Seminare
2 Tupu 17; 24–25: O Le Faataapeapeina o Isaraelu


“2 Tupu 17; 24–25: O Le Faataapeapeina o Isaraelu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“2 Tupu 17; 24–25: O Le Faataapeapeina o Isaraelu,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

2 Tupu 16–25: Lesona 88

2 Tupu 17; 24–25

O Le Faataapeapeina o Isaraelu

A group of youth reading scriptures together in Florida.

E masani ona talanoa perofeta ma isi e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu.Ina ia malamalama i le faapotopotoina, e mafai ona fesoasoani e malamalama ai i le māfuaaga na faataapeapeina ai Isaraelu i le taimi muamua.E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e faaaoga ai le faataapeapeina o Isaraelu e faailoa ai uiga o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faitau Mafaufauga e Manatua: “O Le a Fai atu Iesu ia Isaraelu Uma, ’O Mai i le Aiga’” mai le O Mai, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026.Fai atu ia i latou e o mai saunia e faasoa mai ni manatu po o ni fesili e uiga i le faataapeapeina o Isaraelu.

Gaoioiga e Ono Mafai Aoao Ai

O Le Faataapeapeina o Isaraelu

A o lei faia le vasega, atonu e te manao e faaigoa vaega eseese i le potuaoga o Malo i Matu (Isaraelu), Malo i Saute (Iuta), Asuria, Atu Amerika, ma Papelonia/ Peresia.

  • E faapefea ma o afea e ono avea ai le aoaiina o se tamaitiiti o se faailoga o le alofa mai o latou matua?

Faitau Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1, vaavaai mo lagona o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e uiga i tagata e manaomia ona la faasa’oina pe aoaiina.

E tele taimi i le Feagaiga Tuai, na fouvale ai Isaraelu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma manaomia ai se faasa’oga.O le i’uga o lenei mea, na ta’ua ai o le faataapeapeina o Isaraelu.A o e suesue i le faataapeapeina o Isaraelu, vaavaai mo le auala na faaalia ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso lo la‘ua alofa.

I vaega uma e lua o le lesona o le a sosoo ai, o le a feoai solo tagata aoga i le potuaoga ina ia malamalama ai i le auala na faataapeapeina ai Isaraelu.

Vaevae tagata aoga i ni vaega tutusa se lua.Tuu atu i se vaega se tasi e o atu latalata i le vaega o le potuaoga ua faaigoaina Malo i Matu (Isaraelu), ma le isi vaega e latalata i le Malo i Saute (Iuta).

Nai lo le fai atu i tagata aoga e feoai solo i le potuaoga, e mafai ona e faaali atu le ata “O Malo o Isaraelu ma Iuta i se Vaaiga.”E mafai e tagata aoga ona faitau fuaiupu lava e tasi ma talanoaina fesili lava ia e tasi mai le lesona, ae na o le mulimuli lava i le kalafi lenei.

Malo i Matu o Isaraelu

Pe tusa o le 975 T.L.M., ina ua maliu Solomona, na avea ai lona atalii o Reopoamo ma tupu.Na faamamafa e Reopoamo avega tetele i tagata.Na fouvale ituaiga e sefulu e faasaga ia Reopoamo ma mulimuli atu ia Ierepoamo (tagai 1 Tupu 12:6–11, 19–20).O lenei vavaeeseina na fatuina ai Malo i Matu ma Saute.

Faitau 2 Tupu 17:7–18, 22–23, vaavaai mo le mea na tupu i le Malo i Matu o Isaraelu.

  • O le a le mea na tupu ia i latou ma aisea na tupu ai?

    Faamalamalama atu ina ua faatoilaloina e Asuria le Malo i Matu o Isaraelu ma toe ave le toatele o tagata Isaraelu i Asuria, o le amataga lea o le faataapeapeina o Isaraelu.Fai atu i le toatele o tagata aoga o loo tutu latalata i le Malo i Matu (Isaraelu) e agai atu i le vaega o le potu ua faaigoaina Asuria.Faailoa atu e masani ona tatou ta’ua nei ituaiga o Isaraelu ua leiloa.E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga na o atu i Asuria o se igoa e faapea mai Ituaiga ua Leiloloa.E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga o e tumau i Isaraelu o se igoa e faapea mai Samaria.Atonu e te manao e faamatala atu o tagata Samaria e i ai itu Isaraelu ma ituo Nuuese (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Samaria,” Potutusi o le Talalelei).

  • E faapefea ona e aoteleina le mafuaaga na faataapeapeina ai Isaraelu?

E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o le: Ona sa teena e Isaraelu perofeta ma solia la latou feagaiga ma le Alii, o lea na Ia faataapeapeina ai i latou i totonu o atunuu.

Malo i Saute o Iuta

  • O ā ni mea ua e a’oa’oina e faatatau i le Malo i Saute o Iuta, e aofia ai tupu na nofotupu i inā?

Valaaulia ia tagata aoga e faasoa soo se upu moni sa latou mauaina.Mo se faata‘ita‘iga, atonu latou te ta‘ua le tupu o Esekia po o le tupu o Iosia.Afai latou te faia, e mafai ona e fatuina se faailoga mo tupu taitasi ma fai atu i tagata aoga e sii i luga.Uunaia tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina e le Alii nei tupu ma tagata mo lo latou faatuatua ia te Ia.Na nofotupu nei tupu amiotonu uma e lua ina ua uma ona faato’ilaloina e Asuria le Malo o Isaraelu.

E mafai foi e tagata aoga ona ta’ua Liae ma lona aiga.Afai o lea, valaaulia i latou e faasoa mai mea ua latou iloaina.Afai latou te le faia, e mafai ona e fai atu ia i latou e fai mea nei.E mafai ona e fatuina se faailoga mo Liae ma lona aiga mo ni nai tagata aoga e u‘u.

Faitau 1 Nifae 1:4, vaavaai po o ai isi na nonofo i le Malo o Iuta.

Faitau 1 Nifae 2:1–4; 18:22–23, vaavaai mo le mea na tupu i lenei aiga.

  • O a faamanuiaga mai le Tama Faalelagi ua tatou mauaina ona sa taitai ese Liae ma lona aiga e le Alii mai Ierusalema o se vaega o le faataapeapeina?

Fai atu i tagata aoga o loo uuina le faailoga Liae ma lona aiga e o ese mai le Malo o Iuta i le vaega o le vasega ua faaigoaina Le Atu Amerika.

Faitau 2 Nofoaiga a Tupu 36:17–20, vaavaai mo mea na faia e Nepukanesa, le tupu o Papelonia, i tagata o Ierusalema ina ua faatoa mavae le malaga ese atu o Liae ma lona aiga.

Fesili i tagata aoga o totoe i le Malo o Iuta e o atu i le vaega o le potuaoga e faatusa ia Papelonia/Peresia.Pe tusa o le va o le 605 ma le 587 T.L.M., na aveina atu ai e Papelonia le toatele o tagata Iutaia i Papelonia ma siomia ma iu ai ina faatafunaina Ierusalema (tagai 2 Tupu 24:8–16; 25:1–12, 21; Ieremia 52).

Atonu e te manao e fai atu i tagata aoga e ta’u mai ni nai tagata na iu i Papelonia.Afai latou te manaomia se fesoasoani, e mafai ona e tuuina atu ni nai igoa i tagata aoga e pei o Tanielu, Sataraka, Mesako, Apete-neko (tagai Tanielu 1:1–7), ma Esekielu (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Esekielu,” Potutusi o le Talalelei).

Faitau le aotelega lenei.Faamalamalama atu o nisi o tagata Iutaia sa nonofo pea i Peresia (tagai Eseta 2:5–7).Fai atu i tagata aoga o i Papelonia/Peresia e toefoi atu i le vaega o le potuaoga e faatusa i le Malo o Iuta.E mafai ona e fatuina ni igoa mo Esera ma Neemia mo ni tamaiti aoga se toalua e ave e siitia atu i Malo o Iuta.O le a aoao atili tagata aoga e uiga ia Esera ma Neemia i se taimi mulimuli mai.

I le taimi o le tupu o Kuresa, na faato’ilaloina ai e Peresia ia Papelonia.Pe tusa o le 537 T.L.M., na musuia ai e le Alii le Tupu o Kuresa o Peresia e faataga tagata Iutaia e toe foi atu i Ierusalema ma toe fausia le malumalu (tagai 2 Nofoaiga a Tupu 36:22–23; Ieremia 29:10–14; Esera 1:1–3).I tausaga na sosoo ai, na toe foi atu ai Esera, Neemia, ma isi i Ierusalema e fesoasoani e toe fausia le aai ma faamaea le malumalu (tagai Esera 7:6–8; Neemia 2:1–11).

E le leiloa lava fanau a le Tama Faalelagi ia te Ia

Atonu e te manao e faasino atu o le tele o nei vaega sa le iloa le mea na tupu i isi vaega.Mai la latou vaaiga, na leiloloa isi vaega.

Read 3 Nifae 17:4, vaavaai mo mea na faasoa atu e le Faaola i sa Nifaē i le taimi o Lana galuega i totonu o i latou.

  • O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe i lenei fuaiupu?

Atonu e te faailoa atu e ui lava ina sa faataapeapeina Isaraelu, ae sa faaaoga e le Alii le faataapeapeina o Ona tagata o le feagaiga e faamanuia ai atunuu sa faataapeapeina ai i latou (tagai “O le faataapeapeina o Isaraelu” i lalo o le Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu,” Potutusi o le Talalelei).Atonu e te manao e faasino atu o le “agalelei” i le Isaia 54:8 o se faaliliuga o le hesed.Mo nisi faamatalaga e uiga i le taua o le hesed tagai i le tusiga a Peresitene Nelson “Feagaiga Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 5–6.

Faitau Teuteronome 4:27–31 ma Isaia 54:7–10, vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii e fai mo Isaraelu ua faataapeapeina.

  • O a uiga ua e vaaia i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso a o e aoao e uiga i le faataapeapeina o Isaraelu?

Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le alofa o le Tama Faalelagi mo Ana fanau uma ma Lana folafolaga e faapotopoto mai Isaraelu ua faataapeapeina.