Seminare
Mose 6:1–39: O Le Valaauga o Enoka


“Mose 6:1–39: O Le Valaauga o Enoka,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Mose 6:1–39: O Le Valaauga o Enoka,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Kenese 5; Mose 6: Lesona 13

Mose 6:1–39

O Le Valaauga o Enoka

Enoka o loo talai atu le salamo

Ina ua valaauina Enoka e talai atu le salamo i se vaega amioleaga o tagata, sa ia lagonaina le lē atoatoa. Sa fesoasoani le Alii ma faamalosia o ia e faataunuu le mea sa ia manatu e le mafai ona ia faia. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia lagona le talitonuga i le Alii ma Lona mana e fesoasoani ma faamalosia ai i latou.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i taimi na mauaina ai e tagata le mana o le Alii a o ia fesoasoani ia i latou e faatoilalo faigata. Fautuaina i latou e vaavaai mo faataitaiga i tusitusiga paia.

Gaoioiga e ono Mafai ona Fai e Aoao Ai

O lagona o le lē atoatoa

Mafaufau e faaali atu faamatalaga e pei o nei i luga o le laupapa: Ou te le mafai. E le o lava lo’u lelei. E faigata tele.

  • O a ni tulaga e ono oo i ai le autalavou i nei ituaiga o lagona?

E mafai ona e faia se lisi i luga o le laupapa o tulaga e faasoa mai e tagata aoga.

Mafaufau i se tulaga i lou lava olaga atonu e mafua ai ona e lagona le le atoatoa po o le lofituina. Faaalu sina taimi ma mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • O le a sou lagona mautinoa o le a fesoasoani le Alii ia te oe i lenei tulaga?

Fautuaina tagata aoga e mafaufau e uiga i o latou lava tulaga a o latou suesueina le valaauga o Enoka e avea ma se perofeta. Valaaulia i latou e saili le taitaiga a le Agaga Paia e faateleina ai lo latou talitonuga i le gafatia o le Alii e fesoasoani ma faamalosia i latou.

Ua maua e Enoka le mana o le Alii

I ni nai augatupulaga talu ona mavae Atamu, sa soifua ai se tasi o e na tupuga mai ia te ia, o Enoka, i le lotoi o tagata loto-maaa ma amioleaga. Faitau le Mose 6:26–28, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii ia Enoka e fai.

  • O le a sou lagona pe ana faapea o oe o Enoka? Aisea?

aikona o pepa e tufa atu Ina ia fesoasoani i tagata aoga e suesue le aafiaga o Enoka ma le Alii, mafaufau e faaaoga le pepa e tufa atu ua faaulutalaina “Ua Maua e Enoka le Mana o le Alii.” E mafai e tagata aoga ona galulue faagasolo i le pepa e tufa atu faatasi ma se paga. Mo ni faiga faaeseese, e mafai ona latou fesuia’ia paga pe a uma gaoioiga suesue taitasi. E mafai foi ona e faaaogaina manatu o loo i le pepa e tufa atu e fesoasoani ai i tagata aoga e suesue faatasi le aafiaga o Enoka o se vasega.

aikona o aoaoga faamasani O nisi tagata aoga o loo tauivi i le fia iloaina pe faapefea ona amata se talanoaga e taulai i le talalelei. O loo aofia ai i le pepa e tufa atu nisi o fesili mo talanoaga. O le tuuina atu o fesili o talanoaga faapenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faataitai ai ona faasoa mai o latou manatu ma lagona e uiga i mea latou te suesueina i tusitusiga paia po o upu a perofeta. (Mo aoaoga faaopoopo i talanoaga, tagai “Uunaia tagata aoao e faasoa mai upumoni o loo latou aoaoina” i le Tomai o le Atinaega o Faiaoga.)

pepa e tufa atu 1

Tuu atu i tagata aoga se taimi e faasoa mai ai mea sa latou aoaoina mai a latou suesuega ma talanoaga, e aofia ai upumoni sa latou faailoa mai i le Gaoioiga Suesue 4. I le faaaogaina ai o a latou lava upu, atonu na faailoa mai ai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: Afai tatou te faia ma le faamaoni e pei ona poloai mai ai le Alii, o le a Ia tuuina mai ia i tatou le fesoasoani ma le malosi.

O le fesoasoani ma le malosi o le Alii i lou olaga

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mataupu faavae o loo i luga, e mafai ona e faaali atu nisi o faataitaiga faatusi paia po o [faataitaiga] mai aso nei. Valaaulia tagata aoga e faitau (pe matamata) le faataitaiga ma saunia e faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani le Alii ma faamalosia tagata o loo i le faataitaiga. O faataitaiga e mafai ona aofia ai Nifae ma lona aiga i le vao (tagai i le 1 Nifae 5:7–8; 7:16–18; 17:1–3; 18:1–4), Alema ma lona nuu i le nofopologa (tagai Mosaea 24:10–22), po o le Perofeta o Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10; 122:7–9). E mafai foi ona e mafaufau e faaali atu le faataitaiga na faasoa mai e Peresitene Russell M. Nelson mai lona soifuaga i le “Avea ma Tagata Moni o le Meleniuma” (faailo taimi 9:05 i le 12:29). O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

30:35
  • Na faapefea ona e vaaia pe na e mauaina le mana o le Alii e tuuina mai le fesoasoani ma le malosi i lou olaga?

Mafaufau e faasoa atu ou lava aafiaga patino ma le mana o le Alii.

Tomanatu i mea na e aoaoina.

Tuu atu i tagata aoga se taimi e toe manatunatu ai i mea sa latou aoaoina ma lagonaina i le asō mai tusitusiga paia, o le tasi ma le isi, ma le Agaga. O se tasi auala e mafai ai ona e faia lenei mea o le faaali lea o fesili nei ma tuu le avanoa i tagata aoga e tusifaamaumau a latou tali ia latou api faamaumau mo suesuega.

  • O le a se mea ua ou aoaoina pe lagonaina i le asō e uiga i le Alii e mafai ona fesoasoani ia te au pe a ou lagona le le atoatoa, lotovaivai, po o le le lava o le malosi?

Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega. Molimau atu e uiga i le Faaola ma Lona mana e tuuina mai ai ia i tatou le malosi ma le fesoasoani.