Seminare
Eperu 2–4


Eperu 2–4

E Mafai e le Faaola ona Fesoasoani ia i Tatou i o Tatou Taimi o Faigata

Pe na e mafaufau ea pe i ai se isi e malamalama moni lava i mea o loo feagai ma oe i le olaga? O le tusi a Eperu o loo aoao mai ai faapea, na afio ifo Iesu Keriso mai Lona nofoalii faalelagi e ola o se tagata soifua i le lalolagi ma faia se Togiola e le iu mo i tatou. Ona o lenei mea, ua Ia silafia lelei ai i tatou ma silafia atoatoa le auala e fesoasoani ai ia i tatou. O lenei lesona e mafai ona faateleina ai lou mautinoa e mafai e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe i taimi o faigata.

E malamalama le Faaola

Faitau, pese, pe faalogo foi i le viiga, “O Fea Lo‘u Filemu?” (Viiga, nu. 68).

E mafai foi ona e matamata i le vitio “O Fea Lo‘u Filemu?” (4:03) i le ChurchofJesusChrist.org.

4:4
  • E faapefea ona e faamatala le savali o lenei viiga i au lava upu?

I lau api faamaumau mo suesuega, tusi e uiga i se mea e te matua manaomia ai lava le fesoasoani i lou olaga.

I lana tusi i Eperu, sa aoao atu ai e Paulo le Au Paia e uiga ia Iesu Keriso ma le ala e mafai ai ona Ia tuuina atu ia i latou le malosi i tulaga sa latou feagai ai (tagai i le Eperu 4:16). A o e suesue, vaavaai pe mafai faapefea e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe.

I lau api faamaumau mo suesuega, fatu se siata e pei o lea o loo i lalo:

Aisea ua mafai ai e Iesu Keriso ona malamalama ia te au?

O a faamanuiaga e mafai e Iesu Keriso ona tuuina mai ia te au ona e malamalama o Ia ia te au?

Aisea ua mafai ai e Iesu Keriso ona malamalama ia te au?

O a faamanuiaga e mafai e Iesu Keriso ona tuuina mai ia te au ona e malamalama o Ia ia te au?

Faitau le Eperu 2:9–10, 13–18, ma le 4:12–16, ma vaavaai mo tali i fesili o i le siata. Tusi tali i lalo o le ulutala talafeagai. Manatua o le Eperu 2:9 ma le 16 o loo faasino ia Iesu Keriso ua tuua Lona nofoalii faalelagi ina ia ola o se tagata soifua i le lalolagi.

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 1. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso e te lagona e mafai ona fesoasoani ia te oe po o isi?

  • Aisea e ono to’amalie ai le iloa e mafai e Iesu Keriso ona iloatino “manatu ma filifiliga o le loto”? (Eperu 4:12).

  • O le a se mea ua e malamalama i ai mai le fasifuaitau “ua mafai ai o ia ona fesoasoani i e ua tofotofoina”? (Eperu 2:18). Ia maitau o le upu ua faaliliuina o le “tofotofoina” e mafai foi ona faaliliuina o le “faaosoosoina” po o le “e ono oo i faaosoosoga.” O le upu fesoasoani o lona uiga o le tamoe atu e fesoasoani i se tasi.

O se tasi o upumoni na ono mafai ona e mauaina o le ona sa puapuagatia Iesu Keriso ma sa faaosoosoina i mea uma, ua Ia malamalama lelei ai ia i tatou ma e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata. Na aoao mai foi e le perofeta o Alema i le Tusi a Mamona lenei upumoni. Mafaufau e fefaasinoa’i le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae Alema 7:11–13 ma le Eperu 2:18.

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e maua ai se malamalama sili atu e uiga i le gafatia o le Faaola e malamalama ai ma fesoasoani ia te oe. Atonu e te manao e matamata le vitio “Tauave ma le Faigofie a Latou Avega” (16:23), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 12:15 i le 13:21 pe faitau le faamatalaga lenei.

16:24
Atatosi aloaia o Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. 2020.

E leai se tiga faaletino, leai se manua faaleagaga, leai se tiga o le agaga po o le loto nutimomoia, leai se ma’i po o se vaivaiga na faafetaiaia oe po o au foi i le olaga faaletino e lei oo muamua i ai le Faaola. I se taimi o le vaivai tatou te ono tagi atu ai, “E leai se tasi na te iloaina pe faape’i. E leai se tasi e malamalama i ai.” Ae ua silafia ma malamalama atoa i ai le Alo o le Atua, aua sa Ia lagonaina ma tauave a tatou avega taitoatasi. Ma ona o Lana taulaga le iu ma faavavau (tagai i le Alema 34:14), ua ia te Ia le tiga-alofa atoatoa ma e mafai ona Ia faaloaloa mai Lona aao o le alofa mutimutivale ia i tatou. E mafai ona ia aapa mai, pa’i mai, fesoasoani, faamalolo, ma faamalosia i tatou ina ia sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou faia ma fesoasoani ai ia i tatou e faia le mea e le mafai ona tatou faia i le na o lo tatou faalagolago atu i lo tatou lava malosi.

(David A. Bednar, “Tauave ma le Faigofie a Latou Avega,” Liahona, Me 2014, 90)

  • E faapefea ona fesoasoani le Alema 7:11–13 po o le saunoaga a Elder Bednar e te malamalama atili ai i le gafatia o le Faaola e fesoasoani ai ia te oe?

Mafaufau i se faataitaiga—mai lou olaga, olaga o isi, po o tusitusiga paia—lea e faaalia ai le silafia atoatoa o le Faaola o o tatou aafiaga ma o tatou manaoga. Afai e te manaomia se fesoasoani e mafaufau ai i se faataitaiga, mafaufau e suesue le Ioane 11:21–27, 32–36; Mosaea 24:11–15; po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:5–9.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lenei faataitaiga ia te oe e faalagolago ai ia Iesu Keriso?

Faalatalata atu ai ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa

Faitau le Eperu 4:16, ma vaavaai mo mea ua valaaulia i tatou e Paulo e fai e maua ai le fesoasoani tatou te manaomia. Mafaufau e faailoga mea e te maua.

Mo nisi o faataitaiga o auala e mafai ona tatou faalatalata atu ai i le nofoalii o le alofa tunoa, matamata le vitio “Reach Up to Him in Faith” (3:54), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

3:56

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 2. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “faalatalata atu ai ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa”?

  • O le a se mea e tatau ona tatou mautinoaina pe a tatou o atu i le Atua?

  • Mata o le a se foliga ma se lagona o le “faalatalata atu ai ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa”?

Tuu i le Faitalia: O e Manao e Aoao Atili?

O le a le faamaualaloina o Iesu Keriso?

Na aoao mai Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Atatosi aloaia o Elder Quentin L. Cook. Na valaauina i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le aso 6 Oketopa 2007.

O le faataitaiga a le Faaola o le lotomaualalo ma le ositaulaga mo tagata uma, o le mea aupito maoae lea na tupu i le talafaasolopito. Sa naunau le Faaola, e ui o se tasi o le aigaAtua, e sau i le lalolagi o se pepemeamea faatauvaa ma amata ai se soifuaga lea na aofia ai le aoao atu ma le faamalologa o Ona uso ma tuafafine ma mulimuli ane ai puapuagatia i tiga e le mafaamatalaina i Ketesemane ma luga o le satauro ina ia faaatoatoa ai Lana Togiola. O lenei faatinoga o le alofa ma le lotomaualalo e Keriso ua lauiloa faapea o Lona faamaualalo. Na Ia faia lenei mea mo alii ma tamaitai uma ua foafoaina ma o le a foafoaina e le Atua.

(Quentin L. Cook, “O le Faavavau o Aso Uma,” Liahona, Nov. 2017, 52)

Eperu 4:15. Pe na “faaosoosoina [moni Iesu] e pei o i tatou”?

Sa aoao mai e Peresitene Howard W.Hunter (1907–95) le mea lenei:

Howard W. Hunter

E taua le manatua na mafai lava ona agasala Iesu, semanu e mafai lava ona gauai atu i faaosoosoga, semanu foi e le taulau le fuafuaga o le olaga ma le faaolataga, ae na tumau faamaoni o ia. Pe ana faapea e leai se avanoa e gauai atu ai i faatosinaga a Satani, semanu e leai se tofotofoga moni, leai se manumalo moni i le taunuuga. Ana faapea e aveeseina mai ia te ia le gafatia e agasala ai, semanu e aveesea foi lana lava faitalia. O ia lea na sau e puipuia ma faamautinoa le faitalia a le tagata. Sa ao ona ia tausisia le gafatia ma le mafai e agasala ai, pe ana faapea e finagalo i ai o ia. E pei ona tusia e Paulo, “E ui lava o ia o le Alo, a o mea sa tiga ai o ia na aoaoina ai o ia ia usiusitai” (Eperu 5:8); ma ua “faaosoosoina [o ia] i mea uma e pei o i tatou, a ua leai se agasala ia te ia” (Eperu 4:15). Sa atoatoa o Ia ma sa leai se agasala, e le faapea sa uunaia ai o ia, ae sa ia finagalo lava i ai ma le manino ma le naunautai.

(Howard W. Hunter, “The Temptations of Christ,” Ensign, Nov. 1976, 19)

Eperu 4:16. O le a le taua o “le nofoalii o le alofa tunoa”?

“I le tele o aganuu o aso anamua, o le faalatalata atu i le nofoalii o se tupu, e aunoa ma se valaaulia sa lamatia ai le ola o se tagata, ae pe a valaaulia ai e le tupu, e mafai e se tagata ona alu atu ma tautala atu ma le mautinoa. O le faalatalata atu i le Atua ma le ‘faamalosi’ o lona uiga ua i ai le mautinoa e finagalo le Atua tatou te faalatalata atu i Lona nofoalii ma o le a tatou maua Lana fesoasoani” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [2018], 477).

I le taua ai o le alofa mutimutivale ua ofoina mai e le Atua ia i tatou, na aoao mai ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Atatosi Aloaia o Elder Jeffrey R. Holland. Na pueina ia Ianuari 2018.

E mautinoa lava o le mea e sili ona fiafia i ai le Atua i le avea ai ma Atua, o le fiafia lea e alofa mutimutivale, aemaise lava ia i latou e le o faamoemoeina ma e masani ona manatu latou te le agavaa i ai.

(Jeffrey R. Holland, “O Le Au Faigaluega i le Tovine,” Liahona, Me 2012, 33)