“Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Kau Fuofua Papi Uluí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)
“Kau Fuofua Papi Uluí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025
Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Kau Fuofua Papi Uluí
Naʻa mo e kimuʻa pea fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1830, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku hina ʻa e ngoué ki he utu-taʻu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:4). Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he ngaahi māhina naʻe hoko aí, ʻi hano tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ha kau fekumi ki he moʻoní ke nau ʻiloʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.
Naʻe hoko ha tokolahi ʻo e kau fuofua papi ului ko ʻení ko ha meʻangāue ʻi hono fakatoka ʻo e fakavaʻe ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi talanoa ʻo ʻenau uluí kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. Ko e tui naʻa nau fakahāʻí ko e tui tatau pē ia ʻoku tau fiemaʻu ke tau ului ai ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.
ʻApikale Kalakini Leonati
ʻI he taimi naʻe taʻu tolungofulu tupu ai ʻa ʻApikale Kalakini Leonatí, naʻá ne loto ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻá ne faʻa lau ʻa e Tohi Tapú, pea ʻaʻahi mai ha kakai mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiané ki hono ʻapí, ka naʻá ne puputuʻu pe ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi siasí. Naʻá ne pehē “ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻá ku toʻo ai ʻeku Tohi Tapú peá u ʻalu ki he vao ʻakaú, ʻo tūʻulutui ai.” Naʻá ne lotu tāumaʻu ki he ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi pē ko iá ne u mamata ai ki ha vīsone, pea naʻe fakaholoholo tahataha mai ha ngaahi siasi kehekehe ʻo fakalaka hake ʻiate au, pea naʻe ui mai ha leʻo kiate au, mo pehē: ‘ʻOku langa kinautolú ni ke maʻu ha tupu.’ Hili ia, pea naʻá ku lava ke mamata ki ha maama lahi, pea ui mai ha leʻo mei ʻolunga: ‘Te u fokotuʻu hake ha kakai ʻa ia te u hōifua ke maʻu maʻaku mo tāpuekina.’” Hili ha taimi nounou mei ai, kuo fanongo ʻa ʻApikale fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Neongo naʻe teʻeki ke maʻu haʻane tatau, ka naʻá ne fekumi ke “ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e tohí ni, ʻi he meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” peá ne “ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻoku nofoʻia ia.” Ko e taimi naʻe fāifai peá ne lava ai ʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ʻosi “mateuteu ke tali ia.” Naʻe papitaiso ia mo hono husepāniti ko Laimaní ʻi he 1831.
Tōmasi B. Maasi
ʻI he kei taautaha ʻa Tōmasi B. Māsí, naʻá ne ako ʻa e Tohi Tapú pea kau ki ha siasi faka-Kalisitiane. Ka naʻe ʻikai ke ne fiemālie, ʻo fāifai pea holomui mei he ngaahi siasí kotoa. Naʻá ne pehē “Naʻá ku maʻu ha konga ʻo e laumālie ʻo e kikité peá u talaange [ki ha taki fakalotu] ʻoku ou ʻamanaki ki ha siasi foʻou, te ne maʻu ʻa e moʻoni haohaoá.” Naʻe ʻikai fuoloa mei heni kuo maʻu ʻe Tōmasi ha ueʻi fakalaumālie ke ne mavahe mei hono ʻapi ʻi Positoni, Masasūsetí, ʻo fononga fakahihifo. Hili haʻane nofo māhina tolu ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké naʻe teʻeki ke ne maʻu ʻa e meʻa naʻe fekumi ki aí, naʻe foki leva. Lolotonga ʻene fonongá, naʻe fehuʻi ange ʻe ha fefine kia Tōmasi pe kuó ne fanongo ʻi he “Tohi Koula ne maʻu ʻe ha talavou ko Siosefa Sāmita.” Naʻe maʻu ʻene tokangá ʻi he fakakaukaú ni, pea fononga leva ʻa Tōmasi ki Palemaila ʻo fetaulaki mo Māteni Hālisi ʻi he fale pākí, feʻunga ia mo hono tuku mai ʻa e ʻuluaki peesi ʻe 16 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei hono pākí. Naʻe fakangofua ʻa Tōmasi ke ne ʻave ha tatau ʻo e ngaahi peesi ʻe 16 ko iá, pea naʻá ne ʻave ia ki ʻapi ki hono uaifi ko ʻIlisapetí. Naʻá ne manatu ʻo pehē “Naʻá ne fiefia lahi ʻi he tohí, ʻo tui ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.” Ne hiki kimui ʻa Tōmasi mo ʻIlisapeti ki Niu ʻIoke mo ʻena fānaú pea papitaiso ai kinautolu. (Ke maʻu ha fakamatala lahi ange kia Tōmasi B. Maasi, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31.)
