“ʻĪsaia 25: Tatali ki he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻĪsaia 25: Tatali ki he ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻĪsaia 13–14; 22; 24–30; 35: Lēsoni 117
ʻĪsaia 25
Tatali ki he ʻEikí
Ko e hā hoʻo talí ʻi he taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai tali hoʻo ngaahi lotu fakamātoató? Kuo fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ʻi he kotoa ʻo e folofolá ʻa e fiemaʻu ke tau tatali ki he ʻEikí (vakai, ʻĪsaia 25:9), ʻo fekumi ʻi he faʻa kātaki ki he ngaahi tāpuakí mo e talí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e tatali ki he ʻEikí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe pau ai ke nau tatali ʻi he faʻa kātaki pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo ki ha tali pe tāpuaki mei he Tamai Hēvaní. Te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e aʻusia ʻo e tatalí ke faingofua pe faingataʻa kiate kinautolú.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko hono fakatupulaki ʻo e faʻa kātakí ʻaki hono akoako fakahokó
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e faingataʻa ʻo e tatali ʻi he faʻa kātaki ki ha meʻá, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha foʻi lole masimelo pe ko ha fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻoku sio ki ha foʻi lole masimelo ʻi hono lau pe fakamatalaʻi fakanounou e palakalafi ko ʻení. Pe ko hoʻo fakaʻaongaʻi e foʻi vitiō “Hoko Atu ʻi he Faʻa Kātaki,” mei he ChurchofJesusChrist.org, taimi 0:00–1:08, ke fakakaukau ai ʻa e kau akó ki he fiemaʻu ke tau tatali ʻi he faʻa kātakí. ʻI he vitioó, ʻoku fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ʻekitivitī lole masimelo tatau.
Ke siviʻi e malava ʻa e fānaú ʻo tatali ʻi he faʻa kātakí, naʻe tuku ʻe he kau fakatotoló ha foʻi lole masimelo lahi ʻi muʻa ʻi ha kau taʻu fā. Naʻe talaange ki he fānaú te nau lava ʻo kai ʻa e lolé he taimi pē ko iá. Ka neongo ia, kapau te nau lava ʻo tatali ʻi ha miniti ʻe 15, ʻe ʻoange haʻanau foʻi lole masimelo ʻe ua. Ko ha peseti pē ʻe 30 ʻo e fānaú naʻe lava ʻo tatalí.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne fakahoko ha faikehekehe ʻi he fānau naʻe lava ʻo tatalí mo kinautolu naʻe ʻikai lava ʻo tatalí?
-
Ko e fē ha taimi naʻe faingataʻa ai ke ke tatali ki ha meʻa? Ko e hā naʻá ne ʻai ke faingataʻa kiate koé?
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke kole mai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tatali ki ha tali pe tāpuaki ʻoku tau fiemaʻu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo he ʻikai ke Ne ʻomi ʻa e tali pe tāpuaki ʻoku fiemaʻú ʻi he founga pe taimi ʻoku tau fiemaʻú.
-
Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki pe tali mei he ʻEikí ʻe ala fiemaʻu ke tau tatali ki ai ʻi he faʻa kātaki?
Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó ʻa e tatali ke fakapapauʻi mai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, fekumi ki ha ngaahi tāpuaki faifakamoʻui maʻa ha taha ʻoku nau ʻofa ai, pe kole ki he Tamai Hēvaní ha tali ki heʻenau ngaahi fehuʻi ʻi he ongoongoleleí.
Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e lēsoni ko ʻení ki heʻenau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí, ʻoange ha faingamālie ke nau fakalaulauloto ai ki he ngaahi fehuʻi vakaiʻi fakataautaha ko ʻení.
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki pe tali mei he Tamai Hēvaní ʻokú ke lolotonga tatali ke maʻu? Ko e hā ʻe lava ke Ne kole atu ke ke tatali ki ai ʻi he kahaʻú?
-
Ko e hā ʻokú ne ʻai ke faingofua pe faingataʻa kiate koe ʻa e tatali ki ha meʻa mei he Tamai Hēvaní?
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatupulaki hoʻo mahino ki he mahuʻinga ʻo e tatali ki he finangalo mo e taimi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e Tamai Hēvaní ke fakamālohia hoʻo malava ke tatali ʻi he faʻa kātakí.
Tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí
ʻE ala tokoni ke vahevahe mo e kau akó naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá ki he puleʻanga ʻo Siutá lolotonga ha taimi moveuveu fakapolitikale mo fakasōsiale. ʻOku fakamanatu ʻe he ʻĪsaia 25 ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku nau maʻu pea te nau maʻu mei he ʻEikí.
Lau ʻa e ʻĪsaia 25:1–4, 6–9, ʻo kumi e meʻa kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí maʻa ʻIsileli mo e meʻa te Ne fai maʻanautolu ʻi he kahaʻú.
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku makehe kiate koe?
-
Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fai ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí?
Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení kapau te tau tatali ki he ʻEikí, te tau fiefia pea nēkeneka ʻi Heʻene fakamoʻuí. Te ke lava ʻo tohi e kupuʻi lea “tatali ki he ʻEikí” ʻi he palakipoé.
Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto naʻe kole ange hanau kaungāmeʻa ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení. Tokoni ki he kau akó ke nau faʻu ha fakamatala ki he kupuʻi lea ko ʻení. Ka fiemaʻu ʻe he kau akó ha tokoni lahi ange ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e tatali ki he ʻEikí, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
ʻOku pehē ʻe he folofolá ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e tatalí ko e ʻamanaki, fakatetuʻa pea mo falala. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻamanaki mo e falala ki he ʻEikí ʻa e tuí, kātakí, loto-fakatōkilaló, anga maluú, kātaki fuoloá, tauhi e ngaahi fekaú mo kātaki ki he ngataʻangá. (“Ko e Tatali ki he ʻEikí: Ke Fai Pē Ho Finangaló,” Liahona, Nōvema 2011, 71)
-
ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa te ke tānaki atu ke tokoni ke mahino ki ha taha ʻa e ʻuhinga ʻo e tatali ki he ʻEikí?
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ʻEikí ke tau ako ke tatali kiate Iá? ʻOku tokoni fēfē ia ke tau hoko ʻo hangē ko Iá?
ʻE lava ke ʻaonga ki he kau akó ʻenau sio ki he sīpinga ʻo e tatali ʻa Sīsū Kalaisi ki he Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo vahevahe ha ngaahi sīpinga kehe mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Heilí, “Ko e Tatali ki he ʻEikí: Ke Fai Pē Ho Finangaló,” (taimi 0:59–2:57).
Ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku tatali ki he ʻEikí
Ke tokoni ke vakai e kau akó ki ha ngaahi tāpuaki kehe kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tatali kiate Iá, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī taukei ako folofola ko ʻení. ʻOku tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau akoako fakafehokotaki pe fakafekauʻaki ʻa e ngaahi vēsí ke tokoni ke fakatupulaki ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he tefitoʻi moʻoní.
Fili ha veesi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi veesi ko ʻení ke ako: Saame 27:14; ʻĪsaia 40:31; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:45. Kumi ha toe ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tatali kiate Iá.
-
ʻE fēfē nai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e tatali ki he ʻEikí he kuonga ní?
ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tāpuaki hangē ko e melinó, fiefiá, pe mālohí lolotonga ʻenau tatali ki he ʻEikí.
Ko ha sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu hili e tatali ki he ʻEikí, te ke lava ʻo huluʻi e foʻi talanoa ʻa Palesiteni ʻUkitofá ʻi he vitiō “Hoko Atu ʻi he Faʻa Kātaki,” mei he ChurchofJesusChrist.org, taimi 1:07–2:41. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e meʻa naʻe fai ʻe Palesiteni ʻUkitofa, ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke ngāue ai ʻi he tui ʻi heʻene tatali ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he muimui ki he Lea ʻo e Potó.
2:46Hili hoʻo fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo vahevahe ha aʻusia nounou naʻá ke maʻu lolotonga e fakakaukau ʻa e kau akó ki heʻenau talí.
-
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e tatali ki ha tali pe tāpuakí?
-
Ko e hā kuó ke fai kuó ne tokoniʻi koe ke ke tatali ki he ʻEikí?
ʻOku fiemaʻu ke tau longomoʻui ʻi he tatali ki he ʻEikí
ʻI hono ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó, ʻe faingofua ange ai ke nau fakatokangaʻi ʻenau akó mo ʻenau tupulakí. Ko e founga ʻe taha ke fakahoko ai ʻení ko hono fai e ʻekitivitī ʻi laló. Kapau ʻe ʻaonga, fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha toe ngaahi fakaikiiki ke tānaki atu ki he tūkungá ke felāveʻi mo kinautolu.
Fakakaukauloto naʻe kole atu ke ke fai ha faleʻi ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia lolotonga ʻene tatali ki ha tāpuaki pe ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú. ʻI hoʻo tohinoa akó:
-
Hiki ha meʻa kuó ke ako he ʻahó ni kuó ne tokoniʻi koe ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo e tatali ki he ʻEikí. Te ke lava ʻo vahevahe ha meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí kuó ne tokoniʻi koe.
-
Hiki ha potufolofola mei he ʻĪsaia 25 pe ko ha potufolofola kehe ʻe ala tokoni ki ha taha ʻoku tatali fakamātoato ki he ʻEikí.
-
Hiki ha meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga ki ha taha ke ne fai lolotonga ʻene tatali ki he ngaahi tali mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo fakakau ha aʻusia ʻi ha taimi kuó ke aʻusia ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo,ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.
Fakakaukau ke fakaʻosi e kalasí ʻaki hano vahevahe e founga kuó ke ʻiloʻi ai te ke lava ʻo falala ki he ʻEikí ʻi hoʻo tatali kiate Iá.