“Kenese 1:28–31; 2:1–25: ‘O Le Aiga E Totonugalemu i le Fuafuaga a Lē Foafoa,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Kenese 1:28–31; 2:1–25: ‘O Le Aiga E Totonugalemu i le Fuafuaga a Lē Foafoa,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5: Lesona 9
Kenese 1:28–31; 2:1–25
“O Le Aiga E Totonugalemu i le Fuafuaga a Lē Foafoa”
Ina ua mavae le foafoaga o Atamu ma Eva, sa tuufaatasia e le Tama Faalelagi i laua i le faaipoipoga. Sa Ia poloaiina i laua ia fanafanau ma uluuluola i le lalolagi ma ia pipii atu i le tasi ma le isi. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le matafaioi autu o le faaipoipoga ma le aiga i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e suesue le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ma vaavaai mo aoaoga o loo faamatala mai ai le mafuaaga e totonugalemu ai le aiga i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.
Gaoioiga e ono Mafai ona Fai e Aoao Ai
Pe a talanoaina le taua o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi, ia iloa e toatele tagata aoga e le o mauaina i le taimi nei i ni tulaga lelei faaleaiga. Ia e nofouta i manaoga ma fesili a tagata aoga.
O mea e totonugalemu
Mafaufau e tusi i luga o le laupapa se fuaiupu e lē uma se tasi pe sili atu e faapupula mai ai pe faapefea e se mea faitino, gaoioiga, tagata, ma isi mea faapena ona totonugalemu i le faataunuuina o se mea. Atonu e aoga faataitaiga nei: Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faatumuina avanoa, ona fai atu lea i tagata aoga eseese e faasoa mai a latou tali i le vasega. Atonu e aoga le faamalamalama atu o le upu totonugalemu e mafai foi ona faauigaina e taua pe sili ona taua.
e totonugalemu i le faamanuiaina i le aoga ona .
o se vaega tutotonu o se olaga fiafia aua .
e i ai se matafaioi tutotonu i lo’u olaga ona .
A uma ona faasoa mai e tagata aoga a latou tali, faaali atu le faamatalaga lenei mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele. Fai atu i le vasega e vaavaai mo se vaega tutotonu o le ata o le faaolataga a lo tatou Tama Faalelagi.
Ua faapea mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i:
O i matou, o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, matou te ta’utino atu ma le faamaoni, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau. (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei)
-
Aisea e te manatu ai o le faaipoipoga ma le aiga e i ai ni matafaioi taua i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi?
-
O a ni auala e mafai ona e vaai ai ia Satani o galue e osofa’ia faaipoipoga ma aiga i o tatou aso?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i nisi o fesili atonu o loo i ai ia i latou po o isi e uiga i le faaipoipoga ma le aiga. E mafai ona latou tusia a latou fesili i a latou api talaaga mo suesuega. Fautuaina i latou a o latou suesue i le asō e vaavaai mo upumoni ma ia gauai atu i uunaiga faaleagaga ia e mafai ona fesoasoani e taiala ai i latou i le sailia o tali i nei fesili.
O aoaoga mai tusitusiga paia
Faamalamalama atu o le mea na faia e le Tama Faalelagi ina ua mavae le Foafoaga o le lalolagi e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i le matafaioi autu o le faaipoipoga ma le aiga i Lana fuafuaga. Faaali atu faatonuga ma punaoa nei, ma tuu atu i tagata aoga se taimi e suesueina ai ia mea. E mafai ona outou suesue faatasi o se vasega nei mea, pe e mafai foi ona e faatulaga tagata aoga i ni vaega e suesue ma talanoaina faatasi ai nei punaoa.
A o faitau e tagata aoga ia fuaiupu mai le Kenese 2, atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o upu fesoasoani e fetaui i le fuaiupu 18 e faasino i “se fesoasoani e fetaui, agavaa, pe talafeagai ma” Atamu (tagai vaefaamatalaga 18b). E mafai foi ona e faamalamalama atu o le tala ia Eva na foafoaina mai le ivi ’aso’aso o Atamu o se faatusa ma e mafai ona faatusa i le faigapaaga tutusa i le va o le tane ma le ava (tagai Russell M. Nelson, “Lessons from Eve,” Ensign, Nov. 1987, 87).
Suesue le faamatalaga ma mau nei, ma vaavaai mo faamaoniga o le taua o le faaipoipoga ma le aiga i le Atua.
Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985):
“Na [aumai] faatasi e le Alii ia Atamu ma Eva, o lana uluai tane ma le uluai fafine i luga o lenei lalolagi, ma faatinoina se sauniga paia o le faaipoipoga ia avea ai i laua o se tane ma se ava. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 192)
Mau e suesue i ai:
Kenese 1:27–28 (poloaiga a le Atua ia Atamu ma Eva)
Kenese 2:18, 21–24 (Foafoaga o Eva)
Kenese 2:24 o se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae. Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faailoga ia fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i se auala iloga ina ia mafai ona latou mauaina gofie.
Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17 (O aoaoga a le Alii e ala mai i le Perofeta Iosefa Samita)
-
O a upumoni na e maua e faaalia ai le taua o le faaipoipoga ma le aiga i le Atua?
E mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega ni upumoni e pei o nei:
Ua poloaiina e le Atua tane ma ava ia fanauina ni fanau (Kenese 1:28).
O le tane ma le ava e tatau ona tasi ma galulue o ni paaga tutusa (Kenese 2:18, 24).
O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15).
Na foafoaina le lalolagi e saunia ai se nofoaga e mafai ona fananau mai ai fanau a le Atua i ni aiga ma alualu ai i luma faatasi (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16–17).
I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga o nei upumoni, atonu e aoga le talanoaina o le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson.
Sa faamamafa mai e Peresitene Russell M. Nelson le taua o le matafaioi o le a faia e aiga pe a uma ona foafoaina le lalolagi e le Atua:
Po o le a le matagofie e pei ona i ai, o le paneta o le Lalolagi o se vaega o se mea e sili atu ona maoae---lena fuafuaga tele a le Atua. I lona aoteleina faafaigofie, na foafoaina le lalolagi ina ia i ai aiga. Ua faamalamalama mai e le mau e faapea, o se tane ma le ava ”ua avea i laua ma tino e tasi, ua faia lenei mea atoa ina ia mafai ona faataunuu e le lalolagi le faamoemoe o lona foafoaga” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16]. (“O Le Foafoaga,” Ensign, Me 2000, 85)
-
E mafai faapefea e le manatuaina o le matafaioi autu o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Atua ona aafia ai filifiliga e te faia i lou olaga?
-
E mafai faapefea e nei upumoni ma aoaoga ona fesoasoani ia i tatou e tali atu ai pe a tatou vaai i le aoaoga faavae o le faaipoipoga po o le aiga o loo ua faitioina pe faaitiitia?
-
O le a sou manatu e mafai faapefea e le mulimuli i tulaga faatonuina a le Tama Faalelagi e faatatau i le faaipoipoga ma le aiga ona fesoasoani ia te oe e avea atili ai e faapei o Ia?
Fatu se tali
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faamalamalama mai mea na latou aoaoina e uiga i le taua o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Atua, mafaufau e faasoa atu se tulaga faataitai e pei o lenei. E mafai ona e fetuunai lenei tulaga faataitai e pei ona manaomia ai ina ia talafeauga atili i la outou aganuu ma olaga o au tagata aoga. A uma ona faasoa atu le tulaga faataitai, faaali atu faatonuga mo tagata aoga e fatu ai se tali.
I se tasi o vasega a Elisapeta i le aoga, sa faia ai se talanoaga e uiga i le faaipoipoga ma le aiga. Sa faasoa atu e Elisapeta nisi o ona manatu e uiga i le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ma le taua o ulugalii faaipoipo i le mauaina o ni fanau. O le toatele o tagata o le vasega a Elisapeta na faasoa mai ni manatu sa matuai ese lava mai ona manatu. Ina ua uma le vasega, sa fesili atu se alii talavou e igoa ia Isaako, o le o loo iai foi i le vasega seminare a Elisapeta, sa fesili atu ia Elisapeta pe aisea na iai pea ia te ia ni manatu e le o toe faaaogaina e uiga i le faaipoipoga ma le aiga.
I le faaaogaina ai o mea ua e aoaoina i le asō, fatu se tali e mafai ona faasoa atu e Elisapeta ia Isaako. Ia aofia ai mea nei i lau tali:
-
O se faamalamalamaga e uiga i le mafuaaga e taua ai le faaipoipoga ma le aiga i le Tama Faalelagi ma Lana fuafuaga o le faaolataga
-
Tasi pe sili atu o ni aoaoga mai tusitusiga paia po o taitai o le Ekalesia
-
O se valaaulia e mafai ona faasoa atu e Elisapeta ia Isaako e mafai ona fesoasoani ia te ia
A uma ua lava le taimi na sauniuni ai tagata aoga, ona tuuina atu lea o se avanoa e faasoa mai ai a latou tali. E mafai foi e tagata aoga ona faasoa atu a latou tali i se paga po o i ni vaega toalaiti. E mafai foi ona valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e faasoa mai a latou tali i le vasega pe faatino tulaga faataitai.
Tuu atu i tagata aoga se taimi e toe manatunatu ai i mea sa latou aoaoina ma lagonaina i le asō. E mafai ona latou mafaufau e uiga i upumoni na latou aoaoina na taliina ai nisi o a latou fesili. Valaaulia i latou e tusifaamaumau soo se uunaiga faaleagaga na latou maua ia latou api talaaga mo suesuega. Molimau atu e uiga i upumoni na outou talanoaina i le aso.
Tauloto
Atonu e te manao e fesoasoani i tagata aoga e tauloto le mau faasino o le atamai i aoaoga faavae ma le fuaitau autu o le mau i le taimi o lenei lesona ma iloilo i latou i lesona i le lumanai. O le fuaitau autu o le mau mo le Kenese 2:24 o le, “O le tane … e faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i la’ua ma tino e tasi.” O manatu mo gaoioiga o le taulotoina o loo i ai i anomea faaopoopo i lalo o le “Gaoioiga Toefaamanatu o le Atamai i Aoaoga Faavae.”