Faigalotu o le Kerisimasi
O Le Meaalofa o le Agalelei


12:31

O Le Meaalofa o le Agalelei

Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili 2025

Aso Sa, 7 Tesema, 2025

O’u uso e ma tuafafine pele, o se faamamaluga le talanoa atu ia te outou, po o fea lava o outou potopoto ai, mo lenei faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili. A o tatou tomanatu i le soifua mai faavavega o Iesu Keriso, Lana galuega i le lalolagi, ma Lana Togiola ma le Toetu mamalu, tatou te lagona le latalata atili atu ia te Ia. Tatou te lagona Lona agalelei, mamalu, ma le alofa. Sa ou tatalo faatauanau ina ia fesoasoani la’u savali i lenei afiafi, i sina auala itiiti, ia outou lagona atoatoa ai Lona alofa tumau i lenei vaitau paia o le Kerisimasi.

E tumu le vaitaimi o le Kerisimasi i tu ma aga masani. E ui o nei tu masani e eseese i le tele ma le telē e faavae i aiga, aganuu, ma nofoaga, ae o tu ma aga masani e aumaia faatasi ai i tatou a o tatou faamanatu faatasi le soifua mai o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

Ou te manatua se tu masani a o o’u taoina o se tamā talavou le falaoa ma o’u afafine e toalua. A o la toe foi mai mai le aoga, ou te sauni i le umukuka ma mea e manaomia e fai ai le falaoa i le falaoamata mai le saito. Sa fesoasoani teineiti e lomi le paluga. Ma, a o la faatalitali mo le paluga sei fefete ma tao, ou te vaneina ni mataitusi i se laupapa laitiiti e tuu i ai falaoa, e tatipi muamua, mo le faamoemoega e fai ai se meaalofa. I laupapa taitasi, sa ou vaneina ai upu J’Aime et J’Espere, o le faaFarani lea mo le "Ou te Alofa ma Ou te Faamoemoe." Ina ua aveese mai i fafo le falaoa tao fou mai le ogaumu, matou te tilivaina le falaoa ma le laupapa i se uo po o se tuaoi, o se tasi sa feagai ma se faigata o le soifua maloloina po o le faanoanoa.

A o ou tomanatu i lenei tu masani, sa liliu atu lo’u mafaufau i le laupapa mo le falaoa ma upu na vaneina ai "Ou te Alofa ma Ou te Faamoemoe." I le avea ai ma se molimau ola a Iesu Keriso, ou te folafola atu ia te outou ona o Ia e mafai ai ona tatou lagonaina i taimi uma Lona alofa ma maua le faamoemoe ia te Ia e tusa lava po o a tulaga o le olaga, lelei pe leaga.

E ala i le naunau o le Faaola e "[afio ifo] i lalo o mea uma," o ni tulaga manaomia o Lana Togiola e le iu, sa ofoina mai ai e Iesu Keriso le meaalofa atoatoa ma le faailoaga o le alofa ma le faamoemoe. "E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui ai ana uo." Ma, o lo tatou Tama Faalelagi alofa, e ala i le faatagaina o Lona Alo Pele e Toatasi e faia se osigataulaga faapena, ua tuuina mai ai ia i tatou se faailoaga tupito o Lona alofa o Lana meaalofa i Ana fanau uma.

A o tatou mafaufau i nei meaalofa e faavavau ua tuuina mai ia i tatou mai le Tama ma le Alo, atonu tatou te mafaufau pe mafai faapefea e a tatou lava meaalofa tatou te faasoa atu i lenei vaitau o le Kerisimasi ona atagia lelei ai lo tatou tuuto ma le lotofaafetai ia i Laua. Ou te tautino atu ma le lotomaualalo atonu o le auala sili ona anoa e ausia ai lenei taumafaiga taua o le tuuina atu lea o ni meaalofa faatauvaa o le agalelei ia i latou tatou te alolofa i ai. A o tatou agalelei ma auauna atu i le tasi ma le isi e pei ona faia e le Faaola, e oo lava i auala aupito itiiti, e mafai ona avea i tatou ma se auala o le alofa tunoa o le Atua e fesoasoani ai ia i latou i la tatou li’o o faatosinaga ia lagona le alofa ma le faamoemoe o le Faaola—J’Aime et J’Espere!

A o faaauau pea ona ou suesue i le soifuaga o le Alii o Iesu Keriso, sa ou maofa i Lana faataitaiga le mafaatusalia o le agalelei. Manatunatu faatasi ma a’u mo sina taimi i ni nai tala faamomoiloto ma upu masani mai tusitusiga paia:

  • "Ma ina ua afio ane Iesu i le mea ua tuu ai, ona silasila atu lea o ia ia te ia, ua silafia o ia, ua faapea atu ia te ia, Sakaio, ia faavave, ma afio ifo i lalo; aua e tatau ona ou nofo i lou fale i le aso."

  • "Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, Ou te le faasala foi ia te oe: alu ia, aua e te toe agasala."

  • "Ona fetalai atu lea o Iesu, Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia."

  • "E i ai ea ni isi o ia te outou ua mama’i? … Ia aumai i latou iinei ma o le a ou faamaloloina i latou, ona ua ou agaalofa tele ia te outou; ua tumu lo’u loto i le alofa mutimutivale."

  • "Ma sa ia ave a latou fanau laiti, taitoatasi, ma faamanuia i latou, ma tatalo atu i le Tama mo i latou."

A o tatou taitasi ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le agalelei i lenei vaitau faapitoa, e mafai ona faia i le tele o auala—auauna atu, alofa mama, alofa, agalelei, ma le faamagalo atu. Sa faauigaina e Peresitene Howard W. Hunter e faapea, "I lenei Kerisimasi, fonofono se fefinauaiga. Saili se uo ua galo. Faate’aese le masalosalo ma sui i le faatuatuaina. Tusi se tusi. Tuu atu se tali filemu. Faamalosiau i talavou. Faailoa atu lou faamaoni i upu ma galuega. Tausi se folafolaga. Lafoai se lagona le fiafia. Faamagalo atu i se fili. Faatoese. Taumafai ia malamalama. Iloilo au faatonuga malolosi i isi. Mafaufau muamua i se isi tagata. … Ia agamalu. Faateleina le ’ata. Faailoa atu lou lotofaafetai. Talileleia se tagata ese. Faafiafia le loto o se tamaitiiti. Ia fiafia i le matagofie ma le ofoofogia o le lalolagi. Ta’u atu lou alofa ona toe ta’u atu lea."

Ou te iloa e mafai e le Agaga ona taitai i tatou taitoatasi i le tele o auala faigofie e tuuina atu ai le alofa, faatuatua, ma le olioli i isi i lenei vaitau o le olioli.

I le taimi o le Kerisimasi, a o ou laitiiti, matou te faapotopoto ai ma lo’u aiga faataamilo i le matou piano Winkler, lea o le a silia ma le selau tausaga le umi ona i ai. Sa iloa e o’u matua le mativa ma sa faapena foi ona le maimauina sina mea. O meaalofa o le Kerisimasi na matou mauaina sa le o ni mea taugata. Ae sa i ai se leo usu matagofie tele o lo’u tina. Sa ia taina le piano a o ia taitaia i matou i le usuina o pesepesega masani o le Kerisimasi ma viiga paia.

Ou te le iloa pe na ia mafaufau ia te ia lava o loo valaaulia i matou e faasoa faatasi se meaalofa tumau. Ae a o ou laitiiti, sa ou lagonaina le olioli e le mafaamatalaina i le usuina o na pese. Sa faatumulia e musika lo matou tamai fale i se agaga o le filemu. Sa le gata ina mafai ona ou lagona le alofa o lo’u tina ma lo’u tama ma o’u uso e toalua, ae o lo’u Tama Faalelagi ma le Faaola o Iesu Keriso.

Ou uso e ma tuafafine pele, o loo faatalitali mai avanoa mo i tatou taitoatasi i lenei vaitau o le Kerisimasi e aapa atu ai ma faaali atu le agalelei i le alofa faaKeriso ma le mutimutialofa ma faia ai se eseesega. Ou te folafola atu a o tatou lototatalo ma a o tatou tatalaina o tatou loto ma mafaufau i musumusuga a le Agaga Paia, o le a taiala i tatou e le Alii e saili se tasi e alofa atoatoa i ai o Ia, o le e manaomia lo tatou agalelei i lenei vaitau o aso fiafia. O le agalelei tatou te ofo atu atonu e faigofie ma e le foliga mai e tulaga ese i soo se itu, ae e mafai—ma e tele taimi o le a--i ai se aafiaga tumau.

Sei ou faaiu atu i upu o se tasi o pese a le peraimeri e sili ona ou fiafia i ai:

Alofa le tasi i le isi e pei ona alofa Iesu ia te oe

Taumafai e faaali atu le agalelei i mea uma e te faia

Ia agamalu ma alofa i galuega ma mafaufauga,

Aua o mea nei na aoao mai e Iesu.

A o tatou o atu i lenei vaitau matagofie o le Kerisimasi, ou te tuuina atu la’u molimau o Iesu Keriso o le alofa ma le faamoemoe—J’Aime et J’Espere. E mafai foi ona tatou faipaaga ma Ia ma faasoa atu Lona alofa ma le faamoemoe i isi e ala i galuega lē manatu faapito o le agalelei.

Ou te molimau atu ai i nei mea i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6 tagai foi i le 122:8.

  2. Ioane 15:13.

  3. Luka 19:5.

  4. Ioane 8:11.

  5. Luka 23:34.

  6. 3 Nifae 17:7.

  7. 3 Nifae 17:21.

  8. Howard W. Hunter, “O Meaalofa o le Kerisimasi” (Faigalotu a le Au Peresitene Sili, Tes. 4, 1994), i le Ensign, Dec. 2002, Gospel Library.

  9. Tagai Iuta 1:22.

  10. "O Loo Ou Taumafai e Avea e Pei o Iesu," Tusipese a Tamaiti o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 40