“2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17–20: Ko Hono Kumi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní ʻi he Folofolá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17–20: Ko Hono Kumi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní ʻi he Folofolá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–20; 26; 30: Lēsoni 91
2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17–20
Ko Hono Kumi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní ʻi he Folofolá
ʻOkú ke fifili nai pe ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ke ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí? Naʻe hoko ʻa e tuʻi ko Sihosafaté ʻi he Fuakava Motuʻá ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo hono fai ʻo e meʻa pē ko iá. Naʻe mavahe hono kakaí mei he ʻOtuá pea naʻa nau kau ʻi he lotu tamapuá. Naʻe fili ʻa Sihosafate ke muimui kia Sihova mo tokoniʻi hono kakaí ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei he folofolá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau ako ʻi heʻenau ako folofola fakatāutahá mo fakafāmilí. Te nau lava ʻo omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha tefitoʻi moʻoni naʻa nau maʻu mo e founga ʻoku tokoni ai kiate kinautolú.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ngaahi fakamaʻunga ʻoku malú
Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo ha taha ʻoku kaka moʻunga.
-
Kapau te ke kaka ʻi ha lilifa, ko e hā e meʻangāue te ke fiemaʻú?
-
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e meʻangāue ko ʻení?
-
Kapau te tau fakafehoanaki ʻetau moʻuí ki he kaka ʻi ha lilifá, ko e hā ha meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi koe ke malu ho lavameʻá?
Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. ʻI heʻenau fai iá, fakamālō ange ʻi heʻenau ngaahi talí, pea fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga ka tokoni ai e ngaahi meʻa ko ʻení. Ko e tali ko ʻení ko e tefito ia ʻo e lēsoni ko ʻení.
Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
ʻE lava ke ta fakapapauʻi ʻeta aʻusia ha ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí ʻaki e mahino mo e muimui maʻu pē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻoku makatuʻunga ʻi he moʻoni kuo fakahā maí.
Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoní ko ha fakamaʻunga ia ʻoku malu. ʻOku nau hangē ko e ngaahi fakamaʻunga ukamea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe ha taha kaka moʻunga ke lavaʻi e ngaahi lilifa ne mei faingataʻá. Te nau tokoniʻi koe ke ke maʻu ha loto-falala ʻi he ngaahi tūkunga foʻou mo ʻikai angamahení. Te nau ʻoatu ha maluʻi ʻi he ngaahi matangi faingataʻa ʻo e moʻuí. (“The Power of Correct Principles,” Ensign, May 1993, 32)
Ko e taha ʻo e ngaahi founga kuo foaki mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ʻofa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku moʻoní, ʻoku fakafou ia ʻi he folofolá. ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá, ʻoku tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻo e moʻoní ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau moʻuí.
ʻE ala tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki honau tuʻunga malava lolotonga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke fakahoko ai ʻeni.
Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he ongo fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā e lahi ʻeku loto-falala ki hoku tuʻunga malava ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní?
-
ʻOku mahino fēfē kiate au ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai au ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻeku moʻuí?
ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻeni ki he moʻui ʻa Sihosafaté, fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koé.
Ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he moʻui ʻa Sihosafaté
Hili e pekia e tamai ʻa Sihosafaté, naʻá ne hoko leva ko e tuʻi ʻo Siutá. Naʻe fakatou hē atu ʻa ʻIsileli mo Siuta mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻa nau lotu ki ha ngaahi ʻotua loi.
Lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17:3–4; 19:4, pea sio pe ko e hā e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sihosafaté. (Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga ʻa Pealí ki he ngaahi ʻotua loí.)
-
Ko e hā ha meʻa ‘okú ke mālieʻia ai fekauʻaki mo Sihosafaté?
ʻI he taimi naʻe pule ai ʻa Sihosafaté, naʻe hē hono kakaí mei he moʻoní. Naʻe fai ʻe Sehosafate ha ngaahi ngāue lahi ʻi hono puleʻangá kotoa ke tokoniʻi hono kakaí ke nau muimui kia Sihova (Sīsū Kalaisi). Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe haʻu e ngaahi fili ʻo Sihosafaté ke tau mo hono kakaí. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe.
Fakakaukau ke fakamatalaʻi ʻa e taukei fakaako ko ʻení ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní.
Ko e founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ko e fekumi ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ha meʻa ʻe ua. Hangē ko ʻení: koeʻuhí ko A, ʻoku hoko leva ʻa E. Pe, koeʻuhí ʻoku fai ʻe ha taha ʻa e A, ʻoku talaʻofa pe foaki ʻe he ʻEikí ʻa E.
