Doctrine and Covenants 2025
14–20 ʻEpeleli: “Ko Au Ia ʻA Ia ʻOku Moʻuí, Ko Au Ia ʻA Ia Naʻe Fakapōngí”: Toetuʻú


“14–20 ʻEpeleli: ‘Ko Au Ia ʻA Ia ʻOku Moʻuí, Ko Au Ia ʻA Ia Naʻe Fakapōngí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)

“Toetuʻú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025

tā tongitongi ʻo Kalaisí

14–20 ʻEpeleli: “Ko Au Ia ʻA Ia ʻOku Moʻuí, Ko Au Ia ʻA Ia Naʻe Fakapōngí”

Toetuʻú

Ko e ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ko ha Sāpate Toetuʻu ia. Hili ʻa e tokoni ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki hono tufa ʻo e sākalamēnití ki he Kāingalotu ʻi he Temipale Ketilani ne toki fakatapuí, naʻá na maʻu ha potu lōngonoa ʻi mui ʻi ha veili peá na punou ai ʻo lotu loto pē. Pea ʻi he ʻaho toputapu ko ʻení, ʻi hono fakamanatua ʻe he kakai Kalisitiane ʻi he feituʻu kotoa ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe hā ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi Hono temipalé, ʻo Ne folofola, “Ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:4).

Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko Sīsū Kalaisi “ʻa ia ʻoku moʻuí”? ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ia naʻá Ne tuʻu hake mei he fonualotó ʻo hā ki Heʻene kau ākonga ʻi Kālelí. Ko hono ʻuhingá, ʻokú Ne moʻui ʻi he ʻahó ni. ʻOkú Ne folofola mai ʻi he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá. ʻOkú Ne tataki Hono Siasí ʻi he ʻahó ni. ʻOkú Ne fakamoʻui ʻi he ʻahó ni ʻa e ngaahi laumālie kuo kafo mo loto-mafesifesí. Te tau lava ʻo toe fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻo e fakamoʻoni mālohi ʻa Siosefa Sāmitá: “Hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni … ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22). Te tau lava ʻo fanongo ki Hono leʻó ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení, fakamoʻoni ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí, mo ongoʻi “[ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he sētesí ni: ʻʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí]!’” (Ngaahi Himí, fika 68).

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

fakaʻilonga seminelí
ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku teʻeki ke tau mamata kia Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko e mamata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ka te tau lava ʻo ʻiloʻi, ʻo hangē ko ʻene ʻiloʻí, ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi lavameʻá mo e faingataʻaʻiá, pea te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Fakakaukau ki hoʻo fakamoʻoni ki he Kalaisi moʻuí ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi laló mo ako ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻoatu fakataha mo iá.

ʻOku maʻu ʻa e mālohí mei he ako maʻulotó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamata ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fiemaʻu” (“Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Liahona, Nōvema 2011, 6). Kapau te ke maʻu ha potufolofola fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻoku mahuʻingamālie kiate koe—mahalo ko ha potufolofola ia ʻokú ne ʻoatu ha fakafiemālie ʻi ha taimi ʻo e faingataʻá—fakakaukau ke ako maʻuloto ia.

ʻI he foʻi vitiō “My Spiritual Goal,” ʻoku fakakaukau ha finemui ke ne ako maʻuloto ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí” (Gospel Library). Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo ʻene aʻusiá? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí” ʻi ho lotó mo e ʻatamaí?

2:5

Let Your Goals Be Guided by the Spirit

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho ní, te ke lava ʻo ako, fanongo, pe hivaʻi ʻa e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himí, fika 68). ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻi he himi ko ʻení ʻoku toe akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:34; 84:77; 98:18; 138:23.

Vakai foki ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Sīsū Kalaisi,” Gospel Library.

Te u toetuʻu koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ongo ʻo hono tengihia ha niʻihi ʻokú te ʻofa aí, kau ai ʻene tamaí mo hano ongo taʻokete ʻe toko ua. Naʻe tanu ʻe Siosefa mo ʻEma ha toko ono ʻo ʻena fānaú, naʻa nau kei siʻi kotoa ʻi he taʻu uá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa mo ʻEma ha fakakaukau taʻengata mei he ngaahi fakahā naʻe ʻomi mei he ʻOtuá.

Kumi ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e maté mo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:26–27; 42:45–46; 63:49; 88:14–17, 27–31; 93:33–34. ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa e anga hoʻo vakai ki he maté? ʻOku nau liliu fēfē ʻa e anga hoʻo moʻuí?

Vakai foki, 1 Kolinitō 15; Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 199–202; Easter.ChurchofJesusChrist.org.

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ha “fakalelei haohaoa” maʻaku.

