Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale ‘o ‘Isilelí


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale ‘o ‘Isilelí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“Ko e Fale ʻo ʻIsilelí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026

faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

Ko e Fale ʻo ʻIsilelí

Naʻe tailiili ʻa Sēkope ʻi heʻene talitali ʻi ha feituʻu he toafá he fakahahake ʻo Kēnaní, ke fetaulaki mo hono māhanga ko ʻĪsoá. ʻI he taʻu nai ʻe 20 kimuʻá ko e taimi fakamuimuitaha ia naʻe sio ai ʻa Sēkope kia ʻĪsoá, pea naʻe loto ʻa ʻĪsoa ke ne tamateʻi ia. Na‘e fefaʻuhi ʻa Sēkope ʻi he poó kakato, ko e fekumi ki ha tāpuaki mei he ʻOtuá. Ko e ola ʻo e tui, vilitaki, mo e loto-fakapapau ʻa Sēkopé, ko hono tali ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi lotú. Naʻe liliu ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ʻi he pō ko iá ko ʻIsileli, ko ha hingoa ʻoku ʻuhinga, fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe, “naʻá ne [ngāue] mālohi ki he ʻOtuá.”

vaitafe Sapokí

Naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e hingoa ko e ʻIsilelí ʻo ofi ki he Vaitafe Sapokí.

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻoku hā ai ʻa e hingoa ʻIsilelí ʻi he Tohi Tapú, pea ko ha hingoa ia ʻoku hā ʻi he toenga ʻo e tohí pea tuʻuloa ʻi he hisitōliá. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo ʻuhinga e hingoá ki ha kau tangata tokolahi ange. Na‘e ʻi ai ha ngaahi foha ʻe toko 12 ʻo ʻIsileli, pea naʻe ʻiloa honau hakó fakalūkufua ko e “fale ʻo ʻIsilelí,” ko e “faʻahinga ʻo ʻIsilelí,” ko e “fānau ʻa ʻIsilelí,” pe ko e “kakai ʻIsilelí.”

‘I he kotoa ʻo e hisitōliá, naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa ʻenau tupu mei ha taha ʻo e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko honau hakó ko ha konga mahuʻinga ʻo honau tuʻunga fakafuakavá. Naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá naʻá ne haʻu mei he “faʻahinga ʻo Penisimaní” (Loma 11:1). Ko e taha e ʻuhinga naʻe fekauʻi atu ai ʻe Līhai ʻene ngaahi fohá ki Selusalemá ke maʻu mai e ngaahi peleti palasá he naʻe ʻi he ʻū peletí “ha tohi hohoko ʻo ʻene ngaahi tamaí” (1 Nīfai 5:14). Naʻe ʻiloʻi ai ʻe Līhai ko ha hako ia ʻo Siosefa, pea naʻe fuʻu mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe hono hakó ʻenau fepikitaki ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi taʻu ne hoko mai aí.

Mahalo te mou fanongo ʻi he Siasí he ʻahó ni fekauʻaki mo ʻIsileli ʻi ha ngaahi lea hangē ko hono “tānaki mai ʻo ʻIsilelí.” ʻOku tau hiva fekauʻaki mo e “Huhuʻi ʻo ʻIsilelí,” ko e “ʻE Kāinga Kuo Haó,” mo e “ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekaú.” ‘I he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻoku ʻikai ke tau talanoa pe hiva fekauʻaki mo e puleʻanga motuʻa ʻo ʻIsilelí pe ko e puleʻanga ʻi onopooni ʻoku ui ko ʻIsilelí. Ka ‘oku tau ʻuhinga ki he kakai kuo tānaki mai mei he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ‘Oku tau ʻuhinga ki he kakai ʻoku nau vilitaki ki he ʻOtuá, ʻoku nau fekumi fakamātoato ki Heʻene ngaahi tāpuakí, pea kuo nau hoko ko ʻEne kakai ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻoku ʻuhinga ʻa e hoko ko ʻIsilelí “ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, … ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mālohi taha ʻi heʻetau moʻuí.”

‘Oku fakahā ʻi hoʻo tāpuaki fakapēteliaké hoʻo fehokotaki ki he taha ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo e fale ‘o ‘Isilelí. ʻOku mahulu hake ia ʻi ha konga mālie pē ʻo e fakamatala ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ʻOku fekauʻaki foki ia mo ho tuʻunga lolotongá mo e kahaʻú. ‘Oku ʻuhinga ʻa e hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻoku ʻi ai ho vā fetuʻutaki ʻi he fuakava mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku fakataumuʻa ke ke, hangē ko ʻĒpalahamé, ʻo “hoko ko e tāpuaki” ki he fānau ʻa e ʻOtuá (Sēnesi 12:2; ʻĒpalahame 2:9–11). ʻOku ʻuhinga ia, ʻi hono fakalea ʻe Pitá, “ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí” (1 Pita 2:9). ʻOku ʻuhinga ia ke ke “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”—ko koe ʻa e tokotaha ʻoku “[ngāue] mālohi ki he ʻOtuá” ʻi hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakava mo Iá.

fuʻu ʻakau fakafāmilí

Fuʻu ʻAkau Fāmili ʻo Sēkpé (ʻIsileli), tā ʻa Brent Evans