“7–13 Tīsema. ‘Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”: Hakeai 1–2; Sākalaia 1–4; 7–14,’ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“7–13 Tīsema. ‘Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuá 2026
Temipale Laie Hawaii
7–13 Tīsema: “Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”
Hakeai 1–2; Sākalaia 1–4; 7–14
Hili ha ngaahi ta‘u lahi ʻo e nofo pōpulá, naʻe fakangofua ha kulupu ʻo e kakai ʻIsilelí, mahalo ne kau ai e ongo palōfita ko Hakeai mo Sākalaiá, ke nau foki ki Selusalema. Naʻe manatuʻi ʻe ha niʻihi ʻi he kulupú ni ʻa e fōtunga ʻo e temipalé kimuʻa pea fakaʻauhá. Kiate kinautolu ne nau fifili pe ʻe toe tatau nai ia mo e “fale [ʻo e ʻEikí] ʻi hono ʻuluaki nāunaú” (Hakeai 2:3), naʻe lea ʻaki ʻe Hakeai ʻa e ngaahi lea fakalotolahi ʻa e ʻEikí: “Ke mou mālohi, ʻa e kakai kotoa pē ʻo e fonuá, pea ngāue, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí]: he ʻoku ou ʻiate kimoutolu, … ʻoua te mou manavahē.” “Te u fakafonu ʻa e falé ni ʻi he nāunau, … pea te u foaki ʻa e melinó ki he potú ni” (Hakeai 2:4–5, 7, 9).
Ka na‘e ʻikai ko e temipale māʻoniʻoní pē naʻe fie maʻu ke toe langá. Naʻe maumau fakalaumālie e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻi ha ngaahi founga lahi. Pea ko hono toe langa hake ha kakai māʻoniʻoní naʻe fiemaʻu ki ai ha meʻa lahi ange ʻi hono tā pē ʻo e maká mo fokotuʻutuʻu kinautolu ke langa ʻaki ha fale māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ia kuo pau ke tohitongi ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí” ʻo ʻikai ʻi ha holisi pē ʻo e temipalé, pe ʻi he “fafangu ʻi he fanga hōsí” mo e “kulo kotoa pē ʻi Selusalema” (Sākalaia 14:20–21). Kuo pau foki ke tohitongi ia ʻi he loto kotoa pē.
Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he ongo tohi ʻa Hakeai mo Sākalaiá, vakai ki he “Hakeai” mo e “Sākalaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
“Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá.”
Na‘e lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke fakahoko ke toe langa ʻa Selusalemá. Ka naʻe ʻosi ha taʻu nai ʻe 15 mei he foki mai ʻa e kakai ʻIsilelí, naʻe ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí koeʻuhí ko e ʻikai ke nau fakamuʻomuʻa hono toe langa ʻo e temipalé (vakai, Hakeai 1:2–5; vakai foki, ʻĒsela 4:24). ʻI hoʻo lau ʻa e Hakeai 1; 2:1–9, fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi nunuʻa naʻe fehangahangai mo e kakai ʻIsilelí koeʻuhí ko e teʻeki ai ke nau fakaʻosi ʻa e temipalé?
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu kapau te nau fakakakato e langa ʻa Hono falé?
-
Ko e hā e pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻau ʻi he Hakeai 1:5–7? Te ke fakafenāpasi fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá mo e ʻEikí? Ko e fē ha taimi kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?
Naʻe fehangahangai ʻa e Kāingalotú he kamata maí mo ha tūkunga tatau mo e kakai ʻIsilelí ʻi he kuonga ʻo Hakeaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he ongo sīpinga ko ʻení fekauʻaki mo e ongo ʻa e ʻEikí ki he ngaahi temipalé?
Vakai foki, Dale G. Renlund, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Koloa Mahuʻingá,” Liahona, Nōvema 2023, 96–99; Terence M. Vinson, “Kau Ākonga Moʻoni ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, Nōvema 2019, 9–11; “ʻOku Fakaʻofoʻofa ʻa e Fale ʻo e ʻEikí,” Ngaahi Himí, fika 181; “Provo City Center Temple Completed” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org.
Provo City Center Temple Completed
‘E lava ke fakamāʻoniʻoniʻi au ʻe he ʻEikí.
ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā hono mahuʻinga ʻo hono tohitongi e “māʻoniʻoni ki he ʻEikí” ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Sākalaia 14:20? (vakai foki, ʻEkesōtosi 28:36–38). Ko e hā hono mahuʻinga ʻo hono tohitongi ia ʻi he ngaahi temipalé he ʻaho ní? Ko e hā nai hono ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea ko ʻení? Te ke lava fēfē ʻo ʻai ke hoko ʻa e māʻoniʻoní ko ha konga ia ʻo hoʻo moʻui fakaʻahó? Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau e ngaahi fakaafe ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni ange ʻi he Sākalaia 1:1–6; 3:1–7; 7:8–10; 8:16–17.
Te ke lava foki ʻo lau ʻa e Sākalaia 2:10–11; 8:1–8; 14:9–11, 20–21 ke ako ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi ha ʻaho he kahaʻú ʻi he taimi te tau nofo kotoa ai mo e ʻEikí ʻi ha tuʻunga ʻo e māʻoniʻoní. Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe ʻi he meʻa-hā-mai ʻa Sākalaia ki he kahaʻu ʻo Selusalemá? Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo ʻi heni te ke loto ke sio ki ai ʻi ho koló? Te ke lava fēfē ʻo mateuteu ke moʻui ʻi he ngaahi tūkunga naʻe fakamatalaʻi ʻe Sākalaiá?
“Vakai, ʻoku haʻu ho Tuʻí kiate koe, ʻoku angalelei ia, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e fakamoʻuí; ʻokú ne angavaivai, pea ʻoku heka ki he ʻasí” (Sākalaia 9:9). Hū Lāngilangiʻia, tā fakatātā ʻa Harry Anderson
Sākalaia 9:9–11; 11:12–13; 12:10; 13:6–7; 14:1–9
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí.
ʻOku fakamatala ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa Sākalaiá ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní pea mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻa Sākalaiá, fakataha mo ha ngaahi folofola ʻoku fekauʻaki mo hono fakahoko kinautolú. ʻI hoʻo ako e ngaahi potufolofolá ni, ʻeke pē kiate koe: Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?
-
Sākalaia 9:9–11 (vakai, Mātiu 21:1–11; 1 Pita 3:18–19)
-
Sākalaia 11:12–13 (vakai, Mātiu 26:14–16; 27:1–7)
-
Sākalaia 12:10 (vakai, Sione 19:37; Fakahā 1:7)
-
Sākalaia 13:6–7; 14:1–9 (vakai, Mātiu 26:31; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:47–53)
ʻOkú ke pehē naʻe mei fēfē nai kapau naʻá ke ʻi he lotolotonga ʻo e kakai naʻa nau talitali lelei ʻa Sīsū ki Selusalemá ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Sākalaia 9:9–11? Te ke talitali fēfē Ia ki hoʻo moʻuí, ʻapí, mo ho koló?
Vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mīsaiá,” Gospel Library; “Ko e Hū Ikuna ʻa e ʻEikí ki Selusalemá” (vitiō), Gospel Library; Ronald A. Rasband, “Hōsana ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá,” Liahona, Mē 2023, 108–12.
Ko e Hū Ikuna ʻa e ʻEikí ki Selusalemá
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
“Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá.”
-
ʻI hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e ngaahi konga ʻo e Hakeai 1:2–5, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai hoifua ai ʻa e ʻEikí ki he kakaí. Kole ki he fānaú ke fili ha kupuʻi lea mei he veesi 6 pea tā hano fakatātā. Te nau lava ʻo fakaʻaliʻali ia kiate kinautolu pea mateʻi pe ko e hā ʻa e kupuʻi lea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakatātā takitaha. ʻI he taimi ʻoku tau fakamoleki ai ha taimi ki he ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻikai finangalo ki ai e ʻEikí, ʻoku tatau fēfē nai ia mo e kai kae ʻikai mākoná? Te mou lava ʻo fetalanoaʻaki ki he founga te mou lava ai ʻo tuku ha taimi ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki he ʻEikí.
-
Te ke lava foki ʻo lau ki hoʻo fānaú ʻa e veesi 8 pea fakaafeʻi ke nau fakakaukau ʻoku nau “ʻalu hake ki he moʻungá,” “ʻomi [ha] ʻakau,” pea “langa ʻa e fale [ʻo e ʻEikí].” Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa te nau fai ʻi ha ʻaho angamaheni, ʻo kau ai e ngaahi meʻa kuo kole ange ʻe he ʻEikí ke nau fakahokó. Kole ki hoʻo fānaú ke “fakakaukau ki [honau] ngaahi ʻaluʻangá” ʻaki hono siakaleʻi e ngaahi meʻa ʻe ala folofola ange ʻaki ʻe he ʻEikí ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻenau lisí.
Faiako fakatefito ʻi ʻapí. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku totonu ke hoko ʻa e ʻapí ko e “[uho] [ʻo] hono ako ʻo e ongoongoleleí” (“Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona, Nōvema 2018, 113). ʻI hoʻomou ako fakafāmili ʻa e faleʻi ʻa Hakeai ke “fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá,” te mou lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e founga ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻui fakafāmilí.
ʻE lava ke tokoni hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ke u hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
-
Naʻe mamata ʻa Sākalaia ʻi ha vīsone ki ha taulaʻeiki lahi, ʻa ia naʻá ne “kofu ʻaki … [ha] ngaahi kofu fakalielia” (Sākalaia 3:3). Naʻe ʻoange ʻe ha ʻāngelo hano vala maʻa. Te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻaki haʻamou lau fakataha ʻa e Sākalaia 3:1–7 pea talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vala ʻulí mo e vala maʻá. ʻE anga fēfē haʻatau maʻa mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻo aʻu pē ki he ʻosi hotau papitaisó? ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ke tau “ʻaʻeva ʻi [he] ngaahi hala [ʻo e ʻEikí]”?
-
Te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo sio ki ha fakatātā ʻo ha papitaiso, hangē ko ia ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau tui vala hina ai ʻi hotau papitaisó? Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e papitaisó, hangē ko e “ʻI Heʻeku Papitaisó” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 53); ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he foʻi hivá fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke tau papitaisó?
Sākalaia 9:9–11; 11:12; 13:6–7
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí.
-
Mahalo ʻe loto hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ki he meʻa naʻe kikiteʻi ʻi he Sākalaia 9:9, ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū ki Selusalema lolotonga e uike fakaʻosi ʻo ʻEne moʻui fakamatelié. Ke tokoni ki hení, fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe hokó, hangē ko ia ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení. Te ke lava foki ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e “Ko e Hāʻele ʻa e Fakamoʻuí ki Selusalemá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 110–12). ʻE lava ke tuhu hoʻo fānaú ki he kakai ʻi he fakatātaá ʻoku nau “fiefia lahí” Ko hai ʻa e Tuʻi ʻi he Sākalaia 9:9? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau houngaʻia ai ʻiate Iá?
1:35Chapter 44: The Savior Goes to Jerusalem
-
Fakakaukau ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi kikite meia Sākalaiá mo e ngaahi veesi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻokú ne fakamatalaʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi kikité. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi: Sākalaia 9:9 mo e Mātiu 21:5–9; Sākalaia 9:11 mo e 1 Pita 3:18–19; Sākalaia 11:12 mo e Mātiu 26:14–16; Sākalaia 13:7 mo e Mātiu 26:31. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi veesi ko ʻení?
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.