausia le tulafono o le ola mama

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e fai se fuafuaga e faatino ai mea ua aoaoina ai i latou e le Agaga e uiga i le tausia o le tulafono o le legavia, tuu atu ia i latou ni nai minute e tali ai fesili nei i a latou api faamaumau mo suesuega.

  • O le a se mea na e aoaoina e mafai ona fesoasoani ia te oe e tausia ai le tulafono o le legavia pe tetee atu ai i isi faaosoosoga?

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le tuuto atu i le Atua?

  • O le a faapefea ona e amata faaaogaina mea ua e aoaoina ma lagonaina i le asō?

Uunaia tagata aoga e faaaofia ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i a latou taumafaiga e tetee atu i faaosoosoga. Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le gafatia e le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo faaosoosoga ma Lona alofa mutimutivale alofa i le fesoasoani ia i tatou ia salamo.

Tauloto

Atonu e te manao e fesoasoani i tagata aoga e tauloto le mau faasino o le atamai i aoaoga faavae ma le fuaitau autu o le mau i le taimi o lenei lesona ma toe faamanatu i latou i lesona i le lumanai. O le fuaitau autu o le mau o le “Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele, ma ou agasala ai i le Atua?” O manatu mo gaoioiga o le taulotoina o loo i ai i anomea faaopoopo i lalo o le “Gaoioiga Toe Faamanatu o le Atamai i Aoaoga Faavae.”