Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá


“Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá

Fakaʻuhingaʻí

Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoni ʻa e puipuituʻá ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e folofolá. ʻOku ʻomi ʻe hono lau ʻo e ngaahi veesi kimuʻa pea kimui ʻi he potufolofolá ha mahino he taimi pē ko iá. Ko e puipuituʻa ʻoku lahi angé ʻa hono ngaahi tūkungá pea mo e fakamatala puipuituʻa ki ha potufolofola, ʻa ia ʻe lava ke kau ai ha tūkunga fakafonua, fakahisitōlia, pe fakasiokālafi. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ʻo e puipuituʻá ke tau (1) ʻiloʻi ʻa e taumuʻa ʻa e tokotaha faʻu tohí; (2) fakakaukau ki he meʻa naʻá ne ueʻi ha akonaki, meʻa naʻe hoko, pe fakamatala; pea (3) fakaʻehiʻehi mei hano fai ha ngaahi fakaʻuhinga hala.

Toe vakaiʻi mo e kau akó ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ko e teuteu ki he ngaahi ʻekitivitī fakatātāʻí mo e fakaangaangá:

Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá

ʻOku ʻuhinga hono fokotuʻutuʻu fakapuipuituʻa ʻo e folofolá ke tau ako ha potufolofola pau fekauʻaki mo ha ngaahi tūkunga, ngaahi meʻa naʻe hoko, mo ha ngaahi akonaki ʻoku tō-loto ai. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e ngaahi puipuituʻa ko ʻení:

  1. Puipuituʻa he taimi ko iá. Lau ʻa e ngaahi veesi hokohoko atu aí ke ʻiloʻi ʻa e taimi mo e feituʻu totonu ʻo e potufolofolá. Ko e hā ha meʻa naʻe hoko pe tūkunga ʻokú ne ʻomai ha fakamatala mahuʻinga ki he puipuituʻá? Naʻe ʻi ai nai ha fehuʻi naʻe ʻeke ʻi he ngaahi vēsí naʻá ne fakatupu ha tali? ʻI ha ngaahi potufolofola lahi, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ʻa e taha ʻoku leá pea ko ʻene leá kia hai, pea ko e hā hono ʻuhingá.

  2. Puipuituʻa lahi ange. ʻE lava ke tokoni ʻetau ako ki he tūkunga fakahisitōliá, fakafonuá, mo fakasiokālafí ke mahino lelei ange kiate kitautolu ha potufolofola pau ʻi haʻatau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fenāpasi ai mo e vahé pe tohí. ʻE ala tokoni foki ke tau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fenāpasi ai ʻa e potufolofolá mo e puipuituʻa ʻo e ongoongoleleí.

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau laukongá ha tokoni ke mahino ʻa e puipuituʻa ʻo e ngaahi potufolofolá ʻaki haʻanau muimui ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení (ʻoku maʻu ʻi he Gospel Library): Ngaahi Tokoni Akó, Hisitōlia ʻo e Siasí, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, tohi lēsoni ʻa e faiako ʻinisititiutí pe seminelí, mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e ʻApí mo e Lotú.

Fakatātaaʻi

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ongo sīpinga ko ʻení ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he puipuituʻa he taimi ko iá mo e puipuituʻa lahi angé ha ʻilo ki ha potufolofola pau. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e tēpile ʻi he sīpinga 1 pe tufa ia ko ha laʻipepa tufa. Hili hono lau ʻo e potufolofolá, toe vakaiʻi ʻa e ongo konga ki he “Puipuituʻa he Taimi Ko Iá” pea toki hoko ki he “Puipuituʻa Lahi Angé.” Te mou lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e tēpile ʻi he sīpinga fika 2 ʻi ha ʻaho kehe ke toe vakaiʻi ʻa e taukei ko ʻení.

Sīpinga 1

Potufolofola

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

Puipuituʻa Lahi Ange

Potufolofola

Lau ʻa e Sēnesi 25:33.

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

ʻOku maʻu ʻa e puipuituʻa he taimi ko iá ʻi hano lau ʻo e ngaahi veesi ʻoku hokohoko atu aí. ʻOku talamai ʻe he Sēnesi 25:21–34 ko e ongo māhanga ʻa ʻĪsoa mo Sēkope. Ko ʻĪsoa ʻa e lahí pea naʻe hoko ia ko e foha ke ne maʻu ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá. Kimuʻa pea fanauʻi kinauá, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Lepeka ʻe maʻu ʻe heʻenefoha siʻisiʻi ko Sēkopé, ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá (vakai, Sēnesi 25:23). Naʻe ʻofeina ʻa ʻĪsoa ʻe heʻene tamaí, pea ʻofeina ʻa Sēkope ʻe heʻene faʻeé. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fuʻu fiekaia ai ʻa ʻĪsoa, peá ne kole kia Sēkope ha supo (lū kulokula). Naʻe loto ʻa Sēkope ke ʻoange kia ʻĪsoa ʻa e supó kae fetongi ʻaki hono ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá. Naʻe tali ʻe ʻĪsoa ʻa e fakafetongí, ʻo fakahaaʻi ai naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai mahuʻinga ʻa hono ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá.

Puipuituʻa Lahi Ange

Fakakaukau ki he founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ki he puipuituʻa lahi ange ʻo e veesi ko ʻení:

“Naʻe fakatau ʻe ʻĪsoa hono ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá kia Sēkope (Sēnesi 25:33), ʻa ia naʻe fakatou mole ai meiate ia ʻa e tuʻunga fakataki ki he hakó pea mo e tāpuaki ʻo e fuakavá (Sēnesi 27:28–29, 36; Hepelū 12:16–17)” (Bible Dictionary, “Esau”).

