Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
23–29 Māʻasi. “Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá”: ʻEkesōtosi 1–6


“23–29 Māʻasi. ‘Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá’: ʻEkesōtosi 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“23–29 Māʻasi. ‘Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá’,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026

Mōsese mo e fuʻu ʻakau velá

Mōsese mo e Fuʻu ʻAkau Velá, tā ʻa Jerry Thompson

23–29 Māʻasi: “Kuó u Manatuʻi ʻEku Fuakavá”

ʻEkesōtosi 1–6

Naʻe fakahaofi e fāmili ʻo Sēkopé ʻe he fakaafe ke nau nofo ʻi ʻIsipité. Ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu ʻe laungeau, naʻe fakapōpulaʻi mo fakamamahiʻi honau hakó ʻe ha felo foʻou ʻa ia “naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa Siosefa” (ʻEkesōtosi 1:8). Na‘e mei fakanatula pē ki he kakai ʻIsilelí ke nau fifili ki he ʻuhinga naʻe fakangofua ai ʻeni ʻe he ʻOtuá ke hoko kiate kinautolu, ko Hono kakai ʻo e fuakavá. Na‘á Ne manatuʻi nai ʻa e fuakava naʻá Ne fakahoko mo kinautolú? Na‘a nau kei hoko nai ko Hono kakai? Naʻá Ne lava nai ʻo ʻafioʻi ʻa e lahi ʻo ʻenau faingataʻaʻiá?

ʻE malava ke ʻi ai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi ai ke fakahoko ha ngaahi fehuʻi tatau. Mahalo te ke fifili, “ʻOku ʻafioʻi nai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku ou fouá? ʻOkú Ne lava nai ʻo ongoʻi ʻa ʻeku tautapa ko e fiemaʻu ha tokoní? ʻOku tali mahino ʻa e ngaahi fehuʻi peheé ʻi hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité: ʻoku ʻikai ke ngalo ʻi he ʻOtuá ʻa Hono kakaí. ʻOkú Ne manatuʻi ʻEne ngaahi fuakava mo kitautolú pea ʻe fakahoko ia ʻi he founga mo e taimi pē ʻAʻana. ʻOkú Ne fakahā, “Te u huhuʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e nima kuo mafao. … Ko au ko [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá, ʻoku ou ʻomi ʻa kimoutolu kituʻa mei [homou] ngaahi kavengá” (ʻEkesōtosi 6:6–7).

Ke fai ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻEkesōtosí, vakai, “ʻEkesōtosi” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻEkesōtosi 1–2

ʻE lava ke meʻangāue ʻaki au ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Ko e hā e meʻa ʻokú ke mālieʻia ai ʻi he houʻeiki fafine ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he ʻEkesōtosi 1–2? Naʻa nau tokoni fēfē ke fakahoko e palani ʻa e ʻOtuá maʻa Hono kakaí? Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe heʻenau ngaahi ngāué fekauʻaki mo e tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá?

ʻEkesōtosi 1–3

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Fakamoʻuí.

Kimuʻa peá ke kamata lau ʻa e ʻEkesōtosí, mahalo te ke fakakaukau ki ha faingataʻa ʻokú ke lolotonga foua—ko ha meʻa ʻokú ke ʻamanaki ʻe fakahaofi koe ʻe he ʻEikí mei ai. Ko e hā e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻi he ʻEkesōtosi 1–3 ʻoku ongo tatau mo e pōpula fakalaumālié pe ngaahi meʻa kehe ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní? Fakatokangaʻi foki e founga naʻe fekumi ai e fānau ʻa ʻIsilelí ki ha fakatauʻatāiná pea mo e founga tali ʻa e ʻEikí (vakai, hangē ko ʻení, ʻEkesōtosi 2:23–25; 3:7–8). Ko e hā ha founga kuo “ʻalu hifo ke fakamoʻui” koe ʻe he ʻEikí?

Mahalo te ke fakatokangaʻi ʻi hono kotoa ʻo e tohi ʻEkesōtosí, ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa Mōsese mo Sīsū Kalaisi (vakai, Teutalōnome 18:18–19; 1 Nīfai 22:20–21). Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke sio ki ai ʻi he ʻEkesōtosi 1:22; 2:1–10 mo e Mātiu 2:13–16? Pe ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEkesōtosi 24:18 mo e Mātiu 4:1–2? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino kiate koe fekauʻaki mo Ia mo Hono mālohí?

Kumi ha ngaahi fakataipe ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. “Te ke lava … ʻo maʻu ha ngaahi faitatau mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he moʻui ʻa e kau palōfitá mo e kau tangata mo e kau fafine faivelenga kehe ʻi he folofolá. ʻOku fakahaaʻi ʻe [hono fai iá] ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke ke mei fakatokangaʻi” (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí7; vakai foki, Hōsea 12:10).

kakai fefine ʻoku nau fusi hake ha kato mei ha vaitafe

Faith at Water’s Edge [Ko e Tui ʻi he Veʻe Vaí], tā ʻa Anne Marie Oborn

ʻEkesōtosi 3:1–6

fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo fakahaaʻi ha loto-ʻapasia ʻi he ngaahi feituʻu mo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú.

Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fuʻu ofoofo mo mohu fifili ai? Ko e hā hoʻo meʻa naʻe faí? Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi ongo fakaeloto naʻá ke ongoʻí?

ʻI hoʻo fakakaukau ki aí, lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:1–6. Ko e hā ha meʻa naʻá ke mālieʻia ai ʻi he ngaahi aʻusia fakaofo ʻa Mōsesé? Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Mōsese ke fakahaaʻi ʻaki ʻene loto-ʻapasia ki he ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ʻokú ke vakai ki ai ki heʻene tōʻongá mo e loto-ʻapasia ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú?

ʻE ala ueʻi koe ʻe hono lau ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ke ke fakakaukau ai ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoní mo e ngaahi potu toputapu ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku nau toputapu ai kiate koé? ʻOku makehe fēfē hoʻo fakafeangai kiate kinautolú mei he ngaahi meʻa angamahení? Ke tataki hoʻo fakalaulaulotó, te ke lava ʻo vakai ki he konga ʻoku ui ko e “Ko e Manatua e Ngaahi Talaʻofá” ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā David A. Bednar ko e “Ngaahi Talaʻofa Lahi ʻAupito mo Mahuʻingá” (Liahona, Nōvema 2017, 91–93). Te ke lava foki ʻo hivaʻi pe fanongo ki ha himi ʻokú ne ueʻi fakalaumālie ha ofoofo lahi, hangē ko e“ʻOku Fakaofo” (Ngaahi Himí, fika 102) pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fakaofo kiate koe fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻosi maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo, ka ʻoku kei ʻi ai pē ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo hono fakavaʻivaʻingaʻaki ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú. Te ke fakaʻehiʻehi fēfē mei he meʻa pehení? Ko ha ongo pōpoaki ʻeni te ne ʻoatu e tali ki he meʻá ni; fili ha pōpoaki ʻe taha, pea kumi e ngaahi fakamatala ʻe tokoni atu kiate koé: Ulisses Soares, “Ofo ʻIa Kalaisi mo ʻEne Ongoongoleleí” (Liahona, Mē 2022, 115–17); Gérald Caussé, “ʻOku Kei Fakaofo Nai Kiate Koe?” (Liahona, Mē 2015, 98–100).

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–12; 63:64.

ʻEkesōtosi 3–4

ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi kiate kinautolu ʻokú Ne ui ke fai ʻEne ngāué.

‘Oku tau ʻilo he ʻahó ni ʻa Mōsese ko ha palōfita mo e taki maʻongoʻonga. Ka naʻe ʻikai vakai ʻa Mōsese kiate ia ʻi he founga ko iá ʻi he taimi naʻe fuofua ui ai ia ʻe he ʻEikí. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 3–4, hiki e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Mōsesé mo e founga ne ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha tali kiate kinautolu takitahá. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vahé ni te ne ala ueʻi koe ʻi hoʻo ongoʻi taʻefeʻungá? Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki hono fakaivia koe pe ko e niʻihi kehé ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāué?

Vakai foki, “The Church Gives Us Opportunities to Assist in God’s Work” ʻi he “Church Organization” ʻi he Topics and Questions, Gospel Library.

ʻEkesōtosi 5–6

ʻE fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

ʻE lava ke fakalotosiʻi ʻa e taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai ola lelei ai ʻetau feinga fakamātoato ke fai leleí—ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí kae ʻikai ke maʻu e ola naʻa tau ʻamanaki ki aí. Ke ako ki he aʻusia tatau naʻe maʻu ʻe Mōsesé, lau e ʻEkesōtosí 5:4–9, 20–23. Na‘e tokoniʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke ikunaʻi ʻene ngaahi ongoʻi loto-foʻí? (vakai, ʻEkesōtosi 6:1–13). = Kuo tokoni‘i fēfē koe ʻe he ʻEikí ke ke kātaki ʻi hono fakahoko Hono finangaló?

Vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Tatali ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 115–17.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga 01 ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Koeʻuhí ko e Sāpate nima ʻeni ʻo e māhiná, ʻoku poupouʻi atu ai ʻa e kau faiako Palaimelí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako ʻi he “Fakamatala Fakalahi E: Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Fānaú ki ha Moʻui Kakato ʻi he Hala ʻo e Fuakava ʻa e ʻOtuá.”

ʻEkesōtosi 1–2

ʻE lava ke meʻangāue ʻaki au ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

  • Naʻe ʻi ai ha tufakanga mahuʻinga ʻo Mōsese ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻIsileli mei he pōpulá. Ka naʻe ʻikai ke ne mei lavaʻi ʻeni ʻo ka ne taʻeʻoua ʻa hono maluʻi mo tauhi ia ʻe heʻene faʻeé, ko hono tuofefiné, ko e ʻofefine ʻo Feló pea mo ha kakai fefine kehe. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ako ʻo kau ki he kau fafine ko ʻení ʻi he ʻEkesōtosi 1:15–20; ʻEkesōtosi 2:2–10 (vakai foki, Nōmipa 26:59); mo e ʻEkesōtosi 2:16–21. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní mo e “Pēpē ko Mōsesé” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 61–63) ke fai ʻaki ʻenau ngaahi talanoá. Na‘e tokoni fēfē ʻa e kau fafiné ni ke fakahoko e palani ʻa e ʻOtuá? Mou fetalanoaʻaki ʻo kau ki he kakai kehe ʻokú ke tanganeʻia ai ʻi heʻenau tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, kau ai ʻenau tokoni ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua. Te tau muimui fēfē ʻi heʻenau sīpingá?

    1:36

    Baby Moses

ʻEkesōtosi 3:1–5

Te u lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi potu toputapú.

  • Hili hono lau fakataha e ʻEkesōtosi 3:1–5, kole ki hoʻo fānaú ke nau fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he lea pē ʻanautolu (vakai foki, “Mōsese ko e Palōfitá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 64–66). Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Mōsese ʻa e loto-ʻapasiá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí? Ko e hā ʻa e founga ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau fakahaaʻi ʻa e loto-ʻapasiá? Te ke lava foki ʻo kole ki hoʻo fānaú ke nau tokoni atu ʻi hono kumi (pe tā) ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi feituʻu toputapu pe ngaahi ʻekitivitī ʻoku totonu ke tau loto-ʻapasia ai. Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke ʻai hotau ʻapí ke hoko ko ha feituʻu toputapu?

    1:26

    Moses the Prophet

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-ʻapasiá, hangē ko e “ʻApasiá ko e ʻOfa” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12). ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava ke ʻilo ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e loto-ʻapasiá. Kapau ko ʻetau fuofua ʻomi ʻeni ha kaungāmeʻa ki he lotú, te tau fakamatalaʻi fēfē ki ai ʻa e ʻuhinga ʻo e loto-ʻapasiá?

ʻOku lea ʻa Mōsese mo ʻĒlone ki he kakaí

Ko e Lea ʻa Mōsese mo ʻĒlone ki he Kakaí, tā ʻa James J. Tissot

ʻEkesōtosi 3–4

ʻI he taimi ʻoku kole mai ai ʻe he ʻEikí ke u fai ha meʻá, te Ne tokoniʻi au ke u fakahoko ia.

  • ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakamatala ʻi he ʻEkesōtosi 3; 4:1–17, tuku ke taufetongi hoʻo fānaú ʻi heʻenau fakangalingali pē ko Mōsese kinautolú. Mahalo ʻe fakafiefia ke fakakau mai ha fanga kiʻi meʻa faingofua, hangē ko ha kasa mo ha fuʻu ʻakau ke ne fakafofongaʻi ʻa e fuʻu ʻakau ʻoku velá. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Mōsese fekauʻaki mo e ngāue naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kiate iá (vakai, ʻEkesōtosi 3:11; 4:1, 10). Mahalo te mou lava ʻo fevahevaheʻaki ha ngaahi taimi naʻa mou maʻu ai ha ngaahi ongo tatau. Ko e hā ha faleʻi te tau vahevahe kia Mōsese ke tokoni kiate iá? Laukonga ki he founga naʻe poupouʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Mōsesé ʻi he ʻEkesōtosi 3:12; 4:2–9, 11–12. Talanoa ki he fānaú ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke fakahoko ha uiuiʻi, muimui ki ha ueʻi, pe fai ha meʻa kehe naʻe faingataʻa kiate koe.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Ko e Faʻē ʻa Mōsesé

Ko e Faʻē ʻa Mōsesé, tā ʻa Simeon Solomon

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: Te u lava ʻo fakamolemoleʻi