Seminare
Kenese 19: “Aua E te Tepa i Tua”


“Kenese 19: ‘Aua E te Tepa i Tua,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Kenese 19: ‘Aua E te Tepa i Tua,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 18–23: Lesona 26

Kenese 19

“Aua E te Tepa i Tua”

'Then the Lord rained down sulfur and fire on Sodom and Gomorrah. It was sent down from the sky by the Lord. So he overthrew those cities and all that region, including all the inhabitants of the cities and the vegetation that grew from the ground. But Lotaas wife looked back longingly and was turned into a pillar of salt. (Genesis, Chapter 19, 24-26). Woodcut after a drawing by Julius Schnorr von Carolsfeld (German painter, 1794 - 1872) from my archive, published in 1877.'

E popole pea le Alii e uiga i tosinaga leaga i o tatou olaga. Sa tosina tagata o le aiga o Lota i mea leaga na siomia ai i latou i le aai o Sotoma. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e aloese ai mai tosinaga leaga i o latou olaga ina ia mafai ai ona latou mulimuli atili atoatoa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i faatosinaga i o latou olaga po o faaosoosoga latou te feagai e taofia ai i latou mai le mulimuli i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Valaaulia i latou e mafaufau pe aisea e manaomia ai ona latou aveesea nei faalavefau mai o latou olaga ma pe faapefea ona latou faia.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Filifiliga laiti ma taunuuga Tetele

Na faasoa mai e Elder Massimo De Feo o le Fitugafulu se upumoni taua e uiga i le aafiaga e mafai ona i ai ia tatou filifiliga:

Official Portrait of Elder Massimo De Feo  Photographed March 2017.

O faaiuga tatou te faia i aso uma atonu e foliga mai e laiti, ae e i ai i taimi uma o latou aʻafiaga ma taunuuga tetele, mo le lelei po o le leaga. (“Filifiliga Laiti, Taunuuga Tetele,” Ensign, Aok. 2019, 34)

  • O a nisi o faataitaiga o filifiliga laiti tatou te faia e mafai ona i ai ni taunuuga tetele?

Afai e manaomia, mafaufau e faasoa atu ni nai faataitaiga, e pei o ala o faasalalauga tatou te faaaogaina; o ituaiga o uo tatou te filifilia; po o filifiliga tatou te faia e uiga i le suesueina o tusitusiga paia, auai i le lotu, po o le tatalo. O isi faataitaiga atonu e sili atu ona talafeagai i au tagata aoga. Valaaulia tagata aoga e talanoaina pe mafai faapefea e nei filifiliga ona i ai ni taunuuga tetele, mo le lelei po o le leaga.

Ona faasoa atu lea o mea nei e fesoasoani ai i tagata aoga e saunia i latou lava faaleagaga mo le lesona o le asō.

Mafaufau i filifiliga o loo e faia i le taimi nei e taitai atu ai oe agai atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Mafaufau foi i filifiliga e ono taitai ese ai oe mai ia i Laua. Ao e suesue i le asō, ia ua’i atu i uunaiga faaleagaga e uiga i auala e mafai ona e latalata atili ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Ua faatu e Lota lona faleie e faasaga i Sotoma.

O le Feagaiga Tuai o loo i ai se tala i se tagata e igoa ia Lota, le atalii o le uso o Aperaamo. Sa nonofo Lota ma lona aiga i le aai o Sotoma, lea sa lauiloa i lona matua amioleaga tele (tagai Kenese 13:13; 18:20; Esekielu 16:49–50; Iuta 1:7–8). Sa foliga mai o se filifiliga laitiiti lava lea na taitai atu ai Lota ma lona aiga e nonofo i Sotoma.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i tulaga na taitai atu ai Lota e nofo i Sotoma. E mafai ona faaaoga le faamalamalamaga lenei pe a manaomia.

Ina ua siitia Aperaamo, Lota, ma o laua aiga mai Aikupito ae o atu i le laueleele o Kanana, sa i ai se feeseeseaiga i le va o leoleo o manu a Aperaamo ma leoleo o manu a Lota ona o fanua e fafaga ai manu. Ina ia fesoasoani e aloese mai nisi feteenaiga, sa tuueseeseina e Aperaamo ma Lota o laua aiga, ma sa taitasi ona tofu filifili po o fea o le a latou nonofo ai (tagai Kenese 13:8–9).

Nai lo le faitauina o fuaiupu nei o se vasega, e mafai ona galulue faatasi tagata aoga ma se paga. E mafai e paga ona faitau fuaiupu ma tusi se ata e faaalia ai faatinoga a Lota ma Aperaamo.

Faitau le Kenese 13:10–13, 18, ma vaavaai po o fea na filifili aiga taitasi e nonofo ai. (I nei fuaiupu, o loo faasino ai Aperamo ia Aperaamo. Na suia mulimuli ane e le Alii lona igoa ia Aperaamo, e pei ona tusia i le Kenese 17:5.)

  • O a ni eseesega na e maitauina i le va o faaiuga a aiga taitasi?

  • O a ni faaiuga e mafai e se tasi ona faia i le asō e ono talitutusa ma Lota o loo faatu lona faleie agai i Sotoma? O le a se fautuaga e te ono tuuina atu i nei tulaga?

