Seminare
Mose 6:47–68: “O Le Ata Lenei o le Faaolataga”


“Mose 6:47–68: ’O Le Ata Lenei o le Faaolataga,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Mose 6:47–68: ’O Le Ata Lenei o le Faaolataga,’“ Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 5; Mose 6: Lesona 14

Mose 6:47–68

“O Le Ata Lenei o le Faaolataga”

Iesu Keriso

O Iesu Keriso o loo i le totonugalemu o le fuafuaga o le faaolataga a lo tatou Tama Faalelagi. Ua Ia valaaulia tagata uma ia o mai ia te Ia e ala i le ola ai i Lana mataupu faavae. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ala e o mai ai ia Iesu Keriso ma maua faamanuiaga e na o Ia ma Lona Tama e mafai ona ofoina mai.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e fesili i se tagata o le aiga po o se uo pe aisea e taua ai Iesu Keriso ia i latou ma pe o le a le uiga ia i latou o le o mai ia te Ia.

Gaoioiga e ono Mafai ona Fai e Aoao Ai

O Mai ia Keriso

Mafaufau e faaali atu se ata o Iesu Keriso, e pei o lea o loo maua i le amataga o le lesona. Ona faasoa atu lea o le tulaga faataitai lenei.

Vaai faalemafaufau e i ai sau uo o loo faaleiloaina lelei Iesu Keriso. Ua fesili atu lau uo ia te oe po o ai Iesu Keriso ma pe aisea e taua ai o Ia ia te oe.

Tuuina atu se taimi i tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai o latou manatu i vaega toalaiti po o le vasega.

  • Afai na o sina taimi itiiti lava e te tali atu ai, o le a se mea e te manao e iloa e lau uo e uiga ia Iesu Keriso? Aisea?

Faamanatu i tagata aoga le valaau a Enoka e talai atu le salamo i se vaega o ni tagata amioleaga (tagai Mose 6:27–29). Faamalamalama atu o le lesona o le asō o le a taulai atu i ana aoaoga i na tagata. O le savali a Enoka na taulai atu i lo tatou manaomia o Iesu Keriso ma le ala e mafai ai ona tatou o mai ia te Ia.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e toe manatunatu i lo latou manaomia o le Faaola, mafaufau e faaali atu faatonuga nei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e iloilo le leoa ai i latou lava e fua i faamatalaga taitasi.

fua o le iloiloga

O le faaaogaina o se fua faatatau o le 1 (e le moni [e uiga] ia te au) i le 5 (moni [e uiga] ia te au), iloilo oe lava e faaaoga ai faamatalaga nei:

  1. Ou te iloa le mafuaaga ou te manaomia ai se Faaola.

  2. Ua ou malamalama i le auala e mafai ona ou sau ai ia Iesu Keriso.

  3. Ou te fia sau i le taimi nei ma mulimuli ia Iesu Keriso.

Po o le a lava le auala e te iloiloina ai oe lava, e finagalo le Faaola ia e sau ia te Ia ma maua faamanuiaga e na o Ia e mafai ona ofoina atu ia te oe. A o e suesue i upu a le perofeta o Enoka i le asō, ia gauai atu i uunaiga mai le Agaga ina ia malamalama atili ai pe aisea e te manaomia ai le Faaola ma pe mafai faapefea ona e sau ia te Ia.

Ua aoao e Enoka lona nuu

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e aoao mai aoaoga a Enoka i le Mose 6, mafaufau e kopi le siata lea i luga o le laupapa. E mafai foi e tagata aoga ona kopi le siata i a latou apitalaaga mo suesuega. Fai atu i tagata aoga e suesue i fuaiupu. Tofi le afa o le vasega e vaavaai pe aisea tatou te manaomia ai se Faaola. O le isi afa e mafai ona vaavaai pe faapefea ona tatou o mai ia Keriso. A o suesue le vasega, atonu e te manao e savalivali solo ma fesili i le vasega pe i ai ni upu po o ni fasifuaitau latou te manaomia le fesoasoani e malamalama iai. E mafai ona fesoasoani mea nei i le vasega e malamalama ai i le fuaiupu 59:

  • E avea i tatou o e fananau mai i la le Agaga e ala i le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i Autu ma Fesili, “Taiala Suesue o le Talalelei: “Meaalofa o le Agaga Paia,” Potutusi o le Talalelei).

  • O le faapaiaina o lona uiga o le “tuusaolotoina mai le agasala, atoatoa, mama, ma paia e ala i le Togiola a Iesu Keriso” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faapaiaina” Gospel Library).

O aoaoga a Enoka e uiga i le o mai ia Keriso: Mose 6:48–52, 57–59

Ou te manaomia se Faaola ona …

E mafai ona ou sau ia Keriso e ala i le …

A uma ona faatumu e tagata aoga la latou afa o le siata, tuu atu ia i latou se avanoa e talanoaina ai mea na latou maua. E mafai ona latou faia lenei mea e ala i le faatumuina o le siata i luga o le laupapa o se vasega po o le faasoa atu o mea sa latou aoaoina ma se paga.

  • O le a se mea na e aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le mafuaaga tatou te manaomia ai se Faaola?

    O tagata aoga o e taulai atu i le mafuaaga tatou te manaomia ai se Faaola e mafai ona faasoa mai upumoni e pei e na o Iesu Keriso e mafai ona tatou maua ai faamanuiaga o le faaolataga (fuaiupu 52); e manaomia e tagata uma i soo se mea ona salamo (fuaiupu 49–50, 57); e leai se mea le mama e mafai ona mau i le malo o le Atua (fuaiupu 57). E mafai ona e valaaulia tagata aoga e tusi upumoni na latou maua i le siata i luga o le laupapa.

  • O a mea na aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i faatinoga patino e mafai ona e faia o le a fesoasoani e te sau ai ia Iesu Keriso?

    O tagata aoga o e taulai atu i auala e mafai ona tatou o mai ai ia Keriso e mafai ona tusia mea na latou maua i luga o le laupapa. O a latou tali e mafai ona aoteleina i se upumoni e peitatou te o mai ia Keriso a o tatou faalogo atu i le siufofoga o le Faaola, talitonu ia te Ia, salamo i a tatou agasala , papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.

    Atonu e fesoasoani le faamalamalama atu faapea, o nisi taimi e faatatau ai tusitusiga paia i lenei faagasologa o le “mataupu faavae a Keriso” (2 Nifae 31:2–21), o le aoaoga faavae a le Faaola (tagai 3 Nifae 11:31–40), po o le talalelei a le Faaola (tagai 3 Nifae 27:13–22). Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau le Mose 6:62 e vaai ai i se isi faaupuga na faaaoga e le Tama Faalelagi e faamatala ai lenei faagasologa. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea o loo latou makaina e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.

  • O le a sau tala e fai atu i se tasi e taumanatunatu pe aoga le taumafaiga e sau ai ia Keriso?

I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga o le fesili talu ai, atonu e aoga mo tagata aoga le suesue o nisi po o fuaiupu uma nei, ma vaavaai mo faamanuiaga e mafai ona tatou maua pe a tatou o mai ia Iesu Keriso: Mataio 11:28–30; 2 Nifae 31:21; 3 Nifae 19:13–14; Eteru 12:27; Moronae 10:32–33. E mafai foi ona e mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai faamanuiaga na latou maua a o latou faia ni taumafaiga e o mai ia Iesu Keriso.

Faataitai le malamalamaaga

Valaaulia tagata aoga e tagai i le tulaga faataitai ma a latou uo mai le amataga o le lesona. Ina ia faataitai ona faamalamalama atu mea sa latou aoaoina, e mafai e tagata aoga ona faasoa mai a latou tali i fesili nei i ni vaega toalaiti.

E faavae i mea ua e aoaoina ma lagonaina i le asō, faamalamalama atu le mea lenei i lau uo i se auala o le a faigofie ai mo i latou ona malamalama i ai:

  • Aisea tatou te manaomia ai Iesu Keriso?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e o mai ai ia te Ia?

Mafaufau e faaiu le lesona i le valaaulia o tagata aoga e tusifaamaumau manatu po o uunaiga faaleagaga na latou maua ia latou api talaaga mo suesuega. E mafai ona e faasoa atu mea ua e aoaoina e uiga i le manaomia o Iesu Keriso ma molimau atu i le ala ua faamanuiaina ai lou olaga i le o mai ai ia te Ia.