Seminelí
ʻĪsaia 29: “[Ko Ha] Ngāue Fakaofo mo Lahi”


“ʻĪsaia 29: ‘[Ko Ha] Ngāue Fakaofo mo Lahi,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“ʻĪsaia 29: ‘[Ko Ha] Ngāue Fakaofo mo Lahi,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻĪsaia 13–14; 22; 24–30; 35: Lēsoni 118

ʻĪsaia 29

“[Ko Ha] Ngāue Fakaofo mo Lahi”

Joseph Smith's First Vision

ʻOku fakaofo fēfē kiate koe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e Tohi ʻa Molomoná? Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha “ngāue fakaofo mo lahi” (ʻĪsaia 29:14). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi houngaʻia ʻa e kau akó ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e Tohi ʻa Molomoná.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau ala fakaʻuhingaʻi ai e ongo foʻi lea ko e fakaofo mo e fakaʻofoʻofa. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻenau fakaʻuhingá, fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha veesi pe talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakaofo pe fakaʻofoʻofa kiate kinautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Hē mei he Moʻoní

Ke vakai ki he fiemaʻu ke Fakafoki Mai ʻa e ongoongoleleí, ʻoku tokoni ia ke mahino ki he kau akó ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Ke fai ʻení, talaange ki he kau akó te nau feinga ke mateʻi ha meʻa naʻe hoko ʻo makatuʻunga ʻi ha fanga kiʻi tokoni. Hili iá pea fakaʻaliʻali taha taha ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi he feinga ʻa e kau akó ke mateʻi ʻa e “Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.” ʻI hono ʻiloʻi ia ʻe he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke hiki honau nimá kae ʻoua ʻe vahevahe ʻa e talí.

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻí:

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolu fekauʻaki mo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

ʻO ka fiemaʻu, te ke lava ʻo vahevahe ʻoku ʻuhinga ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní ki ha “mafola lahi [ʻo e] hē mei he ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí” ʻa ia naʻe hoko hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, 44).

Pe ko hoʻomou sio ʻi he “What Is the Restoration?,” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 0:32 ki he 2:09.

5:1

Mahalo ʻe tokoni ke fakamatalaʻi ki he kau akó naʻe ʻuhinga e konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ki ha ngaahi vahaʻataimi kehekehe pea lahi hono fakahokó. Hangē ko ʻení, ko e ʻĪsaia 29 ko ha kikite ia ki he kakai tonu ʻo ʻĪsaiá ʻe vave hano fakaʻauha ʻo Selusalema. Ka neongo ia, ʻe lava foki ke ʻuhinga ʻene kikite ʻi he ʻĪsaia 29 ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní (vakai, 2 Nīfai 27).

Lau ʻa e ʻĪsaia 29:8–10, ʻo kumi e ngaahi fakamatala ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he potufolofolá ʻa e kakai kuo nau liʻaki pe teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e moʻoni ʻa e ʻEikí koeʻuhí ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní?

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku kei fiekaia, ofo, pe mohe fakalaumālie. Te tau lava foki ʻo fai ha ngaahi fili ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻEikí. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki ha ngaahi founga te ke ongoʻi pehē ai, pe ko kinautolu ʻokú ke ʻofa aí.

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fekumi ki ha tokoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahoungaʻi ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení pea tafoki kiate Kinauá.

Ko ha ngāue fakaofo mo lahi

Lau ʻa e ʻĪsaia 29:4 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e veesi 4 ki he Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ʻo ʻoange ki he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení:

Pe ko hoʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kotoa pē ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e lahi taha te nau ala fiemaʻu ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení pe fakafehokotaki kinautolu ki he ʻĪsaia 29:4. ʻE lava ke tokoni ʻeni ke nau manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e ʻĪsaia 29:11–12 pea kumi ha ngaahi kupuʻi lea kehe ʻe lava ke ʻuhinga ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo ʻe fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e, “ʻoku ʻoatu ʻa e tohí kiate ia ʻoku ʻikai potó” (ʻĪsaia 29:12). ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení kia Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe siʻi ʻa e ako fakaʻatamai naʻá ne maʻú. Kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he kau akó, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ʻoku maʻu ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:62–65.

fakaʻilonga fakataukei fakatokāteliné Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻa e ʻĪsaia 29:13–14. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻungofua kinautolu.

Lau ʻa e ʻĪsaia 29:13–14, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne fai ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē mei he Moʻoní.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāue lahi mo fakaofó:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻE kau ʻi he ngāue lahi [mo fakaofo] ko iá ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. (“Scriptural Witnesses,”Liahona, Nov. 2007, 46)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa te tau lava ʻo ako mei he ʻĪsaia 29:13–14?

    ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha meʻa tatau mo ʻení: Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

    Fakamatalaʻi ange ko e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí “ko hono toe fokotuʻu [ia] ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he kakaí ʻi he māmaní” (“Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Gospel Library). ʻIkai ngata aí, te ke lava ʻo mamata ʻi he “What Is the Restoration?” mei he taimi 2:09 ki he 5:13.

    5:1

    Ke tokoni ke vakaiʻi ʻe he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke fakakulupu kinautolu ke aleaʻi e ongo fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e Tohi ʻa Molomoná ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa fakalaumālie naʻe fakatupu ʻe he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní?

Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue lahi mo fakaofó

ʻE lava ke tokoni ʻeni ki he kau akó ke nau vakai ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Tohi ʻa Molomoná ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Hiki ʻa e fehuʻi “ʻE tāpuekina fēfē au ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Tohi ʻa Molomoná?” ʻi hoʻo tohinoá. Lau ʻa e ʻĪsaia 29:18–19 pea hiki e meʻa ʻokú ke maʻu ʻokú ne tali ʻa e fehuʻí.

Fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu hono tānaki atu e ngaahi talí mo e fakakaukaú ki heʻenau tohinoa akó ʻi he hokohoko atu ʻenau akó.

Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai kitautolu ʻe he ngāue lahi mo fakaofo ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ʻo vahevahe e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he vitiō ko ʻeni ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” mei he taimi 5:38 ki he 8:44.

15:2

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku fakaofo ai kiate kinautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato lelei ʻa e ʻekitivitií.

Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ʻa e fakahinohino ki he ʻekitivitií ʻi he palakipoé.

Fakakakato ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení:

ʻEkitivitī 1

Feinga ke ʻiloʻi ha veesi pe talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne ʻomi koe ke ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Kapau ʻe tokoni, te ke lava ʻo vakai ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaofo ai ia kiate koé.

ʻEkitivitī 2

Fakamahinoʻi ha tokāteline, ouau, tāpuaki, pe ko ha tafaʻaki kehe ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (kau palōfita ʻo onopōní, ngaahi temipalé, lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi meʻa peheé) ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaofo ai ia kiate koé.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke nau kau ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea vahevahe ʻenau ngaahi fakamatalá.

Fakakaukau ke fakaʻosi e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku nau houngaʻia ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pe ko e Tohi ʻa Molomoná.

Ako Ma‘uloto

Mahalo te ke fie tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofola ki he fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofolá lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení pea toe vakaiʻi ia ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he kahaʻú. Ko e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ʻĪsaia 29:13–14 ko e “Ko hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ko ha ‘ngāue fakaofo mo lahi.’” ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he naunau fakalahi ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné.