Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
Te u ʻi ʻApi ʻi he Kilisimasí


8:49

Te u ʻi ʻApi ʻi he Kilisimasí

Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he 2025

Sāpate, 7 Tīsema 2025

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí—ngaahi taʻu lahi kuo mahili atú—ne u hoko ko ha tamai kei talavou naʻe fie tokoni ki hoku uaifi ʻofaʻangá ke teuteu ke fanauʻi ʻema fuofua pēpeé, ko ha tamasiʻi. Naʻá ku manavasiʻi ʻo aʻu ki haʻaku hohaʻa tuʻu. Ne talamai ʻe Peti ʻi ha taimi ʻe taha, ʻi he faifai pē pea kamata ke ne langaá, naʻá ku toʻo e pilo ne u ʻolunga aí ʻo hangatonu ki he matapaá, kae liʻaki ia ʻo ʻikai ʻiloa e sote pe talausese ne totonu ke fetongi ʻaki hoku vala mohé.

Mahalo ko hono ʻulungaanga fakamānakó naʻá ne taʻofi au mei heʻeku aʻu ki he matapaá. Ko hai ʻokú ne ʻilo? Mahalo naʻe tauhi ʻe he maluʻanga ʻo ʻene ʻofá ʻa e kiʻi pēpē ko iá ke māfana mo fiemālie ʻi hono kiʻi nofoʻangá ʻi ha ngaahi lau houa.

Ka ko e hā pē ʻa e tūkungá, ko e Kilisimasí ʻa e ʻaho pē ʻe taha ʻi he taʻú ʻoku tau fakaʻamu lahi taha ke tau ʻi ʻapi aí. Ko e taha ʻo e ngaahi hiva Kilisimasi manakoa tahá ko e "Te u ʻi ʻApi ʻi he Kilisimasí." Pea kapau he ʻikai lava ke tau ʻi ai, ʻoku tau kiʻi ongoʻi taʻeoliʻia neongo kapau kuo tau lalahi pea ʻikai toe saiʻia ʻi he fanga kiʻi meʻavaʻinga ne tau fiefia ai heʻetau tupu haké.

Mahalo te tau fakatokangaʻi ʻi heʻetau talanoá ʻoku ʻi ai ha kau faifekau ʻe meimei toko 85,000 ʻoku nau ngāue ʻi ha feituʻu ʻi he māmaní, ʻoku angamaheni ke mamaʻo mei ʻapi.

Ko e tokolahi taha ʻo e kau ako ʻoku mamaʻo mei ʻapí te nau fokotuʻutuʻu ke foki ʻi he Kilisimasí ka he ʻikai ke nau foki kotoa, mahalo koeʻuhí he ʻikai lavaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e totongí.

ʻOku tokolahi fau ha niʻihi ʻoku nau ō ki he ngaahi tau fakamamahi ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku faingataʻa ai ke fakafuofua pe ko e toko fiha nai ʻi he kau ngāue fakakautau ko iá te nau mamaʻo mei ʻapi he Kilisimasi ko ʻení. Ka ʻe aʻu ki he lau kilú.

Naʻe aʻusia ʻe Sīsū, Mele mo Siosefa ʻa e nofo tuēnoa mo e mamaʻo mei ʻapí, ʻi he pō makehe ko ʻení; hili ha taʻu ʻe uaafe mei ai, ʻoku tau kei hiva pē, “[Ko hono nofoʻangá ko ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú, Pea ko hono ʻolungá ko ha mohuku; Fakataha mo e masivá, angakoví, mo e māʻulaló, Naʻe ʻi māmani ai ʻa hotau Fakamoʻui māʻoniʻoní].”

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē mei ai ʻe toe nofo toko taha pē ʻa e pēpē ko iá, ʻo fakahā kuó Ne “molomoloki toko taha pē ʻa e tataʻoʻanga uainé, … pea naʻe ʻikai ʻiate [Ia] ha tokotaha,” ʻo manavasiʻi ʻi he uhouhonga ʻo ʻEne mamahí kuo liʻaki fakaʻaufuli Ia, ʻo aʻu ki Heʻene Tamai ʻi Hēvaní, ka naʻe toki maʻu ʻa e mahino ki he meʻa ko iá kimui ange, ʻo liliu ai ʻa e pō Kilisimasí ke fiefia mo fonu ʻi he ngaahi palōmesí, pō ʻo e kau ʻāngeló, ngaahi fetuʻú mo e fakamoʻuí, mo ha pō ke feohi ai mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, ʻo kapau ʻoku malava.

ʻI he Kilisimasi ko ʻení, tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu takitaha ke mou hoko ko ha fāmili ki ha taha ʻoku tuenoa, neongo pe ko ha taimi nounou pē. Ko ha ongo fakamamahi moʻoni ʻa e ongoʻi tuenoá. ʻOku ou ʻiloʻi kuo tokolahi ha niʻihi kuo nau tuenoa ange ʻiate au, ka kuo fakamamahi moʻoni kiate au ʻa e Kilisimasi ʻe tolu ko ʻeni kuo ʻosí ʻi he ʻikai ke u fakataha mo e faʻē haohaoa ko ia ne u lave ki ai kimuʻá.

Ka neongo ia, kuo ʻi ai ha meʻa naʻá ne fakahaofi au ʻi he vahaʻataimi ko ʻení. Kuo hoko ia ko ha taimi ʻo e fakalaulauloto lahi, loto-fakatōkilalo lahi, pea mo hono fakahaaʻi lahi ange ʻa e houngaʻiá. Mahalo ko e Kilisimasi ko ʻení te tau lava ʻo tāpuekina ai e moʻui ʻa ha taha ʻoku kei tuenoa fakataimi ʻi ha founga te ne ongoʻi ai ʻi ha kiʻi momeniti pe ko ha maʻu meʻatokoni pe hoʻatā ʻe taha kuó ne lava ʻo foki ki ʻapi ki he Kilisimasí.

ʻI he ngaahi taimi lahi kuó u mamaʻo ai mei ʻapi ʻi he Kilisimasí, ʻoku ou tui hangē ko Palesiteni Farnes, ko e fuofua taimí ko e taimi faʻa fakataʻelata taha kae mohu tāpuekina maʻu pē ʻi he hoko ko ia ko ha faifekau taimi kakató.

Ko ha tohi pehē ʻeni ʻe taha ʻo e fakakaukaulotó mo e angaʻofá mei ha faifekau ʻe taha, ʻoku fakahaaʻi ai ha faʻahinga tuʻunga matuʻotuʻa ʻaupito ʻo e fakaʻānauá. Ko e tohi ia ʻoku tau fakaʻamu kotoa ne tuʻo lahi ʻetau fakahokó.

"Siʻi Tangataʻeiki. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ʻikai ke u ʻi ʻapi ai ʻi he Kilisimasí. [ʻOku ou] tangutu ʻi muʻa ʻi ha tofunanga ʻi he falemohé … ʻo siofi e ʻalu hake ʻa e kohú ʻi he siminií, [ʻo ʻave] ai ʻeku manatu melie ki he ngaahi ʻaho Kilisimasí. ʻA e pongipongi ne mau fakavave hifo ai he sitepú mo homau vala mohé. [Pea ʻi he fuʻu fiefia ko iá] ne mau lele foki hake ki ʻolunga … ke fakaʻaliʻali atu ʻemau [ʻū meʻaʻofa ko e ʻāpele mo e moli mo e lole ne ngaohi ʻi ʻapí]. Naʻá mo [ngali ongosia ʻaupito] mo e fineʻeikí, ka naʻa tau vaʻinga peá mo ʻuma mai kiate kimautolu kimuʻa pea fekau ke mau foki ʻo mohe kimuʻa pea maʻa ʻa e ʻahó. Lolotonga e ʻahó naʻá ke teke holo kimautolu ʻi he halá ʻi he meʻa fakapaheke foʻou [naʻe ʻikai ke mau ʻilo kimuʻá], pea ne mau ʻiloʻi ko e tangata kaukaua mo mālohi taha koe ʻi he funga ʻo e māmaní. … Naʻá ku fakaʻānaua ʻanepō ki he fiefia ʻo e [sio] ki he [haʻu] ʻa Sanitā Kolosí. [Naʻe ʻikai ke ne] haʻu he pongipongí ni [foki]. ʻOku ou ʻofa atu kiate koe[, Teti. Ka ʻi he vā mamaʻo foʻou ko ʻeni] ʻiate kitauá, ʻoku kamata ke u sio ki he laumālie [moʻoni] ʻo e Kilisimasí ʻi hoʻo moʻuí. … ʻOfa ke tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá, Teti, pea tauhi koe ke ke kei ʻofa pē ʻiate au. ʻOfa atu, Kōtoni.” Ko Kōtoni Pitinā Hingikelī.

ʻOfa ke mou maʻu ha Kilimasi Fiefia mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ʻa ia ʻoku ʻikai teitei tuka pe foʻi, pea mei Hono ʻAlo Pē Taha Naʻe Fakatupú, ʻa ʻEne pēpeé—ʻa e pēpē ko ʻeni ko hotau Tokoua mo e Tuongaʻané—naʻe tupu hake ke “toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí: [pea] fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá.” ʻOku tau fakamālō ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ko e Mīsaia ne talaʻofa maí, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he Kilisimasí. ʻI Hono huafa ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Once in Royal David’s City,” Hymns, no. 205.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:50.

  3. Gordon B. Hinckley to Bryant S. Hinckley, 25 Dec 1933, quoted in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (Salt Lake City: Deseret Book, 1966), 76.

  4. ʻĪsaia 53:4–5.