Seminelí
Mōsese 7:22–47: Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa ʻĪnoké


“Mōsese 7:22–47: Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa ʻĪnoké,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Mōsese 7:22–47: Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa ʻĪnoké,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Mōsese 7; Lēsoni 17

Mōsese 7:22–47

Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa ʻĪnoké

Illustration depicting the City of Enoch being taken up.

Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ha meʻa-hā-mai ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní mei hono kuongá ki he Nofo Tuʻí. Naʻe ako ʻa ʻĪnoke ʻi ha founga maʻongoʻonga fekauʻaki mo e ʻofa fakataautaha ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia mo ha ngaahi potufolofola ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻo e Tamai Hēvaní. Te nau lava foki ʻo kole ki he mātuʻá pe kau taki pe ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá ke vahevahe ha ngaahi aʻusia pe ngaahi potufolofola mo kinautolu. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke omi mateuteu ke vahevahe.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fāifeinga ke ongoʻi e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá

Ke teuteuʻi e kau akó ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Hono ʻulungāngá, lau pe fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení:

ʻOku fifili ʻa Kēlepi pe ʻoku tokanga pē ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻoku nau fai e meʻa ʻoku totonú.

ʻOku hohaʻa ʻa Souī naʻa ʻoku houhau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi fili ʻoku fai ʻe ha taha ʻoku ofi kiate ia. ʻOkú ne hohaʻa naʻa fiemaʻu ke Ne tauteaʻi kinaua.

ʻOku ʻikai fakakaukau ʻa ʻOlivia kuó ne ʻosi ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā e ʻuhinga ka ongoʻi pehē ai ʻa e kakaí ni?

Fili ha taha ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení ke fakalaulauloto ki ai ʻi hoʻo hoko atu e lēsoni ko ʻení.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ongoʻingofua ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kotoa ʻo e lēsoni ko ʻení, poupouʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻe lava ʻo tokoni atu kapau naʻá ke maʻu ha ngaahi hohaʻa tatau?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní?

Fekumi ki ha tokoni mei he ʻEikí ke ke ʻiloʻi mo ongoʻi ʻEne ʻofa kiate koé pea mo ʻEne fānaú kotoa.

Ko e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĪnoke fekauʻaki mo kinautolu naʻe ʻikai ʻave ki he langí

Fakakaukau ke fakamatalaʻi fakanounou ʻeni ʻi he lea pē ʻaʻau:

Fakamanatu ange, naʻe fokotuʻu ʻe ʻĪnoke ʻa e kolo ko Saioné ʻo fakafou ʻi he tokoni mo e tataki ʻa e ʻEikí. Naʻe uouangataha ʻa e kakai ʻo Saioné ʻi he ʻEikí, naʻa nau moʻui ʻi he māʻoniʻoni, mo fetauhiʻaki (vakai, Mōsese 7:16–19). ʻI ha mata meʻa-hā-mai, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke te Ne ʻave ʻa e kakai ʻo Saioné ki he langí koeʻuhí ko ʻenau tuí mo e māʻoniʻoní (vakai, Mōsese 7:20–21). Naʻe “mamata foki ʻa ʻĪnoke ki hono toe ʻo e kakaí” (Mōsese 7:22), ʻo ʻuhinga ki he kakai naʻe toe ʻi he māmaní koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau muimui ki he Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Mōsese 7:23–26, ʻo kumi e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa ʻĪnoké.

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sētané?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo Sētané?

Ko e mamata ʻa ʻĪnoke ki he founga ʻoku tali ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e faiangahalá

Naʻe maʻu ʻe ʻĪnoke ha aʻusia ongo moʻoni ʻi heʻene mamata ki he ʻafio ʻa e ʻOtuá ki he kakai kuo nau fili ke talangataʻa kiate Iá.

