Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
18–24 Mē. “Ke Ke Mālohi Koe peá Ke Loto-toʻa”: Sōsiua 1–8; 23–24


“18–24 Mē. ‘Ke Ke Mālohi Koe peá Ke Loto-toʻa: Sōsiua 1–8; 23–24,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotu: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“18–24 Mē. ‘Ke Ke Mālohi Koe peá Ke Loto-toʻa,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

Tāpuakiʻi ʻe Mōsese ʻa Sōsiua

Fakanofo ʻe Mōsese ʻa Sōsiua, tā ʻa Darrell Thomas (fakaikiiki)

18–24 Mē: “Ke Ke Mālohi Koe peá Ke Loto-toʻa”

Sōsiua 1–8; 23–24

Naʻe ʻosi atu ha ngaahi toʻu tangata lahi, ka naʻe ʻamanaki ke fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí: naʻe faifai pea teuaki atu e fānau ʻa ʻIsilelí ke nau maʻu e fonua ʻo e talaʻofá. Ka naʻe fakafeʻātungiaʻi kinautolu ʻe he Vaitafe Soataní, ko e ngaahi ʻā ʻo Selikoó, mo ha kakai mālohi kuo nau fakafisingaʻi e ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 17:35). Pea naʻe pau ke nau fehangahangai mo e meʻa kotoa ko iá taʻe kau ai honau taki ʻofeina ko Mōsesé. Naʻe mei hanga ʻe he tūkunga ko ʻení ʻo ʻai ha kau ʻIsileli ʻe niʻihi ke nau ongoʻi vaivai mo manavahē, ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa.” Ko e hā ha ʻuhinga naʻa nau maʻu ke nau loto-toʻa aí? ʻOku ʻikai koeʻuhi ko honau iví—pe ko Mōsese pe ko Sōsiua—ka koe‘uhi “ko [e ʻEiki] ko [honau] ʻOtuá ʻoku ʻiate [kinautolu] ia ʻi he potu kotoa pē ʻoku [nau] ʻalu ki aí” (Sōsiua 1:9). ʻI he taimi ʻoku ʻi ai hatau ngaahi vaitafe ke kolosí mo ha ngaahi fuʻu ʻā ke holokí, ʻe lava ke hoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau moʻuí, koeʻuhí ʻe “fai ʻe [he ʻEiki] … ‘a e ngaahi mana ʻiate [kitautolu]” (Sōsiua 3:5).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Sōsiuá, vakai, “Sosiuaʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Sōsiua 1:1–9

Te u kau mo e ʻOtuá ʻi heʻeku feinga ke faivelenga kiate Iá.

Fakakaukauloto pe naʻe mei ongo fēfē kia Sōsiua ke ui ke ne fetongi ʻa Mōsesé. Fakatokanga‘i e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Sōsiua 1:1–9 ke poupouʻi iá. Fakakaukau ki he ngaahi pole faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá; ko e hā ha fakalotolahi kiate koe mei he ngaahi veesi ko ʻení?

ʻOku ʻuhinga e hingoa Sōsiuá (Yehoshua pe Yeshua ʻi he lea faka-Hepeluú) ki he “ʻoku fakahaofi ʻe Sihova.” Pea ko e hingoa ko e Sīsuú ʻoku maʻu ia mei he Yeshua. Ko ia ai ʻi hoʻo laukonga kia Sōsiuá, fakakaukau ki hono fatongia ʻi hono tataki e fānau ʻo ʻIsilelí ke kolosi ʻi he Vaitafe Soataní ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku faitatau fēfē hono misioná mo e meʻa ʻoku fai ʻe Kalaisi maʻatautolú?

Sōsiua 1:8

fakaʻilonga seminelí
ʻE lava ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻai ke monūʻia hoku halá.

ʻI Heʻene poupouʻi ʻa Sosiuá, naʻe fai ʻe he ʻEikí ha faleʻi ʻi he Sōsiua 1:8 fekauʻaki mo e ngaahi folofolá, pe “ko e tohi ʻo e fonó.” ʻI he fakakaukau atu ki he fatongia mamafa ʻo Sosiuá, ko e hā nai e ʻuhinga naʻe tokoni lahi ai ʻa e faleʻi ko ʻení?

ʻI he taimi ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau lau e folofolá, ʻokú Ne faʻa fakaʻaongaʻi ha ngaahi foʻi lea ʻoku ope atu ia ʻi he laukongá pē. ʻOkú Ne toe talaʻofa mai foki ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e tēpile ʻi laló ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaafe ko ʻení mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí:

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Sōsiua 1:8

Fakaafé

Fakalaulauloto ʻi he ʻaho mo e pō

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

1 Nīfai 15:23–24

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

2 Nīfai 32:3

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Mōsaia 1:7

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Tuʻumālie ʻi he fonuá

Hilamani 3:29–30

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, palakalafi fakaʻosi ʻi he peesi 89

Fakaafé

Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí

Kuo fakahoko fēfē nai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi talaʻofá ni ʻi hoʻo moʻuí? Mahalo ko ha taimi lelei ʻeni ke ke vakavakaiʻi ai hoʻo tōʻonga ako e folofolá. Ko e hā e meʻa ʻoku ngāue leleí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke maʻu ai ha ngaahi aʻusia mahuʻingamālie ange ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá?

