Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Mē. “Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”: Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34


“11–17 Mē. ‘Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]’: Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“11–17 Mē. ‘Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

Ko Mōsese ʻi he Moʻunga ko Nipó

Mōsese ʻi he Moʻunga ko Nipó, tā ʻa John Steel, © Providence Collection/licensed mei he goodsalt.com

11–17 Mē: “Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”

Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

Naʻe kamata e ngāue fakafaifekau ʻa Mōsese ʻi he māmaní ʻi ha moʻunga, ʻi he taimi ne folofola ange ai e ʻOtuá kiate ia mei ha ʻuluʻakau vela (vakai, ʻEkesōtosi 3:1–10). Naʻe toe fakaʻosi pē ki he moʻungá hili ha taʻu ʻe 40 mei ai, ʻi he taimi naʻe fakamamata ai ia ʻe he ʻOtuá ki he fonua ʻo e talaʻofá mei he tumutumu ʻo e Moʻunga ko Nipó (vakai, Teutalōnome 34:1–4). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Mōsese ʻene moʻuí ki hono teuteuʻi ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá, pea ʻoku lekooti ʻi he tohi Teutalōnomé ʻene ngaahi fakahinohino, fakamanatu, naʻinaʻi, mo e tautapa fakaʻosi ki he kau ʻIsilelí. ʻOku fakamahino mei hono lau ʻene ngaahi leá ko e taumuʻa moʻoni ʻo e ngāue ʻa Mōsesé—ʻa e teuteu naʻe fiemaʻu ʻe he kakaí—naʻe ʻikai ko e moʻui pē ʻi he feituʻu maomaonganoá, ikunaʻi ʻo e ngaahi filí, pe ko hono fokotuʻu ha puleʻanga. Naʻe fekauʻaki ia mo e ako ke ʻofa ki he ʻOtuá, talangofua kiate Ia, pea moʻui mateaki kiate Ia. Ko e faʻahinga teuteu ia ʻoku tau fiemaʻu kotoa ke hū ai ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Neongo naʻe teʻeki pē ke aʻu ʻa Mōsese ki he “fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻa huhú mo e honé” (ʻEkesōtosi 3:8), ka koeʻuhí ko ʻene tuí mo e faivelengá, naʻá ne hū ki he fonua ʻo e talaʻofa naʻe ʻosi teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu kotoa ʻoku muimui kiate Iá.

Ki ha vakai fakalūkufua ki he Teutalōnomé, vakai, “Teutalōnome” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Teutalōnome 6:4–7; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 14–20

fakaʻilonga seminelí
“ʻOfa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa.”

Naʻe kau ʻi he fono ʻa Mōsesé ha ngaahi ouau fakatuʻasino lahi. Hangē ko ia te ke fakatokangaʻi ʻi he faleʻi ʻa Mōsese ʻi he tohi Teutalōnomé, naʻe tokanga foki ʻa e ʻEikí ki he tuʻunga ʻo e loto ʻo Hono kakaí—ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo honau lotó.

ʻI he ngaahi potufolofola ʻi laló, kumi ʻa e foʻi lea lotó, pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku lava ke ne fakataipé. Mahalo te ke fakakaukau ki he ngaahi potufolofolá ni ko ha faʻahinga sivi fakalaumālie ia ki ho lotó. Ko e hā ha faitoʻo te ke fakahoko kiate koe? Ko e hā ha ngaahi faitoʻo te ke fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻaki e moʻui lelei fakalaumālie ho lotó? Hiki hoʻo ngaahi ongó:

Ko e founga ʻe taha ke fokotuʻutuʻu ai hoʻo ngaahi fakakaukaú ko hono tā ha foʻi haati pea tohi ʻi loto ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke tuku ʻi ho lotó. Te ke lava leva ʻo tohi ʻi tuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ʻai ki ho lotó.

ʻOkú ke fakahaaʻi fēfē ʻokú ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa? Ki ha ngaahi fakakaukau, vakai, “ʻOfa ki he ʻOtuá, ʻofa ki ho kaungāʻapí” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí, 10–12.

Vakai foki, M. Russell Ballard, “ʻOku Lahi Hake Hoʻo ʻOfa Kiate Aú ʻIate Kinautolú ni?,” Liahona, Nōvema 2021, 51–53.

Fekumi ki hoʻo ngaahi ʻilo fakalaumālie pē ʻaʻaú. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ha ngaahi potufolofola mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tukutaha ai e tokangá, kae ʻoua naʻa fakangatangata pē ai hoʻo akó. ʻI hoʻo lau ʻa e Teutalōnomé, te ke lava ʻo ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke fakaʻilongaʻi atu heni. Tuku ke tataki koe ʻe he Laumālié ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke akó.

Teutalōnome 6:4–12, 20–25

“Vakai telia naʻá ke fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí].”

Ko e konga lahi ʻo e kau ʻIsileli naʻe hū ki he fonua ʻo e talaʻofá naʻe ʻikai ke nau sio ʻi he ngaahi tautea ʻi ʻIsipité pe kolosi ʻi he Tahi Kulokulá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻe fiemaʻu kinautolu—mo e toʻu tangata he kahaʻú—ke nau manatuʻi e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ke nau kei hoko ai ko ha kakai ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā e faleʻi ʻi he Teutalōnome 6:4–12, 20–25 ʻe lava ke tokoni atu ke ke manatuʻi e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻaú? Ko e hā ha meʻa kuo ueʻi fakalaumālie koe ke ke fai koeʻuhí ke “ʻi ho lotó” ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá he ʻaho kotoa pē? (veesi 6).

Te ke lava foki ʻo ako ʻa e pōpoaki ʻa Brother Jan Newman ko e “Ko Hono Paotoloaki ʻa e Leʻo ʻo e Kakai ʻo e Fuakavá ʻi he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké” (Liahona, Nōvema 2023, 36–38) pea fakakaukau ki he founga te ke paasi atu ai hoʻo tui kia Kalaisí ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

Vakai foki, Teutalōnome 11:18–21; Dale G. Renlund, “Fakakaukau ki he Angalelei mo e Mafimafi ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2020, 41–44; Bible Dictionary, “Frontlets or phylacteries.”

Teutalōnome 15:1–15

ʻOku kau ʻi hono tokoniʻi e kakai ʻoku faingataʻaʻiá ʻa e nima fie foakí mo e loto ʻoku fie ngāué.

ʻOku teʻeki ke tau aʻu ki he ʻaho ʻe “ʻoua naʻa ai ha kau masiva ʻiate kimoutolú” (Teutalōnome 15:4), ko ia, ko e tefitoʻi moʻoni ki hono tokoniʻi ʻo e kakai masivá ʻi he Teutalōnome 15 ʻoku kei mahuʻinga pē ia, ʻo tatau ai pē pe kuo liliu ʻa e founga ki hono fakahokó. Fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he veesi 1–15 fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e kakai faingataʻaʻiá mo e tōʻonga ʻoku totonu ke tau maʻu fekauʻaki mo iá.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “mafola ke lahi ho nimá” ki he kakai faingataʻaʻiá? (veesi 8, 11). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e kakai faingataʻaʻiá? (vakai, veesi 15).

Vakai foki, “Kuó U Fai ha Lelei?,” Ngaahi Himi, fika 129.

Teutalōnome 18:15–19

Naʻe “hangē” ʻa Mōsese ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatala kotoa ʻa Pita, Nīfai, Molonai, mo e Fakamoʻuí tonu ʻo kau ki he kikite ʻi he Teutalōnome 18:15–19 (vakai, Ngāue 3:20–23; 1 Nīfai 22:20–21; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40; 3 Nīfai 20:23). Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻúí mei he ngaahi veesi ko ʻeni? Fakakaukau ki he meʻa kuó ke lau ʻo kau kia Mōsese ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí. ʻOku founga fēfē ʻa e “hangē” ʻa Mōsese ko Sīsū Kalaisí?

Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai Nīfaí

Naʻe fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ki Hono kakai ʻi ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá, “Ko au ia ʻa ia naʻe lau ki ai ʻa [e palōfita ko] Mōsesé” (3 Nīfai 20:23).

Teutalōnome 29:9; 30:15–20

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻEikí ke u fili ʻi he leleí mo e koví.