“ʻI he taimi ʻo e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá, naʻe maʻu ʻe he foha lahí ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fānaú (Sēnesi 43:33) ʻo ne maʻu ai ʻa e lakanga fakatakimuʻa ki he fāmilí ʻi ha mate ʻa e tamaí. Naʻe pau ke taau mo feʻunga ʻa e ʻuluaki fohá ke ne fua ʻa e fatongia ko iá (1 Fkmtl. 5:1–2) pea ʻe lava ʻo mole meiate ia ʻa hono ʻinasí ʻi he taʻe-māʻoniʻoni” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻUluaki Fānaú,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Te mou lava foki ʻo lau ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻInasi ʻo e ʻUluaki Fohá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

Ngaahi ʻIlo

ʻOku tokoni ʻa e puipuituʻa ki he Sēnesi 25:33 ke tau vakai ai ko e maʻu ʻo e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá naʻe hoko ia ko ha lāngilangi mo ha fatongia. ʻOku talamai foki ʻe he puipuituʻá naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi lahi ʻe ʻĪsoa hono ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi ʻilo ko ʻení ha fakamatala mahuʻinga ki he puipuituʻá ʻi he taimi ʻoku tau toki ako ai kimui fekauʻaki mo e fakahinohino ʻa Lepeka kia Sēkope ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá meia ʻAisaké (vakai, Sēnesi 27:1–33).

Sīpinga 2

Potufolofola

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

Puipuituʻa Lahi Ange

Potufolofola

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–3.

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

ʻOku maʻu ʻa e puipuituʻa he taimi ko iá ʻi hano lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:4–8. ʻOku lilingi ai heni ʻe Siosefa Sāmita hono laumālié ki he ʻOtuá, ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne tofanga ai mo e Kāingalotú. ʻOku ongona ʻe Siosefa ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí pea naʻe fakahā ange ai ko ʻene mamahí ʻe “kiʻi fuofuoloa siʻi pē” pea kapau te ne “kātakiʻi ia ʻo lelei,” te ne “ikunaʻi ʻa [hono] ngaahi filí” (veesi 7–8).

Puipuituʻa Lahi Ange

Ko e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121 ʻoku ʻomi ai ha puipuituʻa lahi ange ki he veesi 1–3: “Ko e lotu mo e ngaahi kikite naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfitá [ʻi ha tohi ki he Siasí], lolotonga ʻene nofo pōpula ʻi he fale fakapōpula ʻi Lipetií, ʻi Mīsuli, ʻi he ʻaho 20 Māʻasi 1839. Kuo nofo pilīsone ʻa e Palōfitá mo ha niʻihi kehe ʻo feʻunga mo ha ngaahi māhina. Ko ʻenau ngaahi tohi tangi mo e ngaahi kole naʻe fai ki he kau pulé mo e kau fakamāú kuo iku noa ia ʻo ʻikai ʻomai ai ha tokoni.”

Ko e fakamatala “Within the Walls of Liberty Jail” [ʻI he Ngaahi Holisi ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií] (vakai, ʻo tautautefito ki he palakalafi 8–16) ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi tūkunga fulikivanu naʻe pau ke kātekina ʻe he kau pōpulá (vakai, Justin R. Bray, ʻi he Revelations in Context [2016], 258–60).

Fakakaukau ke vakai ki ha ʻīmisi ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻoku maʻu ʻi he ʻŪ Tā ʻo e Hisitōlia e Siasí.

Ngaahi ʻIlo

Ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tūkunga fakaʻulia ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií pea mo e faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu naʻe tuli mei Mīsulí, ʻoku toe ʻomi ʻe he tautapa ʻa Siosefa Sāmitá ha ʻuhinga mo ha mālohi lahi ange. ʻOku tau ʻilo te tau lava ʻi he ngaahi tūkunga kovi tahá ke tafoki ki he ʻOtuá ki ha tokoni pea mo maʻu ha fakafiemālie mo e fakahinohino meiate Ia.

Fakaangaanga

Fili ha potufolofola mei he ngaahi folofola ʻoku mou akó, pe fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: 1 Samuela 16:7; Maʻake 2:16; ʻAlamā 39:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11. Hili iá pea ʻoange ki he kau akó ʻa e laʻipepa tufa “Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá,” pea fakaafeʻi ke nau fakaʻaongaʻi ia ke ʻiloʻi ʻa e puipuituʻa he taimi ko iá mo e puipuituʻa lahi ange ki he potufolofola kuó ke filí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakakato ʻa e saati hoko ko ʻení.

Ko e Mahino ʻa e Puipuituʻá

Potufolofola

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

Puipuituʻa Lahi Ange

Potufolofola

Puipuituʻa he Taimi Ko Iá

Puipuituʻa Lahi Ange

Ngaahi ʻIlo

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ‘a e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e mahino ʻa e folofolá ʻi honau puipuituʻá he lolotonga ʻenau ako fakafo’ituituí. Manatuʻi ke toe vakaiʻi pea tuku ha taimi ki he kau akó ke nau vahevahe mo toe fakaanganaga ʻa e taukeí, ʻo ka fiemaʻu. Te ke ala kumi ha faingamālie ʻi he lolotonga ʻo e uiké ke toe vakaiʻi ai mo e kau akó hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau akó.