Seminare
Mose 7:53–69: O Le a Faasaoina e le Tupu o Siona Lona Nuu


“Mose 7:53–69: O Le a Faasaoina e le Tupu o Siona Lona Nuu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Mose 7:53–69: O Le a Faasaoina e le Tupu o Siona Lona Nuu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Mose 7: Lesona 18

Mose 7:53–69

O Le a Faasaoina e le Tupu o Siona Lona Nuu

Jesus Christ is standing on a hill over looking a river

O se tasi o faalagiga o le Faaola o “le Tupu o Siona” (Mose 7:53). E leoleo e Ia Lona nuu, ma i aso e gata ai o le a Ia faasaoina i latou mai puapuaga tetele o le a tutupu. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia iloa ma talisapaia mea ua faia e le Alii e fesoasoani ai ia i latou e faatoilalo ia tofotofoga o o tatou taimi.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e o mai saunia e faasoa mai se fuaitau mai le Tusi a Mamona na fesoasoani ia i latou ina ua latou feagai ma tofotofoga.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

O puapuaga tetele i aso e gata ai

Lightning Storm

Valaaulia tagata aoga e mafaufau faapea ua oo mai se afā tele i lo outou .nuu Afai e aoga, e mafai ona e faaali atu se ata o se afā tele.

  • O a nisi o tofotofoga maoae po o faigata o aso e gata ai? E mafai faapefea ona faatusatusa nei tofotofoga ma faigata i se afā?

  • O a nisi o auala e saili ai le saogalemu mai nei afā?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i o latou lagona e uiga i nei afā ma a latou taumafaiga e saili ai le saogalemu. O le iloiloga patino lenei o se tasi lea o auala e mafai ona e faatinoina ai.

Mafaufau pe o le a le moni o faʻamatalaga nei ia te oe:

  • Ou te iloa le mea ua faia e le Alii e fesoasoani ai ia te au i afā (tofotofoga ma faigata) e feagai ma aʻu.

  • Ou te faafetai i mea ua faia e le Alii ma [ou te] manao faamaoni i Lana fesoasoani.

Valaaulia tagata aoga e saili musumusuga mai le Agaga Paia a o latou suesue. E mafai e le Agaga Paia ona aoao atu e uiga i auala e mafai ai e le Alii ona fesoasoani i tagata aoga i afā latou te feagai.

O Le Tupu o Siona

Sa fausia e Enoka ma lona nuu “le Aai Paia, o Siona lava” (Mose 7:19). Sa folafola atu e le Alii o le a latou “mau i le saogalemu e faavavau” (Mose 7:20). Ona vaai lea o Enoka ma tagi i le faatafunaga o le a oo mai i le taimi o le Lolo. I le saʻilia o le faamāfanafanaga, na fesili atu ai Enoka pe o le a alofa mutimutivale le Alii i tagata na ō mai ina ua mavae le Lolo. I le tali atu i ai, sa aoao atu ai le Alii e uiga, ma faaali atu ia Enoka le Faaola ma Lana Togiola (tagai Mose 7:42–57).

Faitau le Mose 7:53, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatalaina e le Faaola o Ia lava.

  • E mafai faapefea e mea na faasoa mai e le Alii i lenei fuaiupu ona faamafanafanaina Enoka?

Valaaulia tagata aoga e maka ma talanoa i faalagiga ma matafaioi eseese a Iesu Keriso i le fuaiupu 53. O lenei lesona o le a taulai atu i Lona faalagiga “Tupu o Siona.” E mafai ona e fai atu ni fesili tulitatao e uiga i lenei faalagiga e pei o le:

  • E faapefea ona pei Iesu Keriso o se tupu mamana ma agaalofa ia i tatou?

  • O a isi fasifuaitau mai lenei fuaiupu o loo faamatala ai faamanuiaga o le a e manao i ai mai le mulimuli i le Tupu o Siona?

Mafaufau e faamanatu i tagata aoga o Siona e faia mai i soo se tasi o e, ua pei o le nuu o Enoka, o “e loto mama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21)—o tagata e faapei o le Alii.

O le a faasaoina e le Alii Ona tagata.

Sa ole atu Enoka i le Alii pe o le a Ia toe afio mai i le lalolagi. Sa faaali atu e le Alii ia Enoka ia aso e gata ai ma mea o le a Ia faia mo tagata o e taumafai malosi e mulimuli ia te Ia.

Faitau le Mose 7:60–61, ma vaavaai mo mea na folafolaina e le Alii o le a Ia faia.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “faasaoina” e le Alii tagata o loo taumafai malosi e mulimuli ia te Ia?

A o faitau e tagata aoga le Mose 7:62 e pei ona faatonuina ai i lalo, atonu e te manao e fesoasoani ia i latou ia iloa le malosi o loo i ai pea le Atua i le faasaoina o Lona nuu. O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le valaaulia lea o tagata aoga e gauai i le faaaogaina uma o le upu Ou ma i veape o loo sosoo ane ai. E mafai fo’i ona e valaaulia i latou e maitau le taimi e faaaoga ai e le Alii le oʻu po o le lo’u/la’u ma po o a upu e fesootai iai.