Paʻale mo Fakafetaʻi Pālati
Hangē ko Tōmasi Māsí, naʻe talangofua ʻa Paʻale mo Fakafetaʻi Pālati ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié, ʻo tuku ʻena faama koloaʻia ʻi ʻOhaioó ʻo fakataumuʻa ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene mahino kiate kinaua mei he Tohi Tapú. Hangē ko e fakamatala ʻe Paʻale ki hono tokouá, “Ne mālohi fau hono ʻomi ʻe he laumālié ʻa e ngaahi meʻá ni ki heʻeku fakakaukaú kimuí ni pea ʻikai ke u lava ʻo nonga.” ʻI heʻena aʻu ki he fakahahake ʻo Niu ʻIoké, naʻe maʻu ʻe Paʻale ha ueʻi ke na kiʻi nofo ʻi he feituʻú. Naʻe fakakaukau ʻa Fakafetaʻi ke hoko atu kae nofo ia. Naʻe talaange ʻe Paʻale ki ai, “ʻOku ʻi ai ha ngāue ke u fakahoko ʻi he vahefonuá ni, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo e ngāué mo hono lōloa ke fakahoko aí; ka te u foki atu ʻo ka ʻosi.” Ko e feituʻu ia naʻe fuofua fanongo ai ʻa Paʻale ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku maʻu ha ongo makehe ki he tohí.” Naʻá ne kole ha tatau peá ne lau ia ʻi he poó kakato. ʻI he pongipongí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e tohí, pea fakamahuʻingaʻi ia ʻo “laka hake ʻi he ngaahi koloa kotoa ʻo e māmaní.” ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē, naʻe papitaiso ʻa Paʻale. Naʻe foki leva kia Fakafetaʻi, pea papitaiso mo ia foki. (Ki ha fakamatala lahi ange kau kia Paʻale P. Pālati, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32.)
Paʻale mo Fakafetaʻi Pālati: Tui ke muimui ʻi he Laumālié
Ko e Lau ʻe Paʻale P. Pālati ʻa e Tohi ʻa Molomoná, tā fakatātaaʻi ʻe Jeffrey Hein
Sitenei mo Fīpē Likitoni
ʻI heʻene foki mei Niu ʻIoke ke ngāue fakafaifekau ʻi Mīsulí, naʻe afe ʻa Paʻale Pālati mo hono kaungā-ngāué ʻi Menitoa, ʻOhaiō, ʻi he ʻapi ʻo Sitenei mo Fīpē Likitoní—ko ha ongo kaungāmeʻa fuoloa naʻe maheni mo Paʻale ʻi heʻene ʻi ʻOhaioó. Ko Siteneí ko ha faifekau faka-Kalisitiane ia, pea naʻe hoko ʻa Paʻale ʻi he taimi ʻe taha ko ha mēmipa ʻo hono kāingalotú mo ne lau ia ko ha taha faleʻi fakalaumālie. Naʻe talanoa fiefia ʻe Paʻale ki hono kaungāmeʻá kau ki he Tohi ʻa Molomoná mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fekumi foki ʻa Sitenei ʻiate ia pē ki hano fakafoki mai ʻo e Siasi moʻoni naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú, neongo naʻá ne ʻuluaki veiveiua ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻa ko Paʻalé, “Ka te u lau hoʻo tohí, mo feinga ke fakapapauʻi pe ko e fakahā ia mei he ʻOtuá pe ʻikai.” Hili ha uike ‘e ua ʻo ʻena ako mo lotú, naʻe fakatou fakalotoa ia mo Fīpē naʻe moʻoni ʻa e tohí. Ka naʻe toe ʻiloʻi foki ʻe Sitenei ko ha feilaulau lahi ki hono fāmilí ke nau kau ki he Siasí. ʻOku mahino ʻe mole ʻene ngāue ko e faifekaú, fakataha mo hono tuʻunga fakasōsiale ʻi he koló. ʻI heʻena aleaʻi mo Fīpē ʻa e meʻa ko ʻeni ʻe ala hokó, naʻe lea ange ʻa Fīpē “Kuó u fakakaukau ki hono nunuʻá … pea ko hoku lotó ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e moʻui pe mate.”
Sitenei mo Fīpē Likitoni: Ko hono liliu ʻena moʻuí ke tali ʻa e ongoongoleleí