Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
9–15 Māʻasi. “Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]”: Sēnesi 37–41


“9–15 Māʻasi. ‘Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]’: Sēnesi 37–41,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“9–15 Māʻasi. ‘Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]’,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026

ko hono toʻo ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefá hono pulupulú

Siosefa mo Hono Ngaahi Tokouá, tā ʻa Sam Lawlor

9–15 Māʻasi: “Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]”

Sēnesi 37–41

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻoku falala kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku ʻikai pehē iá. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e tokotaha ko ia ʻoku falala ki he ʻOtuá ʻoku ngaohikovia mo liʻaki ia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e tokotaha ko ia ʻoku loto-toʻa ke fakafisi mei hono maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ʻoku tukuakiʻi loi ia. ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa peheé kiate kitautolú, ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau ʻita ki he ʻOtuá. Mahalo pē te tau fifili, “Ko e hā hono ʻaonga ʻo e feinga ke fai e meʻa ʻoku totonú kapau ʻokú ne ʻai pē ke toe faingataʻaʻia ange ʻa e moʻuí?”

Mahalo pē naʻe fifili pehē ʻa Siosefa ko e foha ʻo Sēkopé. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe tuʻumālie ai ʻa e tangata faivelengá ni; pea taimi ʻe niʻihi, naʻe hangē ko e lahi ange ʻene faivelengá, ko e lahi ange ia ʻa e faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá. Ka naʻe kei tuʻumaʻu pē ʻa e tui ʻa Siosefa ki he ʻEikí, pea naʻe ʻikai teitei liʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia naʻe taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa e hoko ʻa e ngaahi meʻa koví kia Siosefá, ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe “ʻiate ia ʻa [e ʻEikí]” (Sēnesi 39:3).

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Sēnesi 37:1–28; 39; 41:9–45

ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi hoku faingataʻá.

Ne hangē naʻe toutou fepaki ʻa Siosefa mo e faingataʻá, ka naʻe ʻikai teitei liʻaki ia ʻe he ʻEikí. ‘I hoʻo lau e talanoa ʻo Siosefá, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa ke nofo ofi ai ki he ʻEikí? Naʻe anga fēfē ʻa e “ʻiate ia” ʻa e ʻEikí? (vakai, Sēnesi 39; 40:1–19; 41:9–45). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he talanoa ʻo Siosefá ʻe ala tokoni atu ke ke fakatokangaʻi ʻa e ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ʻEikí?

Mahalo te ke fai foki ha ngaahi fehuʻi tatau fekauʻaki mo hoʻo moʻuí. Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke ʻiloʻi ai kuo teʻeki ke liʻaki koe ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá? Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo vahevahe hoʻo ngaahi aʻusiá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí pea mo e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú (vakai, 1 Nīfai 5:14).

Ko e moʻoni, te ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻi he kahaʻú. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai he taimí ni ke tokoni ke fakapapauʻi he ʻikai ke hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻo ʻai koe ke ke mavahe mei he ʻEikí? Fakakaukau ke fai ha tohi ke fakalotolahi kiate koe he kahaʻú ke ke ofi kiate Ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. ʻE lava ke ke fakakau ai ha ngaahi fakakaukau mei he moʻui ʻa Siosefá pe mei he pōpoaki ʻa ʻEletā D. Todd Christofferson “Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá” (Liahona, Mē 2022, 78–81).

Vakai foki, Sione 14:18; Loma 8:28; ʻAlamā 36:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8; “Afe Mai Hē,” Ngaahi Himi, fika 87.

Sēnesi 37:5–11; 40; 41:1–38

Kapau ʻoku ou faivelenga, ʻe tataki mo ueʻi fakalaumālie au ʻe he ʻEikí.

Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha meʻafoaki ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi misí. Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he Sēnesi 37:5–11; 40:5–8; 41:14–25, 37–38 fekauʻaki mo hono maʻu mo e mahino ʻa e fakahā mei he ʻEikí? Hangē ko ʻení, ko e hā te ke lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefá ʻi he taimi ʻoku ngali faingataʻa ai ke mahino ʻa e fakahaá? (vakai, Sēnesi 40:8; 41:16).

Fakalaulauloto ki he founga ‘oku fakahā atu ai ʻe he ʻEikí Hono finangaló kiate koé. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fai ke ngāueʻi e fakahā kuo foaki atu ʻe he ʻEikí kiate koé? ʻOkú ke fekumi fēfē ki ha toe fakahinohino meiate Iá?

