“ʻĒsela: Ko e Teuteu ke Hū ki he Fale ʻo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻĒsela: Ko e Teuteu ke Hū ki he Fale ʻo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8: Lēsoni 92
ʻĒsela
Ko e Teuteu ke Hū ki he Fale ʻo e ʻEikí
ʻE lava ke liliu lahi ʻe he tuʻunga ʻo ʻetau teuteu ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí ʻa e aʻusia ʻoku tau maʻú. Naʻe lava ke aʻusia ʻe ha kakai ʻIsileli tokolahi ha fiefia lahi hili ha ngaahi taʻu ʻo e teuteu fakatuʻasino mo fakalaumālie ke toe langa mo moihū ʻi ha temipale ʻo e ʻOtuá. Kuo tāpuekina foki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻaki ha ngaahi faingamālie ke aʻusia ʻa e fiefiá ʻi he moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻE lava ke uesia ʻe heʻetau feinga ke teuteu ki he tāpuaki ko iá ʻa ʻetau aʻusiá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha loto-holi lahi ange ke teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi Hono temipale māʻoniʻoní.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa taimi nounou mo taimi lōloa te nau lava ʻo fai ke teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé. Hili iá, te nau lava ʻo fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoni ai ʻenau teuteú ki heʻenau aʻusia ʻi he temipalé.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Hanganaki atu ki he temipalé
Te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻoku nau fiefia ke aʻusia. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e ʻosi mei he akó, malí, mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí. Hili iá, ʻe lava ke fili ʻe he kau akó ha meʻa ʻe taha mei he palakipoé pea vahevahe mo ha hoa ha meʻa ʻe taha pe ua ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke teuteu ai ki he meʻa ko iá.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo e temipale Sōlekí ʻi he taimi naʻe mei maau ai ke fakatapui ʻi he taʻu 1890 tupú.
Lau ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98), ʻo kumi ha meʻa naʻá ne teuteu mo hanganaki atu ki ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi.
[ʻI hono fakatapui ʻo e temipale Sōlekí], naʻe tuʻu hake ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke lea ki he Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Kuó u nofo ʻo ʻamanaki mai ki he ʻahó ni ʻi he taʻu ʻe nimangofulu kuo ʻosi ʻo ʻeku moʻuí.” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 2, ʻIkai Ha Nima Taʻe Maʻa, 1846–1893 [2020], 775)
-
Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi temipalé naʻá ne fakatupu e ʻamanaki atu ʻa Uilifooti Utalafi ki hono fakaʻosi ʻo e temipale Sōlekí?
Kapau naʻe ʻikai lave ʻa e kau akó ki he ʻOtuá ʻi heʻenau tali e fehuʻi kimuʻá, te ke lava ʻo tokoni ke nau fakafehokotaki ia ʻaki hano fai ha fehuʻi hangē ko ʻení, “Ko e hā ha fehokotaki ʻokú ke vakai ki ai ʻi he ʻalu ki he temipalé pea mo hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?”
Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ‘enau ngaahi fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoni hono tuku ha taimi ke fakakaukauloto ai ki heʻetau ngaahi ongo mo e aʻusia lolotongá ke teuteuʻi ai kitautolu ke tau ako mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
-
Ko e hā e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku hanganaki atu ke ʻalu ki he temipalé ʻi he kahaʻú?
-
Ko e hā e meʻa ʻoku ou fai ke teuteuʻi au ke u moihū ki he ʻEikí ʻi Hono falé?
Fiefia ʻi he ngāue fakatemipalé
Fakafuofua ki he 605 BC, naʻe ikunaʻi ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema pea kamata hono fakafoki ʻo e kau pōpula Siú ki Pāpiloné. ʻI he 587 BC, naʻa nau fakaʻauha ʻa e temipalé, pea fakalalahi hono fakafoki e kau pōpula Siú ki Pāpiloné. Hili nai ha taʻu ʻe 50 mei ai, naʻe ikunaʻi ʻe Peasia ʻa Pāpilone ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Tuʻi ko Sailosí.
Kapau ʻoku manatuʻi ʻe hoʻo kau akó ha temipale naʻe fanongonongo ʻi honau feituʻú, te ke lava ʻo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e aʻusia ko iá ʻi heʻenau lau e ngaahi veesi ko ʻení. Pe te ke kole ki he kau akó ke nau feinga ke fakakaukauloto ki he ongo te nau maʻu kapau ʻe fanongonongo ha temipale ʻi honau feituʻú.
Lau ʻa e ʻĒsela 1:1–3, ʻo kumi e meʻa naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Tuʻi ko Sailosí ke ne faí.
-
Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke pehē naʻe maʻu ʻe he kau Siú? Ko e hā hono ʻuhingá?
Naʻe faifai pea foki ha kau Siu ʻe toko 50,000 nai ki Selusalema ke toe langa ʻa e temipalé ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Selupēpelí (vakai, ʻĒsela 2:1–2, 64–65). ʻI hono fakahoko ʻo e kikité (vakai, ʻĪsaia 44:28; Selemaia 29:10), naʻe toe langa ʻa e temipalé hili ha taʻu ʻe 70 mei hono fakaʻauhá.
Lau ʻa e ʻĒsela 6:15–16, 22 pea fakaʻilongaʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kau Siú ʻi he faifai pea fakatapui ʻa e temipalé hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue mālohí mo e teuteu fakalaumālié.
ʻI he hokohoko atu hono ako ʻe he kau akó e fakamatala ʻo e kakai ʻi he tohi ʻa ʻĒselá, fakaafeʻi kinautolu ke fakasio ha fakamoʻoni ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha fiefia ʻE lava ke ke hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.
Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tuʻunga ʻe lava ke ʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he moʻui ʻa ha taha taʻu hongofulu tupu. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi nounou ha ongo toʻu tupu: ko ha taha ʻoku ʻalu pē ki he temipalé pea taha ʻoku teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé.
Kimuʻa pea fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau teuteu, pe ʻalu ki he temipalé.
-
ʻE ʻomi fēfē ʻe he moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé ha fiefiá?
Ke ʻoange ki he kau akó ha sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé ha fiefia, fakakaukau ke mamata ʻi he aʻusia ʻa ʻEletā Kēvini R. Tanikeni ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he “Hearts, Love, and the Temple,” ʻoku maʻu ʻi he byui.edu/devotionals mei he taimi 21:46 ki he 24:05.
Hili e vitioó, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke fakamālohia ai hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he moihū ʻi he temipalé.
Ko e teuteu ke ʻalu ki he temipalé
ʻE lava ke tokoni ʻa e fakamatala ko ʻení ki he kau akó ke nau hiki mei he ako fekauʻaki mo hono langa ʻe he kau Siú ʻa e temipale ʻi Selusalemá ki heʻenau teuteu ke moihū ʻi he temipalé. ʻE lava ke hiki pe fakafehokotaki ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻi heʻenau folofolá ʻo ofi ki he ʻĒsela 6:15–16.
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:
ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku faingofua ange ke langa ha temipale ʻi hano langaki ha kakai ʻoku mateuteu ki ha temipale. (“Lea Tukú,” Liahona, Nōvema. 2019, 122–23)
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi ʻuhinga ʻe ala faingofua ange ai ke langa ha temipale ʻi haʻatau mateuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé.
Te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé ʻaki hono ako e aʻusia ʻa e kau Siú ʻi hono toe langa e temipale ʻi Selusalemá.
ʻE lava ke tokoni ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ke maʻu ʻe he kau akó ha fehokotaki lahi ange ʻi he tohi ʻa ʻĒselá mo ʻenau moʻuí ʻaki hono fakafehoanaki e ngaahi ngāue ʻa e kau Siú ke langa ʻa e temipalé ki heʻetau teuteu ke moihū ki he ʻEikí ʻi Hono ngaahi temipalé.
ʻE lava ke fakakakato ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Ke fai ʻení, ʻe lava ke fakakakato ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kulupú ha konga ʻe taha pe ua ʻo e laʻipepa tufá. Hili iá, ʻe lava ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako mo honau hoá.
Ko e founga ʻe tahá, te ke lava ʻo kosi ʻa e laʻipepa tufá ki ha ngaahi konga pea tuku holo kinautolu ʻi he loki akó. ʻE lava ke vilo takai ʻa e ngaahi kulupu ʻo e kau akó ʻi he loki akó pea fakakakato ʻa e konga takitaha ʻo e laʻipepa tufá, ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi heʻenau tohinoa akó.
Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá, fakapapauʻi ʻoku ʻi ai honau taimi ke aleaʻi e ngaahi fakakaukau naʻe makehe kiate kinautolú.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻAi ha kōlomu ʻe tolu ʻi he palakipoé ʻo ui ko e “1,” “2,” mo e “3.” Fakaafeʻi e kau akó ke hiki honau hingoá ʻi he kōlomu ʻi lalo he fika fehuʻi te nau loto fiemālie ke talí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto-fiemālie mei he kulupu takitaha ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.
-
ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻa e teuteu ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ke tau aʻusia ʻa e fiefiá ʻi heʻetau ʻalu ki he temipalé?
-
Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he ʻEikí ʻaki ha fiefia ʻi hoʻo ʻalu ki he temipalé?
-
Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi te ne fakaʻaiʻai koe ke ke teuteu ke hū ki Hona fale māʻoniʻoní?
Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he fiefia ʻoku tau maʻu mei he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau teuteu ai ke moihū kiate Ia ʻi he temipalé.