Doctrine and Covenants 2025
Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Ko e Tānaki ki ʻOhaioó


“Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Ko e Tānaki ki ʻOhaioó,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)

“Ko e Tānaki ki ʻOhaioó,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025

fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Tānaki ki ʻOhaioó

Ketilani ʻi he 1830 tupú

Kolo ko Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Al Rounds

Fīpē Kata

Picture of Phoebe Carter Woodruff, wife of Wilford Woodruff, circa 1840.

Naʻe kau ʻi he Kāingalotu tokolahi naʻe fakataha ki ʻOhaiō ʻi he 1830 tupú ʻa Fīpē Kata. Naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi hono taʻu uofulu tupú, neongo naʻe ʻikai kau ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne tohi kimui ange fekauʻaki mo ʻene fili ke hiki ki ʻOhaiō ke kau fakataha mo e Kāingalotú:

“Naʻe fakatumutumu hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻeku meʻa naʻe faí, pea pehē pē mo au, ka naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa naʻá ne teke au. Naʻe ʻikai ke u meimei malava ʻo ʻūkuma siʻi mamahi ʻeku fineʻeikí ʻi heʻeku mavahe mei ʻapí; pea ka ne taʻe-ʻoua e laumālie ʻi loto ʻiate aú, naʻe totonu ke faifai pē peá u foʻi. Ne talamai heʻeku fineʻeikí ʻe sai ange ke sio ʻoku tanu au ʻi heʻene mamata ki heʻeku ʻalu toko taha ki he māmani taʻeʻofá.

“‘[Fīpē],’ ko ʻene leá mai ia, ‘ʻe lava nai ke ke foki mai kapau te ke ʻilo ʻoku loi ʻa e Tui Faka-Māmongá?’

“Naʻá ku tali ange, ‘ʻIo, faʻē, te u fai ia.’ … Naʻe mole ʻene faingataʻaʻiá ʻi heʻeku talí; ka naʻe fakamamahi lahi kiate kimautolu kotoa ʻa e māvaé. ʻI he hokosia e taimi ke u mavahe aí, naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ha lea māvae, ko ia, ne u fai ha kiʻi tohi māvae ki he taha kotoa, pea hili ia ʻi heʻeku funga tēpilé, ka u lele hifo ki lalo ʻo puna ki he loto salioté. Naʻe pehē ʻa ʻeku tuku e ʻapi ʻofeina ʻo ʻeku kei siʻí ke fakafehokotaki ʻeku moʻuí mo e kāingalotu ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe tohi ʻe Fīpē ʻi ha taha ʻo e ngaahi pōpoaki fakamāvae ko iá ʻo pehē:

“Siʻi Ongomātuʻa ʻOfeina—ʻOku ʻamanaki ʻeni ke u mavahe mei he fale ʻo ʻeku ongomātuʻá ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi … ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi hono fuoloá—ka ʻoku ou ongoʻi houngaʻia ʻi he angaʻofa kuó u maʻu talu mei heʻeku kei pēpeé ʻo aʻu mai ki he taimí ni—ka ʻoku hangē ʻoku kehe e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ʻi he taimí ni mei he taimi ko iá. Tau tuku muʻa e meʻa kotoa pē ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea fakafetaʻi ʻi hono tuku mai ke tau nofo fuoloa fakataha ʻi he ngaahi tūkunga lelei naʻa tau ʻi aí, ʻo tui ʻe ngāue fakataha ʻa e meʻa kotoa ki heʻetau leleí ʻo ka tau tomuʻa ʻofa ki he ʻOtuá. ʻAi ke tau ʻiloʻi te tau lava ʻo lotu ki ha ʻOtua ʻe fanongo ki he lotu tāumaʻu ʻa ʻene fānaú kotoa mo foaki mai e meʻa ʻoku lelei tahá. …

“Fineʻeiki, ʻoku ou tui ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke u ʻalu ki he hihifó pea kuo fuoloa ʻeku tui ki aí. Ko eni kuo tofa mai e halá … ; ʻoku ou tui ko e laumālie ʻo e ʻEikí kuó Ne fakahoko iá ʻa ia ʻoku feʻunga ki he meʻa kotoa pē. ʻOua te ke hohaʻa ki hoʻo tamá; ʻe fakanonga au ʻe he ʻEikí. ʻOku ou tui ʻe tokangaʻi au ʻe he ʻEikí mo ʻomi e meʻa ʻoku lelei taha kiate aú. … ʻOku ou ʻalú he ʻoku ui ʻa hoku ʻEikí—kuó Ne fakahā mahino mai hoku fatongiá.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 412.

  2. Tohi ʻa Fīpē Kata ki heʻene ongomātuʻá, ʻikai ha ʻaho, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti; naʻe fakatonutonu e fakaʻilonga leá. Naʻe kau ʻa Fīpē ki he Siasí ‘i he 1834, hiki ki ʻOhaiō ʻi he 1835 nai, pea mali mo Uilifooti Utalafi ʻi he 1837.