E ui ina sa vaaia e Enoka i se faaaliga le lolo faataumaoi i ona po o Noa, ae sa faaali atu e le Alii ia Enoka auala o le a Ia faapotopoto ai tagata ia te Ia ma faasaoina i latou.

Faitau le Mose 7:62, ma vaavaai mo mea o le a faia e le Alii e faasaoina ai Lona nuu.

  • O a nisi o mea o le a faia e le Alii e faasaoina ai Ona tagata?

    Tusi le fasifuaitau lenei i luga o le laupapa: Ina ia faasaoina e le Alii Lona nuu i aso e gata ai, o le a [Ia] …

    A o tali mai ltagata aoga, tusi fasifuaitau nei i le laupapa:

    auina atu e amiotonu mai le lagi.

    auina mai le upumoni mai le lalolagi.

    faapotopoto Lona nuu i Siona (tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6).

  • O a nisi o auala ua faataunuuina ai e le Alii lenei valoaga i o tatou taimi?

O le amiotonu mai le lagi ma le upumoni mai le lalolagi e faapotopoto ai i tatou i Siona

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i vaega eseese e tolu o lenei upumoni, e mafai ona e tusia le “Amiotonu mai le lagi,” “Upumoni mai le lalolagi,” ma le “Siona” i luga o le laupapa i koluma eseese. O fuaiupu ma ata nei e fesootai i vaega taitasi. Tusi fuaiupu taitasi i luga o se pepa ese pe faaali atu ata. Ona mafai lea e tagata aoga ona faafetaui le fuaiupu po o le ata i se tasi o ulutala i luga o le laupapa.

Amiotonu mai le lagi

  • Ua maua e Iosefa Samita le Uluai Faaaliga.

Painting of the first vision by Walter Rane.  The Father and Son appear to Joseph Smith in the sacred grove.
  • Ua tuuina atu e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona ia Iosefa Samita.

John the Baptist laying his hands on a kneeling Joseph Smith conferring the Aaronic Priesthood on him.  Oliver Cowdery is kneeling with him. They are in a grove of trees.
  • Ua tuuina atu e Peteru, Iakopo, ma Ioane le Perisitua Mekisateko ia Iosefa Samita.

Peter, James, and John conferring Melchizedek Priesthood upon Joseph Smith, with Oliver Cowdery kneeling at Joseph Smith's side. They are in a grove of trees and plants.
  • Na faaali mai e le Alii le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Doctrine & Covenants
  • E faaalia e le Alii Lona finagalo e ala mai i perofeta o aso nei.

The assembly hall of the Conference Center during a General Conference session.

Upumoni mai le lalolagi

  • Na mauaina ma faaliliuina e Iosefa Samita papatusi auro.

Joseph Smith kneeling and holding the gold plates in his hands. He is looking up at the angel Moroni who stands in the air above him. Moroni is dressed in white. A square hole is in the ground in front of Joseph Smith.

Siona

  • O i tatou uma o se vaega o se uarota po o se paranesi.

A congregation singing.

Fesoasoani i tagata aoga e mafaufau loloto i le taua o le mea na faia e le Alii. O se tasi auala e te faia ai lenei mea o le valaaulia lea o tagata aoga e faamae’a laasaga nei i a latou api talaaga mo suesuega. Afai na e faaaogaina le gaoioiga talu ai, e mafai e tagata aoga ona filifili se mea mai le lisi o i luga o le laupapa.

Faailoa mai ni auala se lua o loo faasaoina ai e le Alii Lona nuu mai puapuaga o o tatou taimi ma tali fesili nei. Afai e mafai, mafaufau i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Atonu e te ta’ua se aafiaga ma le perisitua, se fuaitau mai le Tusi a Mamona, se aafiaga i lau uarota po o le paranesi, ma isi mea faapena.

  • Ua faapefea ona fesoasoani lenei faataitaiga e te iloa atili ai le Faaola?

  • Na faapefea pe e mafai foi ona fesoasoani i faigata o aso e gata ai?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou tali.

aikona seminare Vaavaai mo ni auala e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa ma talisapaia mea uma ua faia e le Alii e fesoasoani ai ia i latou i tofotofoga ma faigata o aso e gata ai. O se tasi o auala e mafai ona e faia ai lenei mea o le faalogo ma le toto’a i mea e ta’u mai e tagata aoga ma ta’u mai mea e mafai ona aoao ai i tatou e faatatau i le uiga ma le natura o le Alii. (Mo se aoaoga faaopoopo e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia iloa ma lagonaina le alofa o le Alii, tagai “Fesoasoani i Tagata Aoao e Faamalosia o Latou Sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso” i Tomai o le Atinaega o Faiaoga.)