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange naʻe mamata ʻa ʻĪnoke kia Sihova, pe ko Sīsū Kalaisi. Talu mei he Hinga ʻa ʻĀtamá, ko Sihova ʻoku hā mo fefolofolai mo e kau palōfitá. ʻI he ngaahi meʻa ko ʻení, ʻokú Ne faʻa folofola ai ʻo hangē ko Ia ʻa e Tamaí. ʻOku pehē ʻa e uouangataha ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻoku hanga ʻe he ngaahi ongo ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafofongaʻi foki ʻa e Tamaí. Ko ia ai, ʻe lava foki ʻe he meʻa ʻe ako ʻe he kau akó fekauʻaki mo e meʻa-hā-mai ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo ʻĪnoke mo Sihová, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní.

ʻI hono lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, mahalo te ke fie poupouʻi kinautolu ke nau lau māmālie, kiʻi taʻofi ʻo fakalaulauloto ki he meʻa ne nau laú, pea lau tuʻo lahi ʻa e ngaahi vēsí. ʻE lava ke tokoni ʻa e laukonga ʻi he founga ko ʻení ke fakaafeʻi ʻe he kau akó ʻa e Laumālié ke akoʻi lahi ange kinautolu fekauʻaki mo ʻenau Tamai Hēvaní.

Lau ʻa e Mōsese 7:28–33 pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni atu ke ke ʻiloʻi pea mahino lelei ange ai kiate koe ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakakaukau ke hiki ʻa e “Ko e ʻOtuá …” ʻi he palakipoé pea kole ki he kau akó ke fakaʻosi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻaki e meʻa ne nau akó. Poupouʻi ha ngaahi tali kehekehe. ʻE lava ke kau ʻi ha ngaahi tali ʻe niʻihi ʻa e:

  • ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate kitautolu (veesi 28–33).

  • naʻá Ne fakatupu ʻa e ʻunivēsí pea ʻoku ʻatā ia kiate kitautolu (veesi 30).

  • ʻoku angatonu, ʻaloʻofa mo angaʻofa (veesi 30).

  • naʻá Ne ʻomai ʻa e tauʻatāina ke filí (veesi 32).

  • ʻoku finangalo ke tau feʻofaʻaki (veesi 33).

  • ʻoku finangalo ke tau fili Ia (veesi 33).

ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, ʻe lava ke ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi hangē ko e:

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻuhingamālie ai kiate koe ʻa e foʻi moʻoni ko ia fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní?

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi e moʻoni ko iá ki he tokotaha ʻi he tūkunga naʻá ke filí? ʻE lava fēfē ke ne tokoniʻi koé?

ʻI hono fakaʻaongaʻi e aʻusia ʻa ʻĪnoké, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e Tamai Hēvaní mo e lahi ʻo ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Naʻá ne vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní:

Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland.  Photographed January 2018.

ʻI he lotolotonga ʻo ha mata meʻa-hā-mai fakaofo ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ne fakaava ai ʻa e langí ki heʻene vakaí, ʻi he mamata ʻa ʻĪnoke ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, naʻá ne tafoki ʻo hanga ki he Tamaí peá ne ofo ke vakai atu ʻokú Ne tutulu. Naʻá ne pehē ʻi he fifili mo e ofo ki he Tokotaha mālohi taha ʻi he ʻunivēsí: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke lava ai ke tangí?” …

ʻOku akoʻi lahi ange ʻe he fakatātā mālie ʻe taha ko iá ʻa e natula moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo laka hake ʻi hano toe lava ʻe ha faʻahinga feinga faka-teolosia ke fakamatalaʻi ia. …

He toki ʻīmisi fakangalongataʻa moʻoni ia ʻo e kau mai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí! He toki mamahi lahi moʻoni ia ʻi ha mātuʻa ʻi he ʻikai fili ʻe Heʻene fānaú Ia pe “ko e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá” kuó Ne ʻomí! [Loma 1:1]. He toki meʻa faingofua ke ʻofa ʻi ha taha ʻoku ʻofa fakataautaha mai kiate kitautolu! …

‘Oku ou fakamoʻoni fakataautaha ʻi he ʻahó ni ki ha ʻOtua moʻui ʻoku tokaimaʻananga fakataautaha, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau hingoá, fanongo mo tali e ngaahi lotú, mo mataʻi koloa ʻaki kitautolu ʻo taʻengata ko e fānau ʻo Hono laumālié. (”The Grandeur of God,” Liahona, Nov. 2003, 72)

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻe makehe kiate kinautolu mei he lea ʻa Palesiteni Hōlaní.

Fakakaukau ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi fehuʻí ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Fakaafeʻi foki kinautolu ke aleaʻi e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he ngaahi tūkunga ne nau fili ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. ʻI he tali ʻa e kau akó, lue takai ʻi he lokí pea fanongo ki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi talí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku tutulu ai ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau feʻofaʻaki aí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ka Ne tutulu ai maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fili ai ke muimui mo ʻofa ʻiate Iá?

  • Ko e hā ha ngaahi loi ʻoku fiemaʻu ʻe Sētane ke tau tui ki ai fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakakaukau ke fehuʻi ange pe ko e hā ne nau fanongo ai mei ha tokotaha ako ʻe taha ʻe ʻaonga ke vahevahe mo e kalasí kotoa. ʻOku lava heni ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi talí mo fepoupouʻaki foki ʻi heʻenau ngaahi talí. Te ke lava foki ʻo fakamahinoʻi ange ha ngaahi tali ʻaonga naʻá ke fanongo ki ai.

Ko e mamata ʻa ʻĪnoke ki he moʻui mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí

Naʻe fakahā leva ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ko e kakai ʻi he māmaní ʻa ia he ʻikai ke nau fakatomalá, te nau mate kinautolu ʻi ha lōmaki (vakai, Mōsese 7:34–44). Naʻe tangi ʻa ʻĪnoke. Naʻe fakafiemālieʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ʻo folofola ange, “Hanga hake ho lotó, peá ke fiefia, ʻo mamata” (Mōsese 7:44).

Lau ʻa e Mōsese 7:44–47, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ke fakafiemālieʻi ʻaki iá. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko e “Tokotaha Māʻoniʻoní” (veesi 45 mo e 47) ko ha huafa ia ʻo Sīsū Kalaisi.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻe hoko ai e mamata ki he ngaahi meʻá ni ke fiefia ai e laumālie ʻo ʻĪnoké? (veesi 47).

  • ʻOku hanga fēfē ʻe hono fekauʻi mai ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Tamaí?

Kapau ʻe tokoni, te mou lava ʻo aleaʻi ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, naʻa mo e kakai naʻe faiangahala pea mate ʻi he Lōmakí. Tokoni ke mahino ki he kau akó neongo naʻe mate ʻa e kau faiangahalá ʻi he Lōmakí pea pau ke nau mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ka te nau kei lava pē ʻo fakatomala ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí (vakai, Mōsese 7:38–39; 1 Pita 3:18–20).

Ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá

Ke fakaʻosí, fakaafeʻi e kau akó ke fekumi ki ha tokoni ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení. Pe, ko e fai ʻe he kau akó ha tohi ki ha taha ʻi heʻenau moʻuí ʻoku fiemaʻu ke ne ongoʻi ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Fai ha tohi ke tokoni ki he tokotaha ʻi he tūkunga naʻá ke fili ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fakakau ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohí:

  • Meʻa naʻá ke ako mei he Mōsese 7 fekauʻaki mo e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. Fakakau ha ngaahi kupuʻi lea pau pe ngaahi veesi ʻokú ke ongoʻi ʻe mātuʻaki mahuʻingamālie.

  • Ngaahi potufolofola kehe pe aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

  • Ngaahi fakakaukau kehe ʻokú ke pehē ʻe ala tokoni ki he tokotaha ko ʻení ke ne ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Fakaʻosi ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, aʻusiá mo e ngaahi ongó. Fakakaukau ke tānaki atu hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.