Ko hono fakaʻuhingaʻi ʻe Siosefa e ngaahi misí

Ko e Fakaʻuhingaʻi ʻe Siosefa ʻa e Misi ʻa e Tangata Fua Ipú mo e Tangata Taʻo Maá, tā ʻa François Gérard

Sēnesi 39:1–20

fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo hola mei he fakatauelé ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Kapau ʻe fai ʻe Siosefa ha faleʻi ki he founga ke matuʻuaki ai e ʻahiʻahi ke fai ha angahala fakasekisualé, ʻokú ke pehē ko e hā ʻene faleʻí? Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo ʻene aʻusiá ʻi he Sēnesi 39. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he founga ʻe ala tali ʻaki ʻe Siosefa ha ngaahi hohaʻa hangē ko ʻení:

  • Kapau ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha kehe ʻa e meʻa ʻoku ou faí, ko e hā leva ʻa e palopalemá? (vakai veesi 8–9).

  • ʻOku ou feinga ke tekeʻi, ka ʻoku hangē ʻoku vilitaki mai pē e ʻahiʻahí ia (vakai, veesi 10).

  • Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he taimi ʻoku ou ʻi ha tūkunga ai ʻoku fuʻu mālohi e ʻahiʻahí? (vakai, veesi 12).

Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e talangofua ki he fono ʻo e angamaʻá? (vakai, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Fili, 23–28).

Ko e moʻoni, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa Siosefá ki he ngaahi ʻahiʻahi kehé. ‘I hoʻo fakakaukau ki he aʻusia ʻa Siosefá, fakakaukau ke faʻu ha palani ke fakaʻehiʻehi mo matuʻuaki ʻaki e fakatauelé. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ʻahiʻahi pea hiki e ngaahi tūkunga ke fakaʻehiʻehi mei aí mo e founga te ke “hola” ai ʻi he taimi ʻe hoko mai ai e ʻahiʻahí.

ʻAhiʻahi

Ngaahi tūkunga ke fakaʻehiʻehi mei aí

Palani ke tali ʻakí

Ko ha ngaahi potufolofola kehe ʻeni te nau lava ʻo fakahā hoʻo palaní. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he folofola takitaha fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí? Mātiu 4:1–11; 1 Kolinitō 10:13; 1 Nīfai 15:23–24; 3 Nīfai 18:17–18.

ʻI hono faʻu hoʻo palaní, ʻe ala tokoni foki ke ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi ʻi he kuohilí naʻá ke lava lelei ai ʻo fakaʻehiʻehi pe matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Naʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe he Fakamoʻuí? (vakai, 2 Nīfai 4:18–33).

Sēnesi 41:15–57

ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u teuteu ki ha ngaahi faingataʻa ʻe ala hoko.

Naʻe iku hono fakaʻuhingaʻi ʻe Siosefa e misi ʻa Feló ki ha faleʻi fakapotopoto mo ʻaonga ke moʻui ai ʻi ha tō ha hongé (vakai, Sēnesi 41:15–57). Fakakaukau ki he ngaahi pōpoaki fakalaumālie ʻe ala ʻomi ʻe he ʻEikí maʻau ʻi he talanoa ko ʻení. Ko e hā hoʻo ongo ki Heʻene finangalo ke ke teuteu ki he ngaahi faingataʻa ʻi ho kahaʻú?

Vakai foki, David A. Bednar, “Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu,” Liahona, Nōvema 2020, 8–11.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga 01 ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Sēnesi 37

Te u lava ʻo angalelei ki hoku fāmilí.

  • ʻE lava ke ueʻi ʻe he laukonga fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he fāmili ʻo Siosefá ke fai ai ha fealeaʻaki ki he founga ʻoku totonu ke tau feohi ai mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI he talanoa ko ia kia Siosefa mo hono ngaahi tokouá mei he Sēnesi 37, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakatātā ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení pe ʻi he “Ngaahi Misi Ueʻi Fakalaumālie ʻa Siosefá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻi he Fuakava Motuʻá, 47–51). Tuku ke vahevahe ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi fakaikiiki ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e talanoá. Te ke lava ʻo kole ki hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ʻoku nau ʻi he fāmili ʻo Siosefá. Ko e hā ha meʻa naʻa nau mei lea ʻaki pe fai ke hoko ai ko ha tokotaha faʻa fakalelei ʻi he fāmilí? Hangē ko ʻení, ko e hā e ʻuhinga ʻo e “lea lelei” ʻi hotau fāmilí? (veesi 4). ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ko ha tokotaha faʻa fakalelei ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá?

