Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale Fehikitakí mo e Feilaulaú


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale Fehikitakí mo e Feilaulaú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“Ko e Fale Fehikitakí mo e Feilaulaú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

Ko e Fale Fehikitakí mo e Feilaulaú

ʻI heʻetau lau e Fuakava Motuʻá, ʻoku tau faʻa maʻu ai ha ngaahi potufolofola lōloa kau ki he ngaahi meʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga ki he ʻEikí ka ʻoku ʻikai ke ngali mahuʻinga ia kiate kitautolu he ʻahó ni. Ko e ʻEkesōtosi 25–30; 35–40 mo e Levitiko 1–9; 16–17 ko ha ngaahi sīpinga ia. ʻOku fakamatalaʻi fakaʻauliliki ʻe he ngaahi vahe ko ʻení e fale fehikitaki ʻi ʻIsilelí ʻi he maomaonganoá mo e ngaahi feilaulau ne fakahoko ʻaki e fanga monumanú. Ko e fale fehikitakí ko ha temipale ne hikihiki holo pē, ko e ʻafioʻanga ia ʻo e ʻEikí he lotolotonga Hono kakaí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai hotau ngaahi temipale ʻo e onopōní mo e fale fehikitaki ʻo ʻIsilelí, ka ʻoku ʻikai ke nau tatau ʻaupito mo hono fakamatalaʻi mai ʻi he ʻEkesōtosí. ʻOku ʻikai foki ke tau tamateʻi ha fanga monumanu ʻi hotau ngaahi temipalé—naʻe fakangata ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí hono feilaulau ʻaki ʻo e monumanú he taʻu ʻe 2,000 kuohilí. Ka neongo ʻa e ngaahi faikehekehe ko ʻení, ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he ʻahó ni ʻa e laukonga fekauʻaki mo e ngaahi founga lotu ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, tautautefito kapau te tau vakai kiate kinautolu ko ha kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ko ha founga “ke [fakamālohia] ʻenau tui kia Kalaisí” (ʻAlamā 25:16). ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e fakataipe ʻo e fale fehikitakí mo e feilaulau ʻaki e monumanú, te tau lava foki ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie te ne fakamālohia ʻetau tui kia Kalaisí.

Ko hono ʻomi ʻe he kau ʻIsilelí ha lami ki he fale fehikitakí

Feilaulauʻi ʻo ha Lami, tā ʻa Robert T. Barrett

ʻOku Fakamālohia ʻe he Fale Fehikitakí ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻI he taimi ne fekauʻi ai ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ke langa ha fale fehikitaki ʻi he ʻapitanga ʻo e kau ʻIsilelí, naʻá Ne fakahā hono taumuʻá: “koeʻuhí ke u nofo ʻiate kinautolu” (ʻEkesōtosi 25:8). Naʻe fakafofongaʻi ʻe he puha ʻo e fuakavá ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he loto fale fehikitakí—ʻa ia ko ha kiʻi puha papa, ne ʻaofi ʻaki e koula, ʻoku ʻi ai e lekooti ʻoku hiki ai e fuakava ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí. Naʻe tauhi ʻa e ʻaʻaké ʻi he loki toputapu taha ʻi lotó, naʻe fakamavahevaheʻi ia mei he toenga ʻo e fale fehikitakí ʻaki ha puipui. ʻE lava ke fakataipe ʻe he veili ko ʻení ʻetau mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ko e Hingá, pea pehē ki heʻetau foki kiate Iá—ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí.

Makehe meia Mōsesé, ko e tokotaha pē ʻoku tau ʻilo ne lava ke hū ki he “potu toputapu ʻaupitó” (ʻEkesōtosi 26:34)—ʻa ia ko e taulaʻeiki lahí. Hangē pē ko e kau taulaʻeiki lahi kehé, naʻe pau ke ne ʻuluaki kaukau mo tākai pea tui ha kofu māʻoniʻoni ko e fakataipe ia hono lakangá. ʻOku fakahoko tuʻo taha he taʻu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻi he ʻaho ʻoku ui ko e ʻAho ʻo e Fakaleleí, ha feilaulau maʻá e kakaí kimuʻa peá ne toki hū toko taha ki he fale fehikitakí. Te ne tutu ha meʻa namu lelei ʻi he veilí. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he kohu namu kakala ʻoku ʻalu hake ki he langí ʻa e aʻu hake e ngaahi lotu ʻa e kakaí ki he ʻOtuá. ʻE hū atu leva e taulaʻeiki lahí ʻi he puipui ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakataipe ʻaki e puha ʻo e fuakavá, mo e toto ʻo e monumanu naʻe feilaulauʻí.

ʻI hoʻo ʻilo kia Sīsū Kalaisi mo hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻokú ke lava nai ʻo vakai ki he founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he fale fehikitakí ki he Fakamoʻuí? Hangē pē ko hono fakafofongaʻi ʻe he puha ʻo e fuakavá ʻi loto he fale fehikitakí ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga Hono kakaí, naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo Hono kakaí. Hangē pē ko e taulaʻeiki lahí, ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu mo e ʻOtua ko e Tamaí. Naʻá Ne fakalaka atu he veilí ke fakahoko ha taukapo maʻatautolu ʻaki hono feilaulauʻi moʻoni Hono taʻataʻá.

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi konga ʻo e fale fehikitaki ʻo ʻIsilelí ʻe ngali ongo angamaheni kiate koe, tautautefito kapau naʻá ke ʻosi hū ki he temipalé ʻo maʻu ho ngaahi ouaú. Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí—ko Hono ʻafioʻanga ʻi he lotolotonga ʻo Hono kakaí. Hangē pē ko e potu toputapu taha ʻo e fale fehikitakí, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he loki silesitiale he temipalé ʻa e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke ʻuluaki fufulu mo pani kitautolu pea tau toki hū ki ai. ʻOku tau tui ha vala ʻoku toputapu. ʻOku tau fai ha ngaahi fuakava. ʻOku tau lotu ʻi ha ʻōlita ʻa ia ʻoku ʻalu hake ai e ngaahi lotú ki he ʻOtuá. Pea tau toki hū atu leva he veilí ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Mahalo ko e faitatau mahuʻinga taha ʻi he ngaahi temipale ʻo ʻonopōní mo e fale fehikitaki ʻo e kuonga muʻá, kapau ʻe mahino lelei, ko hono fakamālohia ʻe tau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau houngaʻia moʻoni ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. ʻOku finangalo e ʻOtuá ke hū kotoa ange ʻEne fānaú ki Hono ʻaó; ʻokú Ne fiemaʻu “ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki,” mo e kau taulaʻeiki fefine (ʻEkesōtosi 19:6). Ka ʻoku hanga heʻetau angahalá ʻo taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻo e tāpuaki ko iá, he ʻoku “ʻikai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ʻe nofo mo e ʻOtuá” (1 Nīfai 10:21). Ko ia ai naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa Sīsū Kalaisi, ko hotau “taula‘eiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó” (Hepelū 9:11). Naʻá Ne vaheʻi e veilí maʻatautolu mo fakaivia kotoa e kakai ʻa e ʻOtuá ke “haʻu mālohi ai ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá” (Hepelū 4:16).

ʻI he ʻaho ní, ko e taumuʻa ʻo e ngaahi temipalé ʻoku lahi ange ia ʻi he maʻu pē e hakeakiʻí maʻa kitautolú. Hili hono maʻu hotau ngaahi ouaú pea fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, te tau lava ʻo fakafofongaʻi ʻetau ngaahi kuí mo maʻu e ngaahi ouaú maʻanautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku malava pē ke tau hangē ko e taulaʻeiki lahi ʻo e kuonga muʻá—mo e Fungani Taulaʻeiki Lahí—ʻo fakaava e halá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

ʻOku Fakamālohia ʻe he Feilaulaú ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku akoʻi mālohi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakaleleí mo e fakakaungāmeʻa leleí ʻi he ngāue fakakuongamuʻa hono feilaulau ʻaki e fanga monumanú, ʻa ia naʻe ʻosi fakahoko fuoloa pē ia kimuʻa he fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakahoko ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha feilaulau. Naʻe mahino kiate kinaua ko hono fakataipe ʻeni ki he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí. Pea naʻá na akoʻi ʻeni ki heʻena fānaú.

Mahalo ne ngali fakamamahi e fakataipe ʻo hono feilaulau ʻaki e monumanú tautefito ki he ʻAho Fakalelei ʻo ʻIsilelí he kuonga muʻá (“Yom Kippur” i he lea faka-Hepeluú). Naʻe fakamatalaʻi ʻa e kātoanga fakataʻu ko ʻení ʻi he Levitiko 16:30: “[ʻI he ʻaho ko iá] ʻe fai ʻe he taulaʻeikí ke fakalelei maʻamoutolu, ke fakamaʻa ʻa kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻa mei hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí].” ʻOku fakaʻatā ʻe he meʻá ni ke nofo e ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. Naʻe fakahoko e fakalelei ko ʻení ʻi ha ngaahi kātoanga kehekehe. ʻI ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, naʻe tamateʻi ha kosi ko ha feilaulau maʻá e angahala ʻa e kakaí, pea ʻave ʻe he taulaʻeiki lahí e toto ʻo e kosí ki he feituʻu toputapu tahá. Kimui ai, naʻe hilifaki ʻe he taulaʻeiki lahí hono nimá ki he kosi moʻuí ʻo vete ki ai e ngaahi angahala ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí—ʻo fakataipe ai hono tuku atu e ngaahi angahalá ki he kosí. Naʻe tuli leva e kosí mei he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻI he ngaahi ouaú ni, naʻe fakataipe ʻe he kosí ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi heʻene toʻo kiate ia e angahala ʻa e kakaí. He ʻikai ke teitei fakangofua e angahalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke fakaʻauha pe kapusi kituʻa e kau faiangahalá, ka naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻomi ha founga ʻe taha—ʻo ʻikai ko hono tamateʻi pe kapusi ki tuʻa e kosí. “Pea ʻe fua ʻe he kosí ʻenau ngaahi hia kotoa pē.” (Levitiko 16:22).

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he fakataipe ʻo e ngaahi ouaú ni e founga kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke tau foki ai ki Hono ʻaó—ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Kuo hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí,” naʻa mo e “hia ʻatautolu kotoa pē” (ʻĪsaia 53:4, 6). Naʻá Ne fetongi hotau tuʻungá, foaki ʻEne moʻuí ke totongi ʻetau angahalá, mo ikunaʻi e maté ʻi Heʻene Toetuʻú. Ko e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e “fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi; ʻio, kae ʻikai ko ha feilaulau ʻaki ha tangata, pe ha manu” ka ko “ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata” (ʻAlamā 34:10). Naʻá Ne fakakakato e meʻa kotoa pē ne tuhu ki ai e ngaahi feilaulau ʻo e kuonga muʻá.

Ko hono fua ʻe Sīsū ʻa e kolosí

ʻI he ʻuhinga ko ʻení, hili e kakato ʻEne feilaulaú, naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Pea ʻe ʻikai te mou toe feilaulau ʻaki kiate au ha toto kuo lilingi; ʻio, ʻe fakangata … hoʻomou ngaahi feilaulaú. … Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:19–20).

Ko hoʻo maʻu pē ha ngaahi potufolofola ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú pea mo e fale fehikitakí (pe kimuí ni mai, ko e temipalé)—pea te ke ʻilo ʻoku lahi ʻaupito ia—manatuʻi ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e meʻá ni kotoa ke fakamālohia hoʻo tui ki he Mīsaia ko Sīsū Kalaisí. Fakafehokotaki ʻa e meʻa ʻokú ke lau mo akó ki hoʻo moihū ʻi Hono falé. Tuku ke tafoki homou lotó mo e ʻatamaí kiate ia. Fakalaulauloto ki he meʻa kuó Ne fakahoko ke fakafoki mai koe ki he ʻao ʻo e ʻOtuá—pea mo e meʻa te ke fai ke muimui ai kiate Iá.