Seminare
Amosa 8: Fa’ato’ilaloina o le Matelāina Fa’aleagaga


“Amosa 8: Fa’ato’ilaloina o le Matelāina Fa’aleagaga,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Amosa 8: Fa’ato’ilaloina o le Matelāina Fa’aleagaga,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Amosa; Opetaia; Iona: Lesona 150

Amosa 8

Fa’ato’ilaloina o le Matelāina Fa’aleagaga

191st Semiannual General Conference: Russell M. Nelson

Na tatou lagonaina uma lava le matelāina. Vaai faalemafaufau pe fa’ape’ī le mafatia i le matelāina fa’aleagaga.Na a’oa’o e le Ali’i tagata Isaraelu e ala atu iā Amosa e fa’aaoga ai ata faatusa.Na valoia e Amosa e fa’apea o le a lē toe tu’uina atu afioga [a le Alii] i ona tagata ona sa latou te’enaina.O le le mauaina o afioga a le Ali’i e o’o atu ai i le oge fa’aleagaga.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga e fa’ateleina lo latou mautinoa e mafai e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso ona fa’amalieina lo latou matelāina fa’aleagaga e ala i le Toefuata’iga o le talalelei.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e mafaufau loloto pe ono fa’apefea ona ese o latou olaga pe ana faapea latou te le o mauaina tusitusiga paia po o upu a perofeta.E mafai ona o mai saunia tagata a’oga i le vasega e fa’asoa mea latou te manatu iai.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Matelāina fa’aleagaga

Mafaufau e amatalia le vasega e ala i le fa’aali atu o se ata o mea’ai po o le aumai o se fasi mea’ai faigofie ma fai atu fesili nei.

  • O le ā se taimi na e matua lagona fa’apitoa ai le fia’ai?

  • E fa’apefea a tatou faatinoga pe a tatou matelāina?

    O tali e ono aofia ai le lagona ita, maualalo le malosi, po o le le mataofia o le mana’o i so’o se itūaiga o mea’ai.

    Tusi le fasi fuaitau Matelāina Fa’aleagaga i le laupapa.

  • O ā mea e ono fia aai ai tagata fa’aleagaga ae faafaigata ona maua?

Mafaufau e tusi tali a le vasega i luga o le laupapa.E ono fai mai e tagata a’oga i ni mea e pei o le alofa o le Atua, fa’amoemoega i o latou olaga, iloaina o le upumoni, taitaiga i [taimi o] filifiliga faigata, ma isi.

Fa’aalu se taimi e tusi ai i totonu o lau api tala’aga o suesuega auala e te lagona ai po o se isi e te iloa, le matelāina fa’aleagaga i le taimi nei.

Uunaia tagata a’oga e saili le Agaga Paia i le asō a’o latou mafaufau i mea e mafai ona latou faia e maua ai le fafagaina fa’aleagaga ua ofoina mai e Iesu Keriso.

O le oge i le fa’alogo i afioga a le Ali’i.

Na valoia e le perofeta o Amosa le matelāina fa’aleagaga.Na ia faaalia afioga a le Ali’i i tagata o Isaraelu, ae latou te le’i fia fa’alogo iai (taga’i i le Amosa 2:12; 7:11–16).

Afai e te lagona e ono fesoasoani, vala’aulia tagata a’oga e faitau le Amosa 7:12–13 ina ia malamalama pe na fa’apefea ona tali atu tagata Isaraelu i afioga a le Ali’i e ala iā Amosa.

Faitau le Amosa 8:11–12 va’ava’ai mo taunu’uga o tagata e te’enaina afioga a le Ali’i.

Afai e talafeagai, fa’amatala atu o le oge o se matuā leai lava o se mea’ai.

  • O ā ni taunu’uga na e va’aia?

    Afai e lē fa’ailoaina mai e tagata a’oga, fa’asoa atu upumoni e pei o nei: Afai e te’ena e tagata perofeta a le Ali’i, latou te lē maua fa’amanuiaga o afioga a le Ali’i. Pe a aunoa ma afioga a le Atua, tatou te matelāina fa’aleagaga.

  • Aiseā e te manatu ai o le oge o se fa’atusatusaga lelei lea o le ola e aunoa ma afioga a le Ali’i?

  • O ā auala ua fa’ataunu’uina ai le valoaga a Amosa?

Afai e mana’omia, fa’asoa atu i tagata a’oga o nei fuaiupu e fa’asino atu i se taimi ua taua o le liliu ese.O se liliu ese o le te’ena lea e se tasi po o se vaega o tagata o mataupu fa’avae o le talalelei ma ua lē toe auina atu e le Ali’i ni perofeta iā i latou.O se tasi o fa’ataunu’uga o le valoaga a Amosa na tupu ina ua mavae le maliliu o aposetolo a Keriso ma ua ta’ua o le Liliu Ese Tele.Sa tumau le Liliu Ese Tele seia oo ina toefuata’i mai e le Ali’i Lana talalelei e ala mai i le perofeta o Iosefa Samita.

E te ono mana’o e fa’asoa atu le vitiō “Dispensations: The Pattern of Apostasy and Restoration” (6:52) e fa’aali atu ai le taua o le Toefuata’iga o le talalelei.

6:55

Fa’amalieina o le matelāina fa’aleagaga

I le alofa agalelei o le Ali’i, na Ia fa’amanino atu ai i Ona tagata e ala i Ana perofeta o le a Ia laveai Ona tagata mai a’afiaga o le liliu ese ma fa’amanuia Ona tagata.Na valoia e le Ali’i e ala iā Amosa e faapea o le a Ia toe fa’apotopoto Ona tagata i se aso o i le lumanai, ma o le a ia fa’amanuia i latou i le tele o auala (taga’i i le Amosa 9:14–15).

Faitau fuaiupu nei ma va’ava’ai po o ā isi mea na fa’ailoa mai e le Ali’i o le a Ia faia e ala mai i Ana perofeta, i le tisipenesione mulimuli a’o lumanai lona Afio Mai Fa’alua:

Tanielu 2:44–45

Galuega 3:19–21

Efeso 1:3, 10

Mataupu Fa’avae ma Feagaiga 27:13; 112:30; 128:18

Vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa mai mea ua latou a’oa’oina ma fai mai a latou fesili o iai e uiga i nei fuaiupu.Mo se fesoasoani fa’aopoopo, e te ono mana’o e fa’asino i latou i le “Toefuata’iga o le Tala Lelei,” i le Autū ma Fesili.

  • O ā fa’amanuiaga ua fa’aavanoaina e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso i se lalolagi matelāina e ala mai i le Toefuata’iga?

E mafai e tagata aoga ona lisi ki ma le pule o le perisitua, perofeta, fa’aaliga, tusitusiga paia, fa’alapotopotoga a le Ekalesia, sauniga, ma le meaalofa o le Agaga Paia.

Mafaufau pe mafai fa’apefea ona e fesoasoani atu i tagata a’oga ia iloa o nei fa’amanuiaga e mafai ona faamalieina ai o latou mana’oga ma manaoga o tagata e pele ia i latou.O se tasi nei o auala e mafai ona e fa’atino ai lenei mea.

Vala’aulia tagata a’oga e fatu se ata fa’ataitai o se tagata ua matelāina mo se tasi o autū ua lisi i luga o laupapa i lalo o le Matelāina Fa’aleagaga.E mafai ona e [faatonu] tagata a’oga e fa’aopoopo atu auili’iliga ina ia sili atu ona talafeagai le faatatauga o le ata faataitai.E mafai ona e fa’asoa atu le mea lenei e uiga iā Marta e fai ma fa’ataitaiga.Ona mafai lea e tagata a’oga ona galulue fa’atasi, pe ta’ito’atasi, pe i vaega toalaiti e tali atu le ata fa’ataitai.

Ata fa’ataitai: O Marta e 15 tausaga le matua ma e le mana’o i se isi lava mea tau lava o le sailia o le fa’amoemoega mo lona olaga.E tauivi o ia ma le talitonuina o ia lava ma e na te le o mautinoa po o lē fea le itū e tatau ona ia agai atu iai.

  • O le a se mea e ono mafai ona e fa’asoa atu ua faia e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso, o se vaega o le Toefuata’iga o le talalelei, e mafai ona fesoasoani e fa’amalieina le matelāina fa’aleagaga o Marta.

O se vaega o lau tali, ia mautinoa e aofia ai tusitusiga paia; upu si’i mai i taitai o le Ekalesia; ma a ono mafai, o ou lava a’afiaga patino.

Afai e faafaigata i tagata a’oga ona tali mai, e mafai ona e fai atu e saili i le Taiala Mo le Malosi o le Autalavou po o ni fuaitau o le atamai i a’oa’oga fa’avae.

Afai e tali atu tagata a’oga i le ata fa’ataitai faatasi ma Marta, e mafai ona e fa’asino atu i latou i le ulutala “Fai filifiliga musuia” vaega o le Taiala Mo le Malosi o le Autalavou po o le Mose 1:39: “O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino e ola pea ma le ola e fa’avavau o le tagata.”E mafai e tagata a’oga ona mafaufau loloto i le iloaina e faapea e tausia i latou e le Ali’i ma o lo o galue malosi aga’i i lo latou toe foi atu i Lona afioaga, e mafai ona fa’amalieina ai le matelāina fa’aleagaga mo le lagonaina o le alofa o le Atua po o le lagonaina o le fa’amoemoega i o latou olaga.

Ina ua lava se taimi na tu’uina atu i le vasega, vala’aulia i latou e fa’asoa mai mea sa latou saunia.E mafai e tagata a’oga ona fa’asoa mai mea na latou a’oa’oina mai le a’afiaga.

Manatunatuga patino

Ina ia fa’auma, mafaufau e vala’aulia tagata a’oga e tali fesili nei i totonu o a latou api fa’amaumau mo suesuega.

  • O ā ni mea ua e a’oa’oina i le asō e fa’ateleina ai lou mautinoa e mafai e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso ona fa’amalieina lo tatou matelāina fa’aleagaga?

  • O le ā se auala se tasi e mafai ona e faia e fa’atino ai mea ua e aoaoina pe lagonaina?