“16–22 Māʻasi. ‘Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei’: Sēnesi 42–50,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“16–22 Māʻasi. ‘Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei’,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026
Fakamolemoleʻi, tā ʻa Megan Rieker
16–22 Māʻasi: “Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei”
Sēnesi 42–50
Ko e taʻu ʻaki ʻeni ʻe 22 nai mei hono fakatau atu ʻo Siosefa ʻe hono ngaahi tokouá ke ngāue pōpulá. Kuo fefaʻuhi ʻa Siosefa mo ha ngaahi faingataʻa lahi, kau ai e tukuakiʻi loí mo e tuku pōpulá. ‘I he taimi ne faifai pea toe mamata ai ʻa Siosefa ki hono ngaahi tokouá, naʻá ne hoko ko e kōvana ki ʻIsipite kotoa, ʻo fika ua pē ki he feló. Naʻe faingofua pē ke ne sāuniʻi hono ngaahi tokouá, pea ʻi he fakakaukau ki he meʻa kuo nau fai kiate iá, ʻe mahinongofua pē ia. Ka naʻe fakamolemoleʻi ʻe Siosefa kinautolu. ‘Ikai ngata aí, ka naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki he taumuʻa fakalangi ʻo ʻene mamahí. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtuá ke lelei” (Sēnesi 50:20), koeʻuhí naʻe ʻave ai ia ki ha tuʻunga ke fakahaofi ʻa e “kau nofoʻanga kotoa pē ʻo ʻene tamaí” (Sēnesi 47:12) mei he hongé.
ʻI ha ngaahi founga lahi, naʻe hangē pē ʻa Siosefa ia ko Sīsū Kalaisí. Neongo naʻe fakatupu ʻe heʻetau ngaahi angahalá ha fuʻu mamahi lahi ʻia Sīsū, ka naʻá Ne foaki mai e fakamolemolé, ʻo fakahaofi kotoa kitautolu mei ha ikuʻanga naʻe mei kovi ange ʻi he hongé. Tatau ai pē pe ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ʻa e fakamolemolé pe fakahoko ia—ʻe aʻu ki ha tuʻunga ʻe fiemaʻu ke tau fakahoko fakatouʻosi ia—ʻoku tataki kitautolu ʻe he tā sīpinga ʻa Siosefá ki he Fakamoʻuí, ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo e fakamoʻuí mo e fakaleleí.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
“Naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui [kimoutolu].”
Kuó ke fakatokangaʻi nai ha ngaahi faitatau ʻi he moʻui ʻa Siosefá mo e misiona fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí? Ke sio ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi faitatau ko ʻení, feinga ke fakafehoanaki e:
-
Sēnesi 37:3 mo e Mātiu 3:17.
-
Sēnesi 45:5–7 mo e Luke 4:18.
-
Sēnesi 47:12 mo e Sione 6:35.
Ko e hā haʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono misioná ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení?
‘Oku ʻomi ʻe he fakamolemolé ʻa e fakamoʻuí.
ʻE lava ke ueʻi koe ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo hono fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi naʻa nau fakahoko kiate iá, ke ke fakakaukau ai ki ha taha ʻokú ke lolotonga fāinga ke fakamolemoleʻi. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:
-
Ko e hā naʻe mei faingataʻa ai kia Siosefa ke ne fakamolemoleʻi hono ngaahi tokouá? (ke toe vakaiʻi e meʻa ne nau fai kiate iá, vakai, Sēnesi 37). Ko e hā ha ngaahi aʻusia pe ʻulungaanga naʻá ne ʻoange kia Siosefa e mālohi ke faʻa fakamolemolé? (vakai ki he sīpinga ʻi he, Sēnesi 45:1–15 pe 50:15–21).
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ne hoko mei hono fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá? Hangē ko ʻení, fakahoa e vā fetuʻutaki ʻi he fāmili ʻo Sēkopé ʻi he kamataʻanga ʻo e talanoá (vakai, hangē ko ʻení, Sēnesi 37:3–11) mo e vā fetuʻutaki ko ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e talanoá (vakai, Sēnesi 45:9–15; 50:15–21). Ko e hā ha meʻa naʻe mei hoko kapau naʻe ʻikai loto-fiemālie ʻa Siosefa ke faʻa fakamolemole?