    2:17

    Joseph’s Inspired Dreams

Sēnesi 37:18–28; 39:20–23; 41:38

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku koví.

  • ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai hoʻo fānaú mo ha ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku fiemaʻu ke nau ʻiloʻi ʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko ʻEne ʻia Siosefá. Mahalo te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa naʻe hoko kia Siosefá (vakai, Sēnesi 37:23–28; 39:20; pe “Ngaahi Misi Ueʻi Fakalaumālie ʻa Siosefá” mo e “Siosefa ʻi ʻIsipite,” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 47–51, 52–56). Hili e faingataʻa takitaha ʻoku nau ʻiló, fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau toe lea ʻaki, “Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]” (Sēnesi 39:2).

    2:17

    Joseph’s Inspired Dreams

    2:50

    Joseph in Egypt

  • Mahalo ʻe lava hoʻo fānaú ʻo kumi ʻi he Sēnesi 39:1–3, 20–23 ʻa e taimi kotoa pē ʻoku ʻasi ai e kupuʻi lea “Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]” mo ha ngaahi kupuʻi lea tatau mo ia. Tuku ke nau vahevahe ʻenau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení. Te tau ʻiloʻi fēfē ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí? Fakamatalaʻi ki he tokotaha takitaha ʻa e anga hoʻo ongoʻi naʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá lolotonga ha taimi faingataʻa.

Siosefa ʻi he fale fakapōpulá

Siosefa ʻo ʻIsipité ʻi he Fale Fakapōpulá, tā ʻa Jeff Ward (fakaikiiki)

Sēnesi 39:7–12

Te u lava ʻo hola mei he ʻahiʻahí ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí.

  • Ko ha lēsoni fakataumuʻa ʻeni ʻe lava ʻo tokoni ki hoʻo fānaú ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻo e hola ʻa Siosefa mei he uaifi ʻo Potifaá: Fakaʻaongaʻi ha ongo foʻi makinito ke na fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo Sētane. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi konga ukamea siʻisiʻi, hangē ko ha meʻa fakamaʻu pepa, ke ne fakafofongaʻi kitautolu. Hili iá, pea tuku ke sio hoʻo fānaú ki he founga ʻoku mālohi ange ai e ivi tākiekina ʻo ha makinito ki he ukameá ʻi he taimi ʻoku nau ʻunuakiʻi ai e ukameá ke ofi ange ki aí. ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ʻa Siosefa ʻi he Sēnesi 39:7–12 ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke tau fakamamaʻo ai mei he angahalá kae ofi ange kia Sīsū? ʻE lava ke tokoni ʻa e foʻi vitiō ko e “Temptation Fades as We Seek Christ in Every Thought” (Gospel Library) mo e foʻi hiva hangē ko e “ʻOku Ou Fie Maʻu Koe” (Ngaahi Himí, fika 48) ki he fealeaʻaki ko ʻení.

    2:58

    Temptation Fades as We Seek Christ in Every Thought

    Fakaʻaongaʻi ʻa e hivá. “ʻE lava ke tokoni e ngaahi himí mo e ngaahi hiva toputapu kehé ke ongoʻi ʻe he fānaú e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ongoʻi e Laumālié mo nau ako ai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi hivá, ngaahi fasi mo e fanga kiʻi fakalea ongo tatau faingofuá ke manatuʻi fuoloa ai ʻe he fānaú e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI hoʻo hiva mo e fānaú, tokoni ke nau ʻiloʻi pea mahino kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi mai ʻe he ngaahi hivá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí32).

  • Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi te nau ala fehangahangai mo iá. Tuku ke nau fakatātaaʻi e founga te nau lava ai ʻo “hola” mei he ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ko hono toʻo ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefá hono pulupulú

Siosefa, ko e Tokotaha Fakaʻuhinga ʻo e Misí, tā ʻa Kristi Kirisberg Harmon

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: Te u lava ʻo angalelei ki hoku fāmilí