Lau e ngaahi veesi ko ʻení mo e kalasí ke ʻoange ki he kau akó ha faingamālie ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e taukeí.
Lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17:6 mo e 19:3, ʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he moʻui ʻa Sihosafaté. (Fakatokangaʻi ange: ko e ngaahi feituʻu māʻolungá mo e ngaahi vao tapú ko ha ngaahi feituʻu ia ke moihū ai ki he ngaahi ʻotua loí.)
ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e:
-
ʻI he tokanga taha ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá, te tau lava lelei ange ʻo toʻo ʻa e koví mei heʻetau moʻuí (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17:6).
-
ʻI heʻetau toʻo ʻa e koví mei heʻetau moʻuí, ʻoku tau mateuteu ange ai ke fekumi ki he ʻOtuá (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 19:3).
-
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?
Hili hono ʻiloʻi mo e kalasí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he ngaahi veesi kimuʻá, fakaafeʻi e kau akó ke nau akoako feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pe ʻiate kinautolu pē. ʻAi ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi veesi ko ʻení.
Lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–9, 14–17, 20–22, ʻo kumi ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe.
ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e:
-
ʻI heʻetau ʻaukai mo lotua ha fakahaofí, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–4, 14–17).
-
ʻI heʻetau fekumi ki he ʻEikí ʻi Hono temipalé, te Ne fanongo mo tokoniʻi kitautolu (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:9).
-
ʻI heʻetau tui ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá, te tau tuʻumālie (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:20).
-
ʻI heʻetau hū ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mūsiká, te Ne tāpuakiʻi kitautolu (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:21–22).
Kapau ʻoku faingataʻa ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní, fakakaukau ke hiki ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi ʻolunga ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke feinga ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻi he ngaahi veesi ne nau akó ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni takitaha.
Ko e mahino ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní
ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi ʻolungá, pe te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha tefitoʻi moʻoni naʻa nau toki ako kimuí ni ʻi heʻenau ako fakatāutahá pe fakafāmilí.
Fili ha tefitoʻi moʻoni ʻokú ke fie ako lahi ange ki ai. Teuteu ha lea miniti ʻe ua ʻi he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:
-
Ko ha veesi pe ngaahi veesi naʻá ke lau ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohokó fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, pea mo e ʻuhinga naʻá ke fili ai iá
-
Ngaahi potufolofola kehe pe ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení
-
Ko ha taimi naʻe fakafōtunga ai ʻe he Fakamoʻuí pe ko ha taha kehe ʻi he folofolá pe hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení
-
Ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ai ʻe lava ke tokoniʻi pe maluʻi kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻeni mei he ʻEikí
-
Ko ha aʻusia ʻi he taimi naʻá ke ngāue ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻo fakatatau mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, pea mo ha faʻahinga tāpuaki pē mei he ʻEikí naʻe maʻu mei ai
ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi leá mo hanau hoa pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Pe ko hoʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó naʻa nau ako ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, ke vahevahe ʻenau leá mo e kalasí. ʻI he vahaʻa ʻo e lea ʻa e tokotaha ako takitaha, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kalasí ke vahevahe ha faʻahinga fakamatala pe fehuʻi ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni naʻe vahevahe ʻe he tokotaha akó.
Fakapapauʻi ke ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau teuteu mo vahevahe ʻenau lea miniti ʻe uá.
-
Mei he meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní, ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai ke feinga ke kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi he folofolá?
-
Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní ʻi ho fāmilí mo e ako fakatāutahá?
Poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko ha fakafehokotaki fakataautaha ki heʻenau moʻuí mei he folofolá. Ko e fehuʻi kimuʻá ko ha sīpinga ia ʻo hono poupouʻi e kau akó ke fakafehokotaki e meʻa ʻoku nau ako ʻi he seminelí mo ʻenau ako ʻi ʻapí. Mahalo te ke fie kumi ha ngaahi founga kehe ke fakahoko ai ʻeni. Te ke lava foki ʻo fehuʻi ange pe ʻoku fehokotaki fēfē ʻa e meʻa ʻoku nau ako ʻi ʻapí mo e meʻa ʻoku nau ako ʻi he seminelí. (Ki ha ako lahi ange ki he meʻá ni, vakai, “Fakatupulaki pea ʻeke ha ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ke fakafehokotaki ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi heʻenau ako folofola fakataautaha mo fakafāmilí ki he aʻusia ʻi loki akó” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.)