Afai e faigata i tagata aoga ona mafaufau i faaiuga faaonaponei e talitutusa ma le faatu e Lota o lona faleie agai i Sotoma, e mafai ona e faasoa atu ni nai faataitaiga, ona tuu atu lea i tagata aoga e tuuina atu fautuaga mo nei tulaga. O faataitaiga e mafai ona aofia ai le faaaogaina o le gagana le mama, filifilia o ala o faasalalauga ma anotusi e le talafeagai, faatalale i tulaga faatonuina o laei po o le tauagafau ina ia amanaia, po o le faaaluina o le taimi ma uo o e le talia aoaoga a le Faaola.

O le faatafunaga o Sotoma ma Komoro

Sa le’i nonofo ai pea Lota ma lona aiga i lo latou faleie sa faatu agai atu i Sotoma. Mulimuli ane, sa latou siitia atu ma “nonofo i totonu o Sotoma” (Kenese 14:12; faaopoopo le faamamafa).

E mafai e tagata aoga ona fefaasinoa’i le Kenese 14:12 ma le Kenese 13:12 i a latou tusitusiga paia. Afai na fatuina e tagata aoga se ata i le amataga o le lesona, e mafai foi ona e valaaulia i latou e faafou la latou ata e atagia ai le nofoaga fou o Lota.

Sa teena e tagatanuu o Sotoma ma le aai lata ane o Komoro ia perofeta na auina atu e le Alii e lapatai i latou (tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia : Iosefa Samita [2007], 203). I Lona alofa mutimutivale, na auina atu ai e le Alii o avefeau i Sotoma e lapatai Lota ma lona aiga e o ese a o lei faaumatiaina le aai (tagai Kenese 19:12–13). Ona sa teena e tagata ia perofeta ma tumau ai i le amioleaga na faaumatia ai i latou.

Faitau le Kenese 19:14–19, 24–26, ma vaavaai pe na faapefea e Lota ma lona aiga ona tali atu i faatonuga ia faavave ona tuua le aai.

  • O le a se mea e tumatila ia te oe i nei fuaiupu? Aisea?

  • O le a se mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Alii?

Atonu foi e te manao e fesili i tagata aoga po o a mea ua latou aoaoina e mafai ona fesoasoani i se tasi e lagona e le o se mea taua tele le auai i faatinoga laiti o le amioleaga.

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aoga pe aisea na liua ai le avā a Lota i se “tupua masima” (fuaiupu 26), e mafai ona fesoasoani le faamalamalama atu e faapea, atonu e lei na ona toe tepa i tua le avā a Lota ae atonu lava na toe foi atu i Sotoma (tagai Luka 17:28–32). E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Jeffrey R. Holland.

Na faasoa mai e Peresitene Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni mafuaaga na ono mafua ai ona liu “tupua masima” le avā a Lota (fuaiupu 26):

Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland.  Photographed January 2018.

E foliga mai o le mea na sese i le ava a Lota ona e le na ona tepa i tua; i lona loto sa manao o ia e alu i tua. …

E mafai foi ona faapea na tepa i tua le avā a Lota faatasi ai ma le tetee i le Alii mo mea ua Ia fai atu ai ia te ia e tuua. (“Manatua le Ava a Lota” [Brigham Young University devotional, Jan. 13, 2009], 2, speeches.byu.edu)

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e talanoaina le fesili lenei ma se paga po o se vaega toalaiti ao lei faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • O a nisi o upumoni ua e aoaoina mai le tala ia Lota ma lona aiga e mafai ona faatatau i tulaga o loo feagai ma oe i lou olaga?

    I le faaaogaina ai o a latou lava upu, e mafai e tagata aoga ona faailoa mai upumoni e pei o nei:

    O le faatagaina o faatosinaga leaga i o tatou olaga—e oo lava i nai faatosinaga e foliga e laiti—e mafai ona taitai ese atu ai i tatou mai ia Iesu Keriso.

    I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua tatau ona tatou sosola ese mai le amioleaga ma aua le toe tepa i tua.

    Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei ma lagona le taua o nei upumoni, mafaufau e talanoaina fesili e pei o nei:

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai ni faatosinaga laiti e ono taitai ese ai oe mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou e tuua a tatou mea sese ua tuanai ma agai i luma ma le faatuatua?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni o latou aafiaga e fesootai i upumoni o loo outou talanoaina. E mafai foi ona e faasoa atu ou lava aafiaga.

Faaaoga i lou olaga

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga upumoni sa latou suesueina, faaali atu faatonuga ma fesili nei. Valaaulia tagata aoga e saili musumusuga mai le Atua ia iloa ai suiga e finagalo o Ia latou te faia.

Mafaufau e uiga i faatinoga na e lagona sa uunaia ai oe e fai o se taunuuga o mea na e suesue i ai i lenei aso. I lau api faamaumau mo suesuega, tusi ai se fuafuaga mo mea o le a e faia ma le taimi o le a e faia ai. Afai e manaomia, o fesili nei e mafai ona fesoasoani ia te oe e fatu ai se fuafuaga:

  • O a nisi o faaiuga laiti o loo e faia i le taimi nei e mafai ona iu lava i le taitai ese ai o oe mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O a ni suiga o le a e faia?

  • O le a se mea o le a e faia e tuua ai mea sese ua tuanai ae agai i luma ma le faatuatua ia Iesu Keriso?

Mafaufau e molimau atu e uiga i upumoni na outou talanoaina i le asō. Uunaia tagata aoga e faatino a latou fuafuaga.