Vakai foki, “Kumi ki Hoʻo Folofolá,” Ngaahi Himí, fika 144.

Sōsiua 2

ʻOku fakatou fiemaʻu ʻa e tuí mo e ngāué ki he fakamoʻuí.

Naʻe sio e kau fuofua Kalisitiané kia Lēhapi ko ha sīpinga ia ʻo e mālohi ʻi he tuí mo e ngāué fakatouʻosi (vakai, Hepelū 11:31; Sēmisi 2:25). ʻI hoʻo lau ʻa e Sōsiua 2, fakakaukau ki he fatongia ʻo e tui mo e ngāue ʻa Lēhapí ʻi hono fakahaofi iá, ko hono fāmilí, pea mo e ongo mataki ʻIsilelí. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu heni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke hanga ai ʻe hoʻo tui kia Kalaisí mo hoʻo ngāué ʻo tākiekina koe mo e niʻihi kehé?

Ko e fakasio atu ʻa Lēhapi ki tuʻa ʻi ha matapā luva

Ko Lēhapi ‘i hono matapā luvá. Ko e Tatali ki he Talaʻofá, tā ʻa Elspeth Young (fakaikiiki)

Sōsiua 3–4

Te u lava ʻo aʻusia e “ngaahi mana” ʻa e ʻOtuá ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻi he lotolotonga Hono kakaí ʻi Heʻene tataki kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá, pea te Ne lava ʻo fai mo e meʻa tatau maʻau. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe niʻihi ke ne tataki hoʻo ako ʻa e Sōsiua 3–4:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí kimuʻa pea nau toki kolosi ʻi he Vaitafe Soataní? (vakai, Sōsiua 3:5).

  • Fakatokangaʻi ange naʻe toki mavaeua pē ʻa e vaitafé ʻi he hili ʻa e “hoko ʻa e ʻaofivaʻe ʻo e kau taulaʻeikí … pea tuʻu ki he veʻe vaí” (Sōsiua 3:13, 15). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai iá?

  • Naʻe hoko ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻi he Vaitafe Soataní—vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 2:6–15; 5:1–14; mo e Maʻake 1:9–11. Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ʻokú ke vakai ki ai ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó?

  • Kuo fakahoko fēfē ʻe he ʻEikí ha “ngaahi mana” ʻi hoʻo moʻuí? (Sōsiua 3:5). Ko e hā ha founga te ke aʻusia—pe faʻa fakatokangaʻi—lahi ange ai e ngaahi meʻa fakaofo ko iá? (hangē ko ʻení, vakai Sōsiua 3:17

Sōsiua 6–8

ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he talangofuá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki heʻeku moʻuí.

ʻOku lau e Sōsiua 6–8 ki he ngaahi tau ʻi he fonua ko Selikoó mo ʻAí. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, fakakaukau ki he founga ʻokú ke fepaki ai mo e ʻahiʻahó (hangē ko ʻení, vakai, Sōsiua 7:10–13). Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe he ʻOtuá mo e meʻa ke ke fai ke maʻu ai Hono mālohí? Hangē ko ‘ení, ko e hā ha meʻa ʻoku mālie kiate koe ʻo kau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki hono kapa ʻo Selikoó? (vakai, Sōsiua 6:1–5). Mahalo ʻe ueʻi fakalaumālie koe ʻe he fakamatala ‘i he Sōsiua 7 ke ke fakapapauʻi pe “ʻoku ʻi loto ʻiate koe ʻa e meʻa fakamalaʻia” ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fiemaʻu ke ke toʻó (Sōsiua 7:13).

Sōsiua 23–24

“Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí.”

ʻOku kau ʻi he ngaahi akonaki fakaʻosi ʻa Sōsiua ki he kakai ʻIsilelí ʻi he Sōsiua 23–24 ha ngaahi fakatokanga mahuʻinga, faleʻi, mo ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai. Mahalo te ke lava ʻo hiki ha lisi ʻo e meʻa ʻokú ke maʻú. ʻI he vakai ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo foua ʻe he kau ʻIsilelí, ʻokú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe fili ai ʻa Sōsiua ke tala kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke “pikitai ki [he ʻEikí]”? (Sōsiua 23:8).

