Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 Tīsema. “ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu”: Malakai


“14–20 Tīsema. ‘ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu’: Malakai” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“14–20 Tīsema. ‘ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

ko ha fakatātā ʻo Sīsū ʻi muʻa ʻi ha langi fetuʻuʻia

14–20 Tīsema: “ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu”

Malakai

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí ʻo fakafou mai he palōfita ko Malakaí, “Kuó u ʻofa kiate kimoutolu.” Ka ko e kakai ʻIsileli ne nau fuesia ʻo laui toʻu tangata ʻa e faingataʻá mo e nofo pōpulá, naʻa nau fehuʻi ʻo pehē, “Kuó ke ʻofa ʻi he hā kiate kimautolú?” (Malakai 1:2). Hili e meʻa kotoa pē ne foua ʻe ʻIsilelí, mahalo pē naʻa nau fifili pe ko honau hisitōliá ko ha talanoa moʻoni nai ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Hono kakai ʻo e fuakavá. ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi, ʻoku faingofua ange ke vakai ki ai ko ha talanoa ʻo e vaivai mo e angatuʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ‘i hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko iá, naʻe ʻikai pē ke teitei tuku e ʻofa mai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ne ngaohikovia ai ʻe he ngaahi foha ʻo Sēkopé honau tokoua ko Siosefá, naʻe kei fakahaofi pē kinautolu ʻe he ʻEikí mei he hongé (vakai, Sēnesi 45:4–8). ʻI he taimi ne lāunga ai ʻa ʻIsileli ʻi he toafá, naʻá Ne fafanga ʻaki kinautolu ʻa e maná (vakai, ʻEkesōtosi 16:1–4). Naʻa mo e taimi naʻe tafoki ai ʻa ʻIsileli ki ha ngaahi ʻotua kehé pea fakamoveteveteʻí, naʻe talaʻofa ange ʻa e ʻOtuá kapau te nau fakatomala, te Ne tānaki fakataha pea huhuʻi kinautolu “ʻi he ngaahi ʻaloʻofa lahi” (vakai, ʻĪsaia 54:7). Ko hono moʻoní, ko e Fuakava Motuʻá ko ha talanoa ia ʻo e faʻa kātaki, mo e ʻofa tuʻuloa ʻa e ʻOtuá. Pea ‘oku hoko atu e talanoá ni he ʻahó ni. Kuo hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, “ko e Laʻā ʻo e Angatonú,” ʻo hangē ko hono ui Ia ʻe Malakaí, “mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú” (Malakai 4:2). Ko Ia ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli he kuongamuʻá pea mo kitautolu kotoa.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange kau ki he tohi ʻa Malakaí, vakai ki he “Malakai” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Malakai 1–4

“Tafoki mai kiate au pea te u tafoki kiate kimoutolu.”

‘I he kuonga ʻo Malakaí, naʻe ʻosi toe langa ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e temipale ʻi Selusalemá, ka naʻe kei fie maʻu kinautolu ko e kakaí ke toe fokotuʻu honau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. ‘I hoʻo ako e tohi ʻa Malakaí, kumi e ngaahi fehuʻi naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí pe naʻa nau fakahoko kiate Iá. Fakakaukau ke fehu‘i loto pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi tatau (ʻoku fokotuʻu atu ʻi lalo ha ngaahi sīpinga) ke tokoni ke ke vakaiʻi hoʻo vā fetuʻutaki mo e ʻEikí pea ʻunuʻunu ofi ange kiate Iá.

  • Kuó u ongoʻi fēfē nai e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate aú? (vakai, Malakai 1:2).

  • ʻOku hanga nai ʻe heʻeku ngaahi foaki ki he ʻEikí ʻo fakalāngilangiʻi moʻoni Ia? (vakai, Malakai 1:6–11)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fie maʻu ai ke u “tafoki” ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 3:7).

  • ʻOku ou kaihaʻa nai mei he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga founga? (vakai, Malakai 3:8–11).

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻeku tōʻonga fakakaukau lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 3:13–15; vakai foki, 2:17).

Malakai 1:6–14

ʻOku kole ʻe he ʻEikí ha “feilaulau maʻa.”

ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e ngaahi foaki ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Malakai 1, ko e hā e meʻa ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí? Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi feilaulaú ni fekauʻaki mo e ngaahi ongo ne maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 1:13). Fakakaukau ke ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi foaki, pe ngaahi feilaulau, ʻokú ke fai ki he ʻEikí. Fakalaulauloto ki he meʻa takitaha ʻi he lisí pe ko e hā ha meʻa te ne ʻai ke hoko ia ko ha feilaulau “fakalielia” pe ko ha feilaulau “maʻa” (Malakai 1:7,11).

Malakai 3:8–12

fakaʻilonga seminelí
ʻOku fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻi heʻeku fakahaaʻi ʻeku tuí ʻaki ʻeku totongi vahehongofulú.

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻokú ne toki ʻilo pē ʻeni ʻokú ke totongi vahehongofulu. ʻOku ʻeke atu hoʻo kaungāmeʻá, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fai ai iá?” Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi hoʻo lau ʻa e Malakai 3:8–12. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu mei ai ʻe lava ʻo tokoni ke tali e fehuʻi ho kaungāmeʻá? Ko e hā mo ha toe meʻa te ke loto ke mahino ki ho kaungāmeʻá fekauʻaki mo e vahehongofulú? Ki ha tokoni lahi ange, te ke lava ʻo kumi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ko e “Vahehongofulú: Ko Hono Fakaava e Ngaahi Matapā ʻo e Langí” (Liahona, Nōvema 2023, 32–35), ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau totongi vahehongofulú?

  • Ko e hā ha meʻa te ne taʻofi ha taha mei heʻene totongi vahehongofulú, pea te tau ikunaʻi fēfē ʻa e ngaahi fakafeʻātungia ko iá?

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau totongi vahehongofulú?

Te ke lava foki ʻo vahevahe mo ho kaungāmeʻá ʻa e founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo totongi vahehongofulú. Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi he konga ʻoku ui ko e “Lēsoni Fika 1—Ngaahi Tāpuaki Mahuʻinga kae ʻIkai Fakatokangaʻi” ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí” (Liahona, Nōvema 2013, 17–18). ʻOku tau hoko nai ko e faʻahinga kakai fēfē ʻi heʻetau totongi vahehongofulú?

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí” (veesi 10)? Mahalo te ke lava ʻo sio ki tuʻa ʻi ha matapā luva pea fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e ngaahi matapā luvá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e “ngaahi matapā ʻo e langí” ko ha founga lelei ke fakamatalaʻi e founga ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau totongi vahehongofulú?

Ko e hā ʻa Sisū kia Siosefa Sāmita ʻi he Temipale Ketilaní

Meʻa-Hā-Mai ʻi he Temipale Ketilaní, tā fakatātā ʻa Gary Smith

Malakai 4:5–6

“Te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu.”

ʻI he taimi naʻe lea ʻaki ai ʻe Molonai ʻa e Malakai 4:5–6 kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne lau ia ka naʻe “kiʻi faikehekehe ia mei he meʻa ʻoku” ʻi he Tohi Tapú (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–39). Ko e hā e meʻa ʻoku fakalahi mai ʻe he kiʻi faikehekehe naʻe lau mai ʻe Molonaí ke mahino kiate koe ʻa e kikite ko ʻení? Hangē ko ʻení, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko hai ʻa e “ngaahi tamaí”? (vakai, Teutalōnome 29:13). Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kuo fai kiate kinautolu? (vakai, ʻĒpalahame 2:9–11). ʻOkú ke tokoni fēfē ke fakahoko e ngaahi talaʻofa ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke liliu ho lotó ki hoʻo ngaahi kuí? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ia ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Ke ʻilo lahi ange ki he haʻu ʻa ʻIlaisiaá mo e founga ʻoku fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení he ʻaho ní, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16 mo e D. Todd Christofferson, “Ko e Mālohi Faisilá” (Liahona, Nōvema 2023, 19–22). Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he haʻu ʻa ʻIlaisiaá?

Vakai foki, Gerrit W. Gong, “ʻOku ʻI Ai Hotau Hisitōlia Takitaha,” Liahona, Mē 2022, 43–46; “Liliu Homou Lotó,” Ngaahi Himí, fika 182; “The Sealing Power” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org.

3:38

The Sealing Power

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

fakaʻilonga ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Malakai 1:2

ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate au.

  • ʻE fēfē haʻo tali mo hoʻo fānaú ʻa e fehuʻi ʻi he Malakai 1:2—“Kuo ʻofa [ʻa e ʻEikí] ʻi he hā kiate kimautolú?” Fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku mou ʻiloʻi ai ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolú. Mahalo ʻe lava ke tā ʻe hoʻo fānaú ha ʻū fakatātā ʻokú ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa ʻEne ʻofá.