-
Fakakaukau ke hiki e hingoa ʻo ha taha te ne ala fiemaʻu hoʻo fakamolemolé—ʻo tatau ai pē pe kuo nau kole fakamolemole pe ʻikai. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi ai e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ki he tūkunga ko iá? Kapau ʻoku ngali fuʻu faingataʻa ʻa e fakamolemolé, fakakaukau ke toe vakaiʻi ʻa e faleʻi ʻa ʻEletā Gerrit W. Gong ʻi he palakalafi fakaʻosi ʻe ono ʻo ʻene pōpoaki “Fiefia Taʻengatá” (Liahona, Nōvema 2022, 85). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo mei ai ʻokú ne ʻoatu ha ʻamanaki lelei te ke lava ʻo fakamolemolé?
Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11; “Faʻa Fakamolemolé: Naʻe Fakamaʻamaʻa ʻEku Kavengá” (vitiō), Gospel Library.
Faʻa Fakamolemolé: Naʻe Fakamaʻamaʻa ʻEku Kavengá
Naʻe foaki ʻe Sēkope ki hono fāmilí ha ngaahi tāpuaki fakaepalōfita.
ʻOku ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa Sēkope ki hono hakó ha fakatātā lelei, ka ʻoku ʻikai faingofua ke mahino ia. Ko e meʻa mālié he ʻoku tau maʻu ha tokoni mei he ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI hoʻo lau ʻa e tāpuaki kia Siosefa ʻi he Sēnesi 49:22–26, lau foki mo e ngaahi veesi ko ʻení, pea vakai pe ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku nau ʻomí: 1 Nīfai 15:12; 2 Nīfai 3:4–5; Sēkope 2:25; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:44
ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e tāpuaki ʻo Siutá ʻi he Sēnesi 49:8–12, manatuʻi ko Sīsū Kalaisí ko ha hako ia ʻo Siuta. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa e Fakamoʻuí? (vakai foki, Fakahā 5:5–6, 9; 1 Nīfai 15:14–15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:59; 133:46–50).
ʻE ala ueʻi koe ʻe hono lau ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ke ke toe vakaiʻi ho tāpuaki fakapēteliaké—pe, kapau ʻoku teʻeki ke ʻi ai hao tāpuaki fakapēteliake, feinga leva ke maʻu ia. Ko e hā ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻi ho tāpuakí te ne fakatafoki hoʻo ngaahi fakakaukaú kia Sīsū Kalaisi?
Vakai foki, Randall K. Bennett, “Ko Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké—Fakahinohino Fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní,” Liahona, Mē 2023, 42–44.
ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke ʻuhingamālie hoku ngaahi faingataʻá.
Neongo naʻe ʻikai ke fuʻu mahino kia Siosefa naʻá ne lolotonga ha faingataʻa, ka naʻe faifai peá ne toki lava ʻo vakai atu ki hono faingataʻaʻia ʻi ʻIsipité peá ne ʻilo ai “naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtuá ke lelei” (Sēnesi 50:20). Kapau naʻá ke lava ʻo ʻaʻahi kia Siosefa lolotonga ʻene ʻi he luó pe ʻi he fale fakapōpulá, naʻe mei fēfē nai haʻo fakafiemālieʻi ia? ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Sēnesi 50:19–21 ʻi he ngaahi taimi hoʻo faingataʻaʻiá?
Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122; “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.
Joseph Smith among the Prophets (Siosefa Sāmita ʻi he Lotolotonga ʻo e Kau Palōfitá), tā ʻa Paul Mann (fakaikiiki)
“ʻE fokotuʻu hake ʻe he ʻEiki ko hoku ʻOtuá, ha tangata kikite.”
ʻI hoʻo lau ʻa e Sēnesi 50:24–25 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēnesi 50:24–38 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá), fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻe mei mahuʻinga ai ke ʻilo ʻe Siosefa fekauʻaki mo Mōsese mo Siosefa Sāmita ʻi ha ngaahi senituli lahi kimuʻá. Naʻe fakakakato fēfē ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi kikite ʻa Siosefa fekauʻaki mo iá? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17–23; 20:7–12; 39:11; 135:3).
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Te u lava ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e fakamolemole ki hoku fāmilí.
-
Mahalo ʻe fakafiefia ki hoʻo fānaú ke nau toe fai ʻa e talanoa ʻo hono toe fakatahaʻi ʻe Siosefa hono fāmilí (vakai, Sēnesi 42–44). Pe te nau fakaʻaongaʻi ʻa e “Siosefa mo e Hongé” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 57–60) pe ʻū fakatātā ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ke nau feakoʻiʻaki ai ʻa e talanoá. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe lava ʻo tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ako mei he talanoá:
-
Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa ke fakahaaʻi ʻaki ʻene ʻofa ki hono fāmilí? (vakai, Sēnesi 45:4–15).
-
ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá?
-
ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo ʻa e ngaahi tokoua ʻo Siosefá ʻi heʻenau ʻiloʻi kuo fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Siosefá? Ko hai ha taha ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fiemaʻu ke ke fakamolemoleʻi? Te ke lava fēfē ʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofá mo e fakamolemolé?
2:26Joseph and the Famine
-
ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, ʻeke, “Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe heʻeku fānaú ke nau ako aí?” Hangē ko ʻení, ʻi he ʻekitivitī ko ʻení ʻoku fakatātaaʻi pe toe talanoaʻi ʻe hoʻo fānaú ha foʻi talanoa. ʻE tokoni hono fai ʻení ke nau manatuʻi fakatouʻosi ʻa e meʻa naʻe hokó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻi he talanoá.
-
Mahalo te ke fie vahevahe pe ko hoʻo fānaú ha aʻusia ʻi he taimi naʻa nau fakamolemoleʻi ai ha taha pe ko ha taimi naʻe fakamolemoleʻi ai kinautolu ʻe ha taha. Te mou lava leva ʻo hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 74) pe “Tokoniʻi Au Tamai” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 52).
ʻOku tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
-
Te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo sio ki he fakatātā ʻo hono tāpuakiʻi ʻe Sēkope hono ngaahi fohá ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení pea aleaʻi e meʻa ʻoku hokó (vakai, Sēnesi 48:8–9). Kapau ʻe fiemaʻu, fakamatalaʻi ange naʻe loto ʻa Sēkope, ko e tamai ʻa Siosefá, ke foaki ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fāmilí. Mahalo te ke lava ʻo fevahevaheʻaki ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hono maʻu ha tokoni mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga te tau ala kole ai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki?
Naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ke fakahaofi au.
-
Te ke tokoniʻi fēfē hoʻo fānaú ke nau sio ki he Fakamoʻuí ʻi he talanoa ʻo hono fakahaofi ʻe Siosefa hono fāmilí mei he hongé? Fakakaukau ke tā ha saati ʻoku ʻi ai ha kōlomu ʻe ua ʻoku fakahingoa ko Siosefa mo Sīsū Kalaisi. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fekumi ʻi he ngaahi potufolofola tauhoa ko ʻení pea fakafonu ʻaki e sātí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa Siosefa mo Sīsuú: Sēnesi 37:3 mo e Mātiu 3:17; Sēnesi 37:26–28 mo e Mātiu 26:14–16; Sēnesi 45:5–7 mo e Luke 4:18; mo e Sēnesi 47:12 mo e Sione 6:35.
-
ʻEke ki hoʻo fānaú pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ke fakamoʻui pe fakahaofi ha tahá. Kapau ʻoku ʻi ai hanau taha kuó ne aʻusia ʻa hono fakamoʻui pe fakahaofi mei ha fakatuʻutāmaki, fakaafeʻi ke ne vahevahe ia. Naʻe fakahaofi fēfē ʻe Siosefa ʻa hono ngaahi tokouá? (vakai, Sēnesi 42:1–3; 45:5–7). Te mou lava ʻo vakai fakataha ki ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí pea kole ki hoʻo fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku fakahaofi ai kitautolu ʻe Sīsuú.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.