Vakai foki, Dale G. Renlund, “Mou Fili he ʻAhó Ni,” Liahona, Nōvema 2018, 104–6.

fakaʻilonga ki he konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Sōsiua 1–46

“Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa”

  • Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke tokoniʻi ai hoʻo fānaú ke nau “mālohi mo loto-toʻa” (Sōsiua 1:6) ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ke nau kumi ha kupuʻi lea ʻoku toutou ʻasi ʻi he Sōsiua 1:6, 9, mo e 18, pea tohiʻi ia pe ako maʻuloto ia. Tokoni ke fakakaukau hoʻo fānaú ki ha ngaahi tūkunga te nau ala fiemaʻu ai e pōpoakí ni, ʻo hangē pē ko ia ne ne fiemaʻu ʻe Sōsiuá. Te mou lava foki ʻo toe vakaiʻi fakataha ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Sōsiua 1–46 (vakai foki, “Sōsiua ko e Palōfitá” mo e “Lēhapi mo e Ongo Matakí” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 85–91). Naʻe fakahaaʻi fēfē nai ʻe he kakai ʻi he ongo talanoa ko ʻení ʻa ʻenau loto-toʻa mo e mālohi ʻi he ʻEikí?

    2:59

    Joshua the Prophet

    1:39

    Rahab and the Spies

Sōsiua 1:8

ʻOku ou maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻi hono ako ʻo e folofolá.

  • ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie hoʻo fānaú ʻi hono lau ʻo e Sosiua 1:8 ke nau lau ʻa e ngaahi folofolá ʻiate kinautolu pē. Tokoni ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea ʻi he veesi ko ʻení ʻokú ne akoʻi kiate kinautolu e founga mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau lau ai e folofolá. Te nau lava ʻo sio ki he meʻa tatau ʻi he 1 Nīfai 15:23–24; 2 Nīfai 31:20; 32:3; Sēkope 4:6; Hilamani 3:29–30. Te ke lava foki ʻo tokoni ke nau faʻu mo fakahoko ha palani ki hono lau ʻo e folofolá.

Sōsiua 3–4

Kuo pau ke u papitaiso ke u hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

  • Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e talanoa ʻo e kolosi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Soataní ko ha fakataipe ia ʻo e papitaisó—ko hono tukuange ʻetau moʻui motuʻa ʻi he maomaonganoá pea kamata ha moʻui foʻou ʻi ha vā fetuʻutaki ʻo e fuakava mo e ʻOtuá. Ko ia ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e Sōsiua 3–4 (pe ko e “Sōsiua ko e Palōfitá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 85–89), te ke lava foki ʻo sio ki ha fakatātā ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú pea fakamatalaʻi ange naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻi he vaitafe tatau naʻe kolosi ai ʻa e kau ʻIsilelí. Te mou lava leva ʻo hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Ko Hoku Papitaisó” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 54). Fevahevaheʻaki ʻa e founga ʻoku tatau ai ʻa e papitaisó mo hano kamata ha moʻui foʻou ʻi he puleʻanga ʻo Sīsū Kalaisí.

    2:59

    Joshua the Prophet

ʻīmisi fakatahatahaʻi ʻoku hā ai hono papitaiso ʻo Sīsuú pea pehē ki hano papitaiso ʻo ha talavou

Sōsiua 24:15

Te u lava ʻo fili ke tauhi kia Sīsū Kalaisi.

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ako ke fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe fakaafeʻi ʻe Sōsiua ʻa e kakai ʻIsilelí ke nau faí? Te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau:

    • Ako maʻuloto ha kupuʻi lea nounou mei he Sōsiua 24:15. Feinga ke ʻai ke fakafiefia ia ki hoʻo fānaú. ʻE makatuʻunga e lahi ʻo e ngaahi foʻi lea te nau ako maʻulotó ʻi honau taʻu motuʻá.

    • Kumi ha ngaahi talanoa ʻo kau ki he kakai kuo nau fili ke ngāue maʻa Sīsū Kalaisi. Te nau lava ʻo kumi ʻi he makasini Ko e Kaumeʻá, ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, pe Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá mo e ngaahi tohi talanoa kehe ʻo e folofolá.

    • Fakatātaaʻi ha ngaahi tūkunga ʻa ia te nau fili ai ke muimui mo ngāue ki he Fakamoʻuí.

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe. “ʻOku kehekehe ʻa e fānau kotoa pē, pea ʻi heʻenau [tupulakí], ʻe liliu ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻE tokoni e kehekehe hoʻo ngaahi founga fakafaiakó ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu kehekehé” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí31–32).

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

placeholder

First Steps of Faith into the Jordan [Ngaahi ʻUluaki Laka ʻi he Tuí ki Soataní], tā ʻa Trent Gudmundsen

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: Kuo pau ke u papitaiso ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí