“Mōsese 6:1–39: Ko Hono Ui ʻo ʻĪnoké,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni maʻá e Faiako Seminelí (2026)
“Mōsese 6:1–39: Ko Hono Ui ʻo ʻĪnoké,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni maʻá e Faiako Seminelí
Sēnesi 5; Mōsese 6: Lēsoni 13
Mōsese 6:1–39
Ko Hono Ui ʻo ʻĪnoké
ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa ʻĪnoke ke ne malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki ha falukunga kakai faiangahalá, naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga. Naʻe tokoniʻi mo fakamālohia ia ʻe he ʻEikí ke ne lavaʻi ʻa e meʻa naʻá ne pehē he ʻikai ke ne lava ʻo faí. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e kau akó ke nau ongoʻi loto-falala ki he ʻEikí mo Hono mālohi ke tokoniʻi mo fakamālohia kinautolú.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi naʻe aʻusia ai ʻe he kakaí ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene tokoniʻi kinautolu ke nau ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa. Poupouʻi kinautolu ke kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ngaahi ongoʻi taʻefeʻunga
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ngaahi fakamatala hangē ko ʻení ʻi he palakipoé: He ʻikai ke u lava. ʻOku ʻikai ke u feʻunga. ʻOku fuʻu faingataʻa.
-
Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe ala aʻusia ai ʻe he toʻu tupú ʻa e faʻahinga ongo ko ʻení?
ʻE lava ke ke hiki ha lisi ʻi he palakipoé ʻo e ngaahi tūkunga ʻoku vahevahe ʻe he kau akó.
Fakakaukau ki ha tūkunga ʻi hoʻo moʻuí ʻe ala tupu ai haʻo ongoʻi taʻefeʻunga pe ongoʻi lōmekina. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:
-
ʻOkú ke ongoʻi loto-falala fēfē ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he tūkunga ko ʻení?
Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki honau ngaahi tūkungá ʻi heʻenau ako ʻa e uiuiʻi ʻo ʻĪnoke ke hoko ko ha palōfitá. Fakaafeʻi kinautolu ke fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatupulaki ʻenau loto-falala ki he malava ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi mo fakamālohia kinautolú.
Ko e aʻusia ʻe ʻĪnoke ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí
Hili ha ngaahi toʻu tangata siʻi meia ʻĀtama, naʻe moʻui ha taha ʻo hono hakó, ʻĪnoke, ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai loto-fefeka mo faiangahala. Lau ʻa e Mōsese 6:26–28, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻInoke ke ne faí.
-
Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai kapau ko ʻInoke koe? Ko e hā hono ʻuhingá?
Ke tokoni ke ako ʻe he kau akó ʻa e aʻusia ʻa ʻĪnoke mo e ʻEikí, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e laʻipepa tufa “Ko e Aʻusia ʻe ʻĪnoke ʻa e Mālohi ʻo e ʻEikí.” ʻE lava ke ngāueʻi ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá mo hanau hoa. Ke kehekehé, ʻe lava ke nau fakafetongi hoa hili ʻa e ʻekitivitī ako takitaha. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he laʻipepa tufá ke tokoni ki he kau akó ke ako fakataha mo e kalasí ʻa e aʻusia ʻa ʻĪnoké.
ʻOku fefaʻuhi ha kau ako ʻe niʻihi mo e ʻilo ʻo e founga ke kamata ʻaki ha fepōtalanoaʻaki ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí. ʻOku fakakau ʻi he laʻipepa tufá ha ngaahi fehuʻi alēlea. ʻE lava ke tokoni hono ʻoange ha ngaahi fehuʻi fealēleaʻaki hangē ko ʻení ke fakaangaanga ʻe he kau akó hono vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau ako ʻi he folofolá pe ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. (Ki ha ako lahi ange ʻi he alēleá ni, vakai ki he, “Poupouʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi moʻoni ʻoku nau akó” ʻi he Fakatupulaki Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.)
ʻOange ha taimi ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei heʻenau akó mo e fealeaʻakí, kau ai ʻa e ngaahi moʻoni ne nau ʻilo ʻi he ʻEkitivitī Ako 4. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e lea pē ʻanautolú, mahalo naʻe ʻilo ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau fakahoko faivelenga ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne ʻomi ha tokoni mo ha mālohi kiate kitautolu.
Ko e tokoni mo e ivi ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi ʻolungá, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga fakafolofolá pe fakaonopōní. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau (pe mamata) ʻi he sīpingá pea teuteu ke vahevahe ʻa e founga naʻe tokoniʻi mo fakamālohia ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ʻi he sīpingá. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa Nīfai mo hono fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá (vakai, 1 Nīfai 5:7–8; 7:16–18; 17:1–3; 18:1–4), nofo pōpula ʻa ʻAlamā mo hono kakaí (vakai, Mōsaia 24:10–22), pe ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10; 122:7–9). Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e sīpinga naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mei heʻene moʻuí ʻi he “Hoko ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni” (taimi 9:05 ki he 12:29). ʻOku maʻu ʻa e vitioó ni ʻi he ChurchofJesusChrist.org.
-
Kuó ke mamata pe aʻusia fēfē ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke foaki ha tokoni mo ha mālohi ʻi hoʻo moʻuí?
Fakakaukau ke vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia fakataautaha ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí.
Fakakaukauloto ki he meʻa kuó ke akó
ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako mo ongoʻi ʻi he ʻahó ni mei he folofolá, ʻiate kinautolu pē, pea mo e Laumālié. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke fai ai ʻení ko hono fakaʻaliʻali ʻa e fehuʻí ni pea ʻoange ha taimi ki he kau akó ke lekooti ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó.
-
Ko e hā kuó u ako pe ongoʻi ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e ʻEikí te ne lava ʻo tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi taʻefeʻunga, loto-foʻi, pe ʻikai mālohi feʻunga aí?
Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí mo e kalasí. Fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo Hono mālohi ke foaki mai ha ivi mo ha tokoni kiate kitautolú.