Ko e founga ʻe taha ke ke tokanga taha ai ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻo e Toetuʻú ko haʻo ako ʻa e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku akonaki fekauʻaki mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakahā ʻe niʻihi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–13; 19:16–19; 45:3–5; 76:69–70. Fakakaukau ke ʻai ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ke fakaloloto hoʻo akó, te ke lava ʻo tānaki ki hoʻo lisí ʻaki haʻo fekumi ʻi he Luke 22:39–44; 1 Sione 1:7; 2 Nīfai 2:6–9; Mōsaia 3:5–13, 17–18; Molonai 10:32–33.

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ne ala tataki hoʻo akó:

  • Ko e hā ‘a e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā naʻe fili ai ʻe Sīsū Kalaisi ke mamahi mo pekia maʻatautolú?

  • Ko e hā kuo pau ke u fai ke u maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne feilaulaú?

  • Ko e hā ʻeku ongo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi hili ʻeku lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení?

Vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakaleleí, Fakaleleiʻí,” Gospel Library; “Ko e Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní” (vitiō), Gospel Library.

8:32

Ko e Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga 01 ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Te u toetuʻu koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

  • Ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e toetuʻú, te ke lava ʻo kamata ʻaki hano fakaʻaliʻali ange ha ngaahi fakatātā ʻo e pekia mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. Tuku ke vahevahe ʻe hoʻo fānaú ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení. Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Naʻe Toetuʻu Nai ʻa Sīsū?” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 45).

  • Fakakaukau ki ha lēsoni fakataumuʻa ʻe lava ʻo tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí (ʻoku mavahe hotau laumālié mei hotau sinó) pea ʻi he taimi ʻoku tau toetuʻu aí (ʻoku fakataha leva hotau laumālié mo hotau sinó, pea ʻoku ʻi ha tuʻunga haohaoa hotau sinó pea taʻe-faʻa-mate). Hangē ko ʻení, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau toʻo ai ʻa e maká mei ha kasa pe ko e vaitohí mei ha peni? Ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku toe fakatahaʻi aí? (Vakai, ʻAlamā 11:44–45.)

  • ʻOku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo fānaú ha taha kuo mate? Tuku ke nau vahevahe ha kiʻi meʻa fekauʻaki mo e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení, pea lau fakataha leva ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:17. Mou fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e ongo ʻoku maʻu ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe toetuʻu e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí pea toe maʻu ha sinó.

  • Kapau ʻoku ʻi ai haʻo fānau lalahi ange, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau maʻu ʻa e pōpoaki ʻo e Toetuʻú ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:49; 88:14–17, 27; 138:11, 14–17. Te nau lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau mo e vitiō “Because He Lives (Koeʻuhí ʻOkú Ne Moʻui)” (Gospel Library). Te tau lava fēfē ʻo vahevahe ʻa e pōpoaki ko ʻení mo e niʻihi kehé?

telio mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí

Naʻe mamata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Sīsū Kalaisi.

  • Mahalo te ke fie laukonga mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo ha taimi kehekehe ʻe tolu naʻe hā ai ʻa Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:11–24; 110:1–10. ʻE lava foki ke vakai hoʻo fānaú ki ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he ngaahi aʻusia ko ʻení? Ko e hā ʻoku hoko ai ko ha tāpuaki ʻetau ʻiloʻi naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ki he Fakamoʻui kuo toe tuʻú?

Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻoku lava ke fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá.

  • ʻE lava ke ʻoatu ʻe he moʻoni naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e fakamolemole ʻo fakafou ʻia Kalaisí, ha ʻamanaki lelei ki hoʻo fānaú ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi fehalākí mo e angahalá. Fakakaukau ke fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau faʻu ha tēpile mo ha ngaahi ʻuluʻi tohi hangē ko ʻení: Meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻakú mo e Meʻa kuo pau ke u fai ke maʻu ai ʻEne fakamolemolé. Tokoni ki hoʻo fānaú ke nau fekumi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ke lisi ʻi he ongo ʻuluʻi tohi ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–13; 19:16–19; 45:3–5; 58:42–43. Fevahevaheʻaki hoʻomou fiefia mo e houngaʻia ʻi he meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.

  • Te ke lava foki ʻo mamata ʻi he foʻi vitiō “The Shiny Bicycle” (Ko e Pasikala Ngingilá) mo hoʻo fānaú (Gospel Library) pea vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia naʻá ke ongoʻi ai ʻa e fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo fakatomalá.

3:4

The Shiny Bicycle

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ko e hā ʻa e Kalaisi kuo toetuʻú kia Melé

Ko Kalaisi mo Mele ʻi he Fonualotó, tā fakatātaaʻi ʻe Joseph Brickey

peesi ʻekitivitī maʻá e fānaú