“20–26 ʻEpeleli. ‘Te Mau Fai ʻa ia Kotoa Pē Kuo Folofola Ki Ai ʻa [e ʻEikí]’: ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“20–26 ʻEpeleli. ‘Te Mau Fai ʻa ia Kotoa Pē Kuo Folofola Ki Ai ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
Mōsese mo e Ongo Maka Lafalafá, tā ʻa Jerry Harston (fakaikiiki)
20–26 ʻEpeleli: “Te Mau Fai ʻa ia Kotoa Pē Kuo Folofola Ki Ai ʻa [e ʻEikí]”
ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34
Neongo naʻe lāunga mo veiveiua e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he kuohilí, ka ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe Mōsese ʻa e fonó mei he talalo ʻo e Moʻunga ko Sainaí, naʻa nau fai e fuakavá ni: “Ko e meʻa kotoa pē kuo folofola ki ai ʻa [e ʻEikí], pea te mau talangofua” (ʻEkesōtosi 24:7). Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ki he moʻungá, ʻo tala kiate ia ke ne langa ha fale fehikitaki “koeʻuhí ke u nofo ʻiate kinautolu” (ʻEkesōtosi 25:8).
Ka ʻi he kei ʻi he funga moʻungá ʻa Mōsesé ʻo ako e founga ke lava ai e kau ʻIsilelí ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ne ngaohi ʻe he kau ʻIsilelí ʻi lalo he moʻungá ha tamapua koula ke nau hū ki ai. Hili pē ʻa e palōmesi ke “ʻoua naʻa maʻu mo au ha ʻotua kehé,” naʻa nau “afe [vave] leva” mei heʻenau palōmesí (ʻEkesōtosi 20:3; 32:8; vakai foki, ʻEkesōtosi 24:3). Ko ha foʻi maliu ia ne fakafokifā, ka ʻoku tau ako mei he meʻa kuo hokó ʻoku malava ke ikunaʻi e tuí mo e tukupaá ʻe he ʻikai faʻa kātakí, tailiilí, pe veiveiuá. ʻI heʻetau fekumi ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fakalotolahi ke tau ʻiloʻi naʻe ʻikai pē ke foʻi e ʻEikí ʻi he kau ʻIsileli ʻo e kuongamuʻá pea he ʻikai ke Ne foʻi ʻiate kitautolu mo e kakai ʻoku tau ʻofa aí—he ʻokú Ne “ʻaloʻofa mo ʻofa maʻataʻatā, ʻoku kātaki fuoloa, pea mo mohu ʻi he angalelei mo e moʻoni” (ʻEkesōtosi 34:6).
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Ko e kakai fuakava ‘a e ʻEikí ko ha koloa ia kiate Ia.
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻI he Fuakava Motuʻá, ko e foʻi lea faka-Hepelū ne liliu mei ai e makehé ko e segullah, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko e ʻkoloa mahuʻinga,’ pe ʻmataʻikoloa.’ … Ko hono ʻiloʻi ko ia kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko ʻene kakai makehé, ʻoku kau ia ʻi he fakahīkihiki māʻolunga tahá” (“Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 34). ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní ʻa e anga hoʻo mahino ki he ʻEkesōtosi 19:3–6? Kuo fakahā fēfē ʻe he ʻEikí ʻokú Ne mataʻikoloa ʻaki koe?
‘Oku fiemaʻu ʻa e teuteú ki hono maʻu e ngaahi aʻusia toputapú.
Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese naʻe fiemaʻu ke mateuteu ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí kimuʻa pea nau toki lava ʻo “fakafetaulaki atu ki he ʻOtuá” (ʻEkesōtosi 19:10–11, 17) mo tauhi ha fuakava mo Ia (vakai, ʻEkesōtosi 19:5). ʻOkú ke teuteu fēfē ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie, kau ai ʻa e sākalamēnití mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé? Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau mateuteú? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako ʻo kau ki he mateuteú mei he Luke 6:12–13; ʻĪnosi 1:2–6; ʻAlamā 17:2–3?
Ko e moʻunga ʻeni ʻi ʻIsipite ʻoku pehē ʻe he tukufakaholó ko e Moʻunga Sainaí.
ʻOku ʻomi ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki.
Lolotonga e fakataha mai ʻa e kau ʻIsilelí ki he moʻunga Sainaí, naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne foaki mai e Fekau ʻe Hongofulú (vakai, Teutalōnome 4:12–13). Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko e ngaahi fekau pē ʻeni ʻa e ʻOtuá—ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fekau lahi kehe ʻi he folofolá. Ko ia ʻi hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 20:1–17, ʻeke pē kiate koe ʻa e ʻuhinga naʻe fakamamafaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fekau ko ʻeni ʻe hongofulú. Ko ha sīpinga ʻeni ʻo ha tēpile te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo fakalaulauloto ki hono mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi hoʻo moʻuí:
|
Fekaú |
ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke u … |
Ko e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki e fekau ko ʻení |
|---|---|---|
-
ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ko ʻeni ʻe hongofulú ke ke tauhi ai ʻa e ongo fekau lalahi ʻe ua naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻi he Mātiu 22:34–40?
-
Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe ala ʻahiʻahiʻi koe ke ke fakamuʻomuʻa ia ʻi he ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke mamata ai ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻo e ʻOtuá?
-
Ko e hā haʻo tali ki ha taha ʻokú ne pehē naʻe ʻomi ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi he kuonga muʻá pea ʻoku ʻikai toe ʻi ai hano ʻaonga ʻi he ʻahó ni? Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei hoʻo moʻuí te ke vahevahe ko ha konga hoʻo talí? ʻOku tokoni fēfē ʻa e himi “ʻOku Kei Ngangatu” (Ngaahi Himí, fika 59) ki hoʻo fakamatalaʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki he niʻihi kehé?
-
Kuo fakahoko fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ʻi he ʻEkesōtosi 20:6 ʻi hoʻo moʻuí?
Vakai foki, “Ko e Fekau Lahí—ʻOfa ki he ʻEikí,” ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 43–51; Dallin H. Oaks, “ʻIkai mo ha ʻOtua Kehe,” Liahona, Nōvema 2013, 72–75; Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Ngaahi Fekaú,” Gospel Library.
ʻI hono fai ha ngaahi fuakavá ʻoku fakahaaʻi ai ʻeku loto ke talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá.
ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 24:3–8, fakakaukau ki he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá. Neongo naʻe kau ʻi he fuakava ʻa ʻIsilelí ha ngaahi ouau ʻoku kehe mei he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻaho ní, ka te ke lava ʻo fakatokangaʻi ha ngaahi faitatau. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻasi ʻi he veesi 4, 5, mo e 8 ha ʻōlita, feilaulauʻi ʻo e fanga monumanú, mo e toto. Ko e hā e meʻa ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni, pea ʻoku nau fekauʻaki fēfē mo hoʻo ngaahi fuakavá?
Ko e angahalá ʻa e tafoki mei he ʻOtuá; ko e fakatomalá ʻa e tafoki kiate Ia pea fakamamaʻo mei he koví.
Feinga ke ke fakakaukau ʻokú ke ʻi he feituʻu ʻo e kakai ʻIsilelí—ʻokú ke ʻi he toafá, pea kuo ʻalu ʻa Mōsese ʻi ha ʻaho ʻe 40, pea ʻoku hanganaki atu ke ke fepaki mo e kau Kēnaní ʻi he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, ʻEkesōtosi 32:1–8). ʻOkú ke pehē ko e hā ne fiemaʻu ai ʻe he kau ʻIsilelí ha tamapua koulá? Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo e tautapa ʻa Mōsese ki he ʻEikí ʻi he ʻEkesōtosi 33:11–17?
Neongo naʻe mamafa e angahala ʻa e kau ʻIsilelí, ʻoku kau ʻi he talanoa ko ʻení ha pōpoaki ʻo e angaʻofa mo e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu kiate koe ʻe he ʻEkesōtosi 34:1–10 ʻo kau ki he Fakamoʻuí? (vakai, ʻEkesōtosi 32:30–32; Mōsaia 14:4–8; 15:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:3–5).
Ko e Sāpaté ko ha fakaʻilonga.
Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní [vakai, ʻEkesōtosi 31:13; ʻIsikeli 20:12, 20]. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fiemaʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, ʻKo e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté” (“ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 130). Fakalaulauloto ki he fakaʻilonga ʻokú ke loto ke ʻoange ki he ʻOtuá ʻi hoʻo tauhi ʻa e Sāpaté.
Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he ongo maka lafalafa naʻe tā ʻe Mōsesé?
ʻI he taimi naʻe hifo mai ai ʻa Mōsese mei he moʻungá, naʻá ne ʻomi e fono kuo ʻosi hiki he ongo maka lafalafá. Naʻe tolongi ʻe Mōsese ʻa e ongo maká, hili hono ʻilo naʻe maumauʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau fuakavá (vakai, ʻEkesōtosi 31:18; 32:19). Kimui angé, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ke toe ngaohi ha ongo maka lafalafa pea ʻohake ia ki he moʻungá (vakai, ʻEkesōtosi 34:1–4). ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá: ʻEkesōtosi 34:1–2 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá) naʻe kau ʻi he ʻuluaki maká e ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá ʻo e “lakanga toputapú,” pe ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe kau ʻi he maka hono uá ʻa e “fono ʻo e ngaahi fekau fakatuʻasinó.” Ko ha fono māʻulalo ange ia ʻoku tokangaʻi ʻe ha “lakanga fakataulaʻeiki māʻulalo ange” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:17–27), ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke teuteuʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ki ha fono mo ha lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga ange koeʻuhi ke nau lava ʻo hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fekaú he ʻokú Ne finangalo ke u fiefia.
-
Te ke lava fēfē ʻo ʻai e ako kau ki he Fekau ʻe Hongofulú ko ha meʻa fakafiefia ki hoʻo fānaú? ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e ʻEkesōtosi 20:3–17, tuku ke tokoni atu hoʻo fānaú ke ʻilo pe tā ha fakatātā ke ne fakafofongaʻi ʻa e Fekau takitaha ʻe Hongofulú. ʻE lava leva ke taufetongi hoʻo fānaú ʻi hono fili ha fakatātā pea talanoa ki he founga te nau lava ai ʻo moʻui ʻaki ʻa e fekau ko iá. Mou fevahevaheʻaki ʻa e founga ʻoku mou maʻu ai ʻa e fiefiá ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e fekau ko iá.
-
Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 68). Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea ʻi he hivá ʻokú ne akoʻi kiate kinautolu e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e ʻOtuá ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú.
ʻOku tupulaki e fakamoʻoni ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku nau vahevahe ai ʻenau ngaahi aʻusia fakalaumālié. ʻE lava ke poupouʻi hoʻo fānaú ʻe he ngaahi fehuʻi ʻokú ke ʻeké ke vahevahe ʻa e anga ʻenau ongo ki he Fakamoʻuí mo e anga hono tāpuekina kinautolu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 32). ʻI heʻenau fakahoko ʻení, ʻoku nau vahevahe ai ha fakamoʻoni. Fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo fai ai ʻení ʻi hoʻomou aleaʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú.
ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke u fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ongomātuʻá.
-
Tokoniʻi ke ako ʻe hoʻo fānaú ʻa e kupuʻi lea ko e “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12). Mahalo te ke loto ke fakamatalaʻi ange ko e “fakaʻapaʻapa” ki ha tahá ʻe lava ke ʻuhinga ia ke fakaʻapaʻapaʻi ia pe ʻai ke ne fiefia. Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻEne faʻē fakamatelié mo ʻEne Tamai Hēvaní? (vakai, Luke 2:48–51; Sione 19:26–27). Mahalo ʻe lava ke taufetongi hoʻo fānaú ʻi hono fakatātaaʻi e ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻenau mātuʻá, lolotonga iá ʻe mateʻi ʻe he toenga ʻo e fānaú ʻa e meʻa ʻoku nau faí.
Ko hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Sāpaté ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻeku ʻofa ki he ʻEikí.
-
Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke sio ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi fakaʻilonga—hangē ko ha ngaahi fakaʻilonga hala pe ngaahi fakaʻilonga ʻi ha fale. Ko e hā e taumuʻa ʻo e ngaahi fakaʻilongá? ʻE lava ke kumi ʻe hoʻo fānaú ʻa e foʻi lea ko e “fakaʻilonga” ʻi he ʻEkesōtosi 31:13, 16–17. Ko e hā e meʻa naʻe folofola e ʻEikí ko ha fakaʻilonga ʻiate kitautolu mo Iá? Fevahevaheʻaki e ngaahi founga te mou feinga ai mo homou fāmilí ke fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he ʻEikí ʻi he Sāpaté.
Ko ha fakatātā ʻo hono pukepuke ʻe Mōsese ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú, tā ʻa Sam Lawlor (fakaikiiki)
ʻEkesōtosi 32:1–8, 19–24; 34:6–7
He ʻikai ke u “afe” mei he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá.
-
Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e “Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 77–82) ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ako e talanoa ʻi he ʻEkesōtosi 32:1–8, 19–24. Ko e hā e ʻuhinga naʻe hala ai e moihū ʻa e kakai ʻIsilelí ki ha tā tongitongi kae ʻikai ko e ʻOtuá?
2:55Moses on Mount Sinai
-
Mahalo ʻe fakafiefia ke faʻu ha hala ʻi he falikí (pe kumi ha hala ofi ki homou ʻapí) ke fakatātaaʻi ʻaki e ngaahi lea ko ʻeni mei he ʻEkesōtosi 32:8: “Kuo nau afe leva mei he halá.” Lolotonga e fononga ʻi he halá, ʻe lava ke talanoa hoʻo fānaú ʻo kau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia ke tau afe mei he ʻOtuá. Ko e hā e meʻa ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau nofo ʻi he hala ʻo e ʻOtuá—pea foki ki ai kapau kuo tau hē? (vakai, ʻEkesōtosi 34:6–7).
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.