Fakakau mai e fānaú ʻi he fealēleaʻaki ʻi he ongoongoleleí. Kapau ʻokú ke akoʻi ha fānau iiki ange, mahalo ʻe fiemaʻu ke ke mohu founga ʻo fakakaukauʻi ha meʻa ke fakakau mai ai kinautolu ki hono aleaʻi ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke paasi holo ʻe hoʻo fānaú ha foʻi pulu; pea ʻi he taimi te nau puke ai e foʻi pulú, te nau lava ʻo vahevahe ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku nau ʻilo ai ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolú.

ongomātuʻa mo ha kiʻi tamasiʻi ʻoku nau sio ki tuʻa ʻi ha matapā sioʻata

Malakai 3:8–12

ʻE tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku totongi vahehongofulú.

  • Te ke tokoniʻi fēfē hoʻo fānaú ke nau ako ki he vahehongofulú? Te ke lava ʻo kole ange ke nau lau ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻe 10, hangē ko e koini ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní. Hili iá te nau lava ʻo fakamavaheʻi ha meʻa ʻe taha mei he toengá—ko e lahi ʻeni ʻo ʻetau vahehongofulu ʻoku foaki ki he ʻEikí. Fakatatau ki he Malakai 3:8–12, ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau totongi vahehongofulú? (vakai foki, “Ko e Palōfita ko Malakaí” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 171–72; “First Things First!” [vitiō], Gospel Library).

    0:58

    Malachi the Prophet

    1:23

    Fakamuʻomuʻa ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Muʻomuʻá!

  • ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e Malakai 3:10, te mou lava ʻo fakaafeʻi hoʻomou fānaú ke nau tuʻu ʻi ha veʻe luva ʻi he taimi te mou lau ai ʻa e kupuʻi lea “ngaahi matapā ʻo e langí.” Pe te ke huaʻi ha vai ki ha ipu kae ʻoua kuo fonu mahuohua ke fakatātaaʻi ʻa e kupuʻi lea “ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.” Talaange ki he fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo totongi vahehongofulú. ʻE lava ke tā ʻe hoʻo fānaú ha ʻū fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení pea tautau kinautolu ʻi he veʻe luva homou ʻapí pe ofi ki ai.

Malakai 4:5–6

Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke liliu hotau lotó ki hotau ngaahi fāmilí.

  • ʻE lava ke kumi ʻe hoʻo fānaú ʻi he Malakai 4:5–6, ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻeni fekauʻaki mo e kikite ʻa Malakaí: Ko hai naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne fekauʻi maí? Ko e fē ʻa e taimi naʻá Ne pehē ai ʻe haʻu ʻa e tokotahá ni? Ko e hā e meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe fai ʻe he tokotahá ni? Ko e hā e ʻuhinga ʻe fiemaʻu ai ke haʻu ʻa e tokotaha ko ʻení? Naʻe fakahoko ʻi fē ʻa e kikite ko ʻení? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16).

  • Ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻi he Malakai 4:5, te ke lava foki ʻo toe vakaiʻi ʻa e “Ko Hono Foaki ‘a e [Lakanga Fakataulaʻeikí] kia Siosefa mo ‘Ōlivá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, 26–30. ʻE lava ke tokoni ha foʻi hiva hangē ko e “The Hearts of the Children” (Children’s Songbook, 92) ki hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ke haʻu ʻa ʻIlaisiaá. Te ke lava foki ʻo ʻaʻahi ki he FamilySearch.org/discovery, ko e polokalama FamilySearch Tree, pe ko e kiʻi tohi Ko Hoku Fāmilí ki ha ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koe mo hoʻo fānaú ke liliu homou lotó ki hoʻomou ngaahi kuí.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ko ha fefine ʻokú ne taʻataʻalo ʻaki ha holoholo hinehina

Mourning’s Hosanna, tā fakatātā ʻa Rose Datoc Dall. ʻOku tuʻu ha fefine ko Mōningi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻoku takatakai ʻiate ia ʻa ʻene ngaahi kuí. ʻOkú ne fakafiefiaʻi hono fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpula fakalaumālié.

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻOku tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku totongi vahehongofulú