Mahalo ʻe mālie ke fakafehoanaki e ngaahi lea ʻa Mōsese ʻi he Teutalōnome 29:9; 30:15–20 mo e ngaahi akonaki fakaʻosi ʻe niʻihi ʻa Līhai ki hono fāmilí ʻi he 2 Nīfai 2:26–29; 4:4. Na‘e fakalahi fēfē ʻe Līhai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Mōsesé? Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻokú ne ueʻi koe ke ke “fili ʻa e moʻuí”? (Teutalōnome 30:19).

fakaʻilonga ki he konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Teutalōnome 6:5

Te u lava ʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hoku lotó kotoa.

  • Ke tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e Teutalōnome 6:5, te ke lava ʻo tā ha foʻi mafu, ko ha sino, mo ha nima ʻoku mālohi. ʻE lava ke tuhu hoʻo fānaú ki he ʻū fakatātaá ʻi he taimi te ke lau ai ʻa e ngaahi foʻi lea “loto,” “moʻui,” mo e “mālohi” ʻi he vēsí. ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ki he ʻEikí ʻoku tau ʻofa kiate Ia ʻaki hotau lotó, laumālié, mo e mālohí kotoa?

Teutalōnome 6:6–15

Te u lava ʻo tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó.

  • Lau mo hoʻo fānaú ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí ke fokotuʻu ha ngaahi potufolofola ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē (vakai, Teutalōnome 6:6–9). ʻE ala ueʻi koe mo hoʻo fānaú ke mou fakakaukau ki ha ngaahi founga ke fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai ke ke “fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]” (veesi 12) pea manatuʻi ʻa e meʻa kuó Ne fai maʻaú.

  • Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange naʻe tokoni ʻa e Teutalōnome 6:13, 16 mo e 8:3 ki he Fakamoʻuí lolotonga ha momeniti mahuʻinga ʻi Heʻene moʻuí. Ke vakai ki he foungá, mou lau fakataha ʻa e Mātiu 4:1–10. Hili iá pea te mou lava ʻo fevahevaheʻaki ha ngaahi potufolofola kuó ne tokoniʻi koe ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.

ko ha talavou ʻoku lau folofola

Teutalōnome 18:15–18

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá kau kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e Teutalōnome 18:18, tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ko e Palōfita ko ia hangē ko Mōsesé ʻi he veesi ko ʻení ko Sīsū Kalaisi ia. Mahalo te ke lava ʻo sio ki ha ʻū fakatātā ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Mōsesé mo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisí, pea tuku ke fakatauhoa kinautolu ʻe hoʻo fānaú (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 15, 16, 38, 39). Ko e hā e meʻa kuo akoʻi mai ʻe hotau palōfita ʻo e ʻaho ní fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

Teutalōnome 29:12–13; 30:8–10

Koeʻuhí ko ʻeku ngaahi fuakavá, ʻoku ou hoko ai ko ha konga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá.

  • ʻOku ʻomi ʻe hono talanoaʻi ʻo e Teutalōnome 29:12–13 ha faingamālie maʻau mo hoʻo fānaú ke mou talanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi fuakava te nau fakahoko pe kuo nau fakahoko mo e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá? ʻOku founga fēfē hono ʻai ʻe heʻetau ngaahi palōmesí ke tau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá? (vakai, veesi 13; vakai foki, Mōsaia 18:8–10).

  • Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni hoʻo fānaú ke mahino pe ko e hā ʻa e fuakava, fokotuʻu ange ke nau kumi hono ʻuhingá ʻi he “Fuakavá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (Gospel Library). Ko e hā e ngaahi palōmesi naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo e kakai ʻIsilelí ʻi he Teutalōnome 30:8–10? Ko e hā ha ngaahi palōmesi kuo tau fai mo e ʻOtuá? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, 77). ʻOku fakafehokotaki fēfē kitautolu ʻe he ngaahi palōmesi ko ʻení kiate Iá? Fakakaukau ke hivaʻi fakataha ha foʻi hiva ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, hangē ko e “Ko e ʻAhó ke Ngāue he ʻOfa,” Ngaahi Himí, fika 135 (Gospel Library).

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Ko e mamata atu ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá

Naʻe Fakahā ʻe he ʻEikí Kiate Ia ʻa e Fonuá Kotoa, tā ʻa Walter Rane

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: Te u lava ʻo tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó.