EnglishConnect for Missionaries
Ha’api’ira’a 10 : Mau ’ohipa mātauhia i te mau mahana ato’a


« Ha’api’ira’a 10 : Mau ’ohipa mātauhia i te mau mahana ato’a », EnglishConnect 2 nō te mau pīahi (2022)

« Ha’api’ira’a 10 » EnglishConnect 2 nō te mau pīahi

piti vahine e ’ata ra

Lesson 10

Daily Routines

’Ōpuara’a : E ha’api’i mai au i te fa’ata’a i te mau ’ohipa mātauhia i te mau mahana ’ mau hepetoma ato’a.

Personal Study

’A fa’aineine nō tā ’oe pupu ’āparaura’a ma te rave fa’aoti i te mau ’ohipara’a A e tae atu i te E.

ītona a
Study the Principle of Learning: You Are a Child of God

E tamari’i ’oe nā te Atua

I am a child of God with eternal potential and purpose.

E tamari’i au nā te Atua ma te fāito pūai mure ’ore ’e te ’ōpuara’a.

E tamāhine ’aore rā e tamaiti ’oe nā te Atua. Nō te rahi o tāna mau mea ē tē hina’aro nei ’oia e tauturu ia ’oe ’ia ha’api’i mai. Tē hina’aro nei ’oia e tauturu ia ’oe ’ia tāpae atu i tō ’oe fāito pūai mure ’ore. I te tahi taime e au rā ē e’ita te reira e nehenehe. I roto i te Bibilia, tē tai’o nei tātou nō te hō’ē vahine ’āpī o Maria te i’oa. ’Ua fā mai te hō’ē melahi iāna ’e ’ua parau iāna ē e riro ’oia ’ei metua vahine nō Iesu Mesia, te Fa’aora o te mau ta’ata ato’a. E aupuru ’oia i te Tamaiti a te Atua i ni’a i te fenua nei mai tāna iho tamaiti. Penei a’e ’ua teimaha roa Maria i te mea tā te Metua i te ao ra e hina’aro iāna ’ia rave ’e ’ia riro mai, ’ua parau mai rā te melahi iāna :

« ʼAore roa hoʼi e mea e ʼore e tiʼa i te Atua » (Luka 1:37).

I te Atua, e tupu mai te mau mea e’ita roa atu e nehenehe e tupu mai. ’Ua riro mai Maria ’ei metua vahine nō te Tamaiti a te Atua. Mai ia Maria, tē hina’aro nei te Atua e tauturu ia ’oe ’ia tae atu i tō ’oe fāito pūai ’e ’ia fa’atupu i tā ’oe ’ōpuara’a i roto i te orara’a. ’A pure iāna ’e ’a ani iāna e aha tāna e hina’aro ia ’oe ’ia rave. ’A pe’e i te mau mana’o ’e te mau nīno’a mana’o tā ’oe e fa’ari’i nā roto mai i tōna Vārua. E arata’i ’Oia ia ’oe. Penei a’e e hina’aro ’oe e ha’api’i mai i te reo peretāne nō te tītau ā i te hō’ē ha’api’ira’a ’aore rā nō te turu i tō ’oe ’utuāfare. ’A ha’amana’o ē « ʼaore roa hoʼi e mea e ʼore e tiʼa i te Atua ». I te Atua, e nehenehe ’oe e ha’api’i mai i te reo peretāne. I te Atua, e nehenehe ’oe e tāpae i tō ’oe fāito pūai mure ’ore.

Gaberiela ’e ’o Maria

Ponder

  • I tō ’oe mana’o e aha tā te Atua e hina’aro ’ia rave ’oe ?

  • ’Ia ani ana’e mai te Atua ia ’oe ’ia rave i te mau mea tā ’oe e mana’o ra e’ita e tupu, nāhea ’oe ’ia mā’iti ’ia ’ohipa ma te fa’aro’o ?

ītona b
Memorize Vocabulary

Ha’api’i mai i te aura’a ’e te fa’ahitira’a o te ta’o tāta’itahi hou tā ’oe pupu ’āparaura’a. ’A hāpono i te hō’ē poro’i i te hō’ē hoa na ni’a atu i tā ’oe pupu EnglishConnect ma te fa’a’ohipa i te mau ta’o ’apī

every

tāta’itahi

Time

day

mahana

week

hepetoma

weekend

hope’a hepetoma

morning

po’ipo’i

afternoon

avatea

evening

ahiahi

month

’āva’e

Verbs

clean the house

tāmā i te fare

do laundry

horoi i te ’ā’ahu

eat breakfast

’amu te ma’a po’ipo’i

get dressed

’omo te ’ā’ahu

get up

ti’a i ni’a

go dancing

haere e ’ori’ori

go shopping

haere i te fare toa

take a shower

hapu i te pape

watch videos

māta’ita’i i te mau videos

Adverbs

always

tāmau noa

usually

i te tahi taime

sometimes

i te tahi taime

never

e ’ita roa atu

ītona c
Practice Pattern 1

’A ha’api’ipi’i ma te fa’a’ohipa i te mau hi’ora’a ē tae roa i te taime e nehenehe ai ’oe e ui ’e e pāhono i te mau uira’a ma te pāpū maita’i. E nehenehe ’oe e mono i te mau ta’o i rēnihia ma te mau ta’o i roto i te tuha’a « Memorize Vocabulary ».

Q: What do you do every (time)?A: I (verb) every (time).

Questions

uira’a hi’ora’a 1 e aha tā ’oe ’ohipa i te mau taime ato’a

Answers

hi’ora’a pāhonora’a 1 e ihoparau noa vau

Examples

Q: What do you do every week?A: I do laundry every week.

upo’o fa’ahīra’a pape

Q: What do you do every morning?A: I get up and I take a shower.

Q: What does he do on Mondays?A: He goes shopping on Mondays.

piti vahine e ’ori ra i roto i te fare

Q: What do they do on weekends?A: They go dancing on weekends.

ītona d
Practice Pattern 2

’A ha’api’ipi’i ma te fa’a’ohipa i te mau hi’ora’a ē tae roa i te taime e nehenehe ai ’oe e ui ’e e pāhono i te mau uira’a ma te pāpū maita’i. Tāmata ma te fa’a’ohipa i te mau hōho’a i roto i te hō’ē ’āparaura’a ’e te hō’ē hoa. E nehenehe ’oe e parau atu ’aore rā e hāpono i te mau poro’i pāpa’i.

Q: When do you (verb)?A: I (adverb) (verb) every (time).

Questions

uira’a o te hōho’a 2 a hea ’oe e ihoparau ai

Answers

hi’ora’a pāhonora’a 2 vau + ihoparau + te taime

Examples

ta’ata e tape’a nei i te putē vaira’a tāo’a ho’o

Q: When do you go shopping?A: I always go shopping every week.

Q: When does he take a shower?A: He usually takes a shower every morning.

piti ta’ata e tāmā ra i te fare

Q: When do they clean the house?A: They sometimes clean the house on Fridays.

Q: When does she watch videos?A: She never watches videos.

ītona e
Use the Patterns

Pāpa’i e maha uira’a tā ’oe e nehenehe e ui i te hō’ē ta’ata. Pāpa’i i te pāhonora’a nō te uira’a tāta’itahi. Tai’o ha’apūai i te reira.

Additional Activities

’A rave fa’aoti i te mau ’ohipara’a ’e te mau fa’aaura’a o te ha’api’ira’a nā te natirara i te englishconnect.org/learner/resources ’aore rā i roto i te Buka ’ohipa EnglishConnect 2.

Act in Faith to Practice English Daily

Tāmau noa i te ha’api’ipi’i i te reo peretāne i te mau mahana atoa. ’A fa’a’ohipa i tā ’oe « Pe’e i te ’imira’a a te ta’ata hō’ē. » ’A hi’o fa’ahou i tā ’oe fā ’imira’a ’e ’a hi’opo’a i tā ’oe mau tauto’ora’a.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: You Are a Child of God

(20–30 minutes)

Gaberiela ’e ’o Maria

ītona 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

’A hi’o fa’ahou i te tāpura o te mau pu’e ta’o ’e te hō’ē hoa.

Ha’api’ipi’i i te hōho’a 1 ’e te hō’ē hoa :

  • Ha’api’ipi’i i te ui i te mau uira’a.

  • Ha’api’ipi’i i te pāhono i te mau uira’a.

  • Ha’api’ipi’i i te hō’ē ’āparaura’a ma te fa’a’ohipa i te mau hōho’a.

Tāpiti nō te hōho’a 2.

ītona 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

’A hi’o i te mau hōho’a. E ui ’e e pāhono i te mau uira’a nō ni’a i te mea tā Sara ’e Daniel e rave nei Te tahi i muri mai i te tahi.

New Vocabulary

go to school

haere i te fare ha’api’ira’a

play computer games

Ha’uti i te mau ha’uti roro uira

work

’ohipa

Examples

mau ta’ata e ’ori nei i rapae mai
  • A: What does Sara do on Fridays?

  • B: She goes dancing on Fridays.

taure’are’a e hi’o ra i te buka roro uira
  • A: When does Daniel watch shows?

  • B: He watches shows on Monday, Wednesday, and Friday evenings.

Chart 1: Sara’s Schedule

te tārena ’ohipa tā hepetoma a Sara

Chart 2: Daniel’s Schedule

te tārena ’ohipa tā hepetoma a Daniel

ītona 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

E ui ’e e pāhono i te mau uira’a nō ni’a i tā ’oe mau ’ohipa tāmahana. ’A parau rahi atu ā mai tā ’oe e nehenehe. Te tahi i muri mai i te tahi.

New Vocabulary

exercise

’ohipa, ha’amātaura’a

play games

Ha’uti i te mau ha’uti

Example

  • A: What do you do every evening?

  • B: I play games and take a shower every evening.

  • A: What do you do on Thursdays?

  • B: I exercise on Thursdays.

  • A: When do you do laundry?

  • B: I usually do laundry on Saturdays.

Evaluate

(5–10 minutes)

Fāito i tō ’oe nu’ura’a i ni’a i te mau fā ’e i tā ’oe mau tauto’ora’a nō te ha’api’ipi’i i te reo peretāne i te mau mahana ato’a.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Ask about others’ routines.

    Ui nō ni’a i te tahi atu mau ’ohipa mātauhia.

    hōho’a mata ti’arōpū, hōho’a mata māuruuru, hōho’a mata ’oa’oa
  • Talk about my and others’ routines.

    Parau nō ni’a iho i tā’u nei ’e tā vetahi ’ē mau ohipa tāmau noa.

    hōho’a mata ti’arōpū, hōho’a mata māuruuru, hōho’a mata ’oa’oa

Evaluate Your Efforts

Fāito i tā ’oe mau tauto’ora’a nō te :

  1. Ha’api’i i te parau tumu nō te ’apo i te ha’api’ira’a.

  2. Tāmau ’ā’au i te pu’e ta’o.

  3. Ha’api’ipi’i i te mau hōho’a.

  4. Ha’api’ipi’i i te mau mahana ato’a.

Ha’amau i te hō’ē fā. ’A feruri i te mau mana’o tauturu nō te ’imira’a i roto i te « Pe’e i te ’imira’a a te ta’ata hō’ē. »

’A fa’a’ite i tā ’oe fā i te hō’ē hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

« ’A ha’api’i mai nā roto ia ’outou iho ’o vai mau ’outou. ’A ani i tō ’outou Metua i te ao ra, nā roto i te i’oa o Iesu Mesia, i te mea tāna e putapū nei nō ’outou ’e tā ’outou misiōni i’ōnei i te fenua nei. Mai te peu e ani ’outou ma te mana’o pāpū, i te roara’a o te tau, e muhumuhu mai te Vārua ia ’outou i te parau mau ’o te taui i tō ’outou orara’a. ’A pāpa’i i te reira mau mana’o ’e ’a hi’o pinepine i te reira, ’e ’a pe’e māite maita’i i te reira.

« Tē fafau atu nei au ia ’outou ē ’a ha’amata ai ’outou i te ’ite mai te aha te huru tō ’outou Metua i te ao ra ’ia hi’o mai ia ’outou ’e te mea tāna e ti’aturi nei ia ’outou nōna, e taui roa tō ’outou orara’a ! » (Russell M. Nelson, Facebook, 10 nō Sētepa 2019, facebook.com